Ima li kraja upumpavanju para?

Centralne banke u celom svetu nikada ranije nisu ubacivale ovolike količine novca u globalni finansijski sistem, navodi u analizi američka novinska agencija AP.

Svet

Izvor: B92

Petak, 02.03.2012.

14:17

Default images

Od snižavanja kamatnih stopa i kupovine obveznica prezaduženih zemalja do nuđenja jeftinih kredita za banke i preuzimanja njihovih rizičnih sredstava, centralne banke širom sveta su od izbijanja finansijske krize 2008. preduzimale izvanredne korake da bi međunarodni bankarski sektor vratile ne noge, ističe AP.

U prethodne tri i po godine, centralne banke SAD, Britanije, Japana i 17 zemalja koje kao valutu koriste evro upumpale su toliko novca na tržistse da su njihovi ukupni bilansi stanja dostigli 8,76 biliona dolara, što je rekordna suma u istoriji. "Infuzija" novca snizila je troškove zaduživanja brojnih zemalja i dovela do rasta poverenja u banke, vlade i kompanije.

Kritičari, međutim, smatraju da je poplava novca povećala rizik od visoke inflacije i ukazuju na rast cena nafte, hrane, zlata i drugih proizvoda kao dokaz za svoje tvrdnje. Oni upozoravaju da će lako dobijeni novac omogućiti investitorima da podignu cene akcija na opasne nivoe.

Istovremeno, kritičari navode da je kriza naterala centralne banke da prihvataju visoko rizična sredstva, kojih su banke htele da se otarase, kao kolateral za novac koji pozajmljuju finansijskim institucijama. Problem je u tome što centralne banke pre ili kasnije moraju da odštampaju bilione koji u vidu raznih sredstava leže u njihovim knjigama, što, takođe, nosi rizike.

Druga runda jeftinih kredita koje je Evropska centralna banka (ECB) u sredu ponudila bankama evrozone predstavlja najnoviju finansijsku injekciju. U sredu je 800 banaka pokupilo kredite vredne 529,5 milijardi evra, nakon što su u decembru, u okviru prve runde kredita, podeljeni zajmovi vredni 489 milijardi evra.

U određenim periodima, vodeće centralne banke sveta koordinisale su svoje akcije da bi efekat bio što veći. U decembru su, recimo, velike centralne banke pokušale da oporave finansijski sektor kroz olakšanje zaduživanja u dolarima za banke.

To je bio najznačajniji zajednički potez centralnih banaka posle snižavanja kamatnih stopa iz oktobra 2008.

Banke su se osetile dužnima da preduzmu tako opsežnu akciju zbog njihove uloge kreditora poslednjeg utočišta za države, pored osnovnog zadatka upravljanja kamatnim stopama i inflacijom putem snabdevanja novcem.

Bilans stanja svake banke odraz je sredstava koje data institucija kupuje, poput obveznica i investicija pod hipotekom, a bilansi brojnih banaka enormno su uvećani od izbijanja finansijske krize.
Bilans stanja američke Uprave federalnih rezervi (Fed) dostigao je 2,94 biliona dolara, što je tri puta više u odnosu na avgust 2008, pre izbijanja krize. Bilans ECB iznosi 3,58 biliona dolara, skoro dvostruko više nego pre krize. Bilans banke Engleske je utrostručen, a Banke Japana uvećan za 28 odsto.

"Ovo je prvi put u istoriji da smo svedoci ovakvog obima likvidnosti koju centralne banke pumpaju u finansijski sektor", izjavio je predsednik grupacije "DMJ advajzers" Dejvid Džons.

ECB i centralne banke Japana i Engleske takodje se bore protiv krize povećanjem obima kupovine obveznica i drugih sredstava. "Svi slede primer Fed-a i štampaju novac da se izvuku iz ove ekonomske katastrofe", zaključio je Džons iz "DMJ advajzersa".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Srbija

Oni su sada jedini vlasnici Knjaz Miloša

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.

18:20

26.4.2024.

8 h

Podeli: