U stručnim krugovima ali i delu zainteresovane javnosti ta cifra podstiče debatu i otvara mnoga pitanja.
Šta će biti nabavljeno, odnosno šta bi se za taj novac moglo kupiti, a da je preko potrebno Vojsci Srbije?
Iznos od 600 miliona evra ipak nije toliko impresivna cifra ako se znaju cene pre svega inostrane vojne opreme, piše portal Tangosiks. Zvanično je početkom marta najavljeno da će biti „velikih ulaganja u Vojsku Srbije“ što se na osnovu dosadašnjih nabavki moglo i očekivati. Pre svega kada su u pitanju kupovine iz inostranstva, iako se sada potenciraju nabavke i domaćeg naoružanja.
Srpska vojna industrija, koja se dobrim delom oslanja na inostrane dobavljače ključnih komponenti, trebalo bi da u narednih par godina isporuči značajniji broj oklopnih vozila M-16 Miloš (sada ih Vojska Srbije ima 10, najavljena nabavka još 20), potom oklopnih vozila Lazar-3 (najverovatnije ih vojska sada ima 12, potpisan ugovor za nabavku 24 vozila vrednih oko 31,3 miliona evra), zatim samohodnih haubica B52 Nora M15 (u upotrebi jedna baterija sa 6 oruđa, najavljena nabavka ukupno 18 oruđa tj. tri baterije).
Osim navedenog, moguće su dalje nabavke ostalih domaćih sredstava poput MRAP oklopnih vozila M-20, terenskih vozila Zastava NTV, komandno-izviđačkih vozila BOV-KIV u različitim verzijama (trenutno VS poseduje 10), artiljerijsko-raketnih sistema za protivvazduhoplovnu odbranu PASARS (VS sada ima bateriju sa 6 oruđa ali samo sa topom L/70 kalibra 40 mm odnosno bez raketnog naoružanja).
Na osnovu dostupnih zvanično objavljenih dokumenata, dobar deo predviđenih ulaganja otići će na projekte modernizacije postojećih sredstava od čega bi većina otišla na modernizaciju lovačkih aviona MiG-29, piše portal. Međutim, trenutno je aktuelan i program osavremenjavanja jurišnih aviona Orao a najavljena je i modernizacija lakih borbenih helikoptera GAMA kao i naoružavanje višenamenskih helikoptera Gazela opšte namene.
Od značajnijih sredstava Kopnene vojske tu su razvoji osavremenjavanja tenka M-84, borbenih vozila pešadije M-80, samohodnih haubica 2S1 Gvozdika (VS već raspolaže sa baterijom) i samohodnih višecevnih lansera raketa M77 Oganj (u naoružanje već uvedena baterija sa 7 oruđa).
Za Orao je najavljeno da će program razvoja paketa modernizacije biti završen ove godine i da će u naredne dve godine biti sprovedeni radovi na eskadrili od 12 aviona. Ipak, nije sasvim jasno da li je prototip potpuno funkcionalnog modernizovanog aviona završen. Što se tiče modernizovanih GAMA, nismo do sada videli prototip koji leti i koji je na letnim ispitivanjima, a nema ni demonstratora naoružane Gazele HO-42 i HO-45 (početak realizacije projekta je najavljen za kraj 2020. godine).
Ono na šta bi sigurno moglo otići najviše novca je nabavka helikoptera koji su u periodu 2016-2019. nabavljeni iz Rusije i Nemačke. Svakako da samo po 5 srednjih transportnih višenamenskih ruskih Mi-17V-5 i lakih višenamenskih nemačkih H145M kao i 4 ruska desantno-jurišna helikoptera Mi-35M nisu dovoljna da zadovolji potrebe Vojske Srbije. Kako za ekonomično održavanje i upotrebu, tako i za racionalno planiranje obuke pilota i tehničkog sastava.
Bilo bi poželjno da se u sledećim nabavkama eskadrile dopune do bar dva odeljenja od 8 letelica, dakle još po tri Mi-17V-5 i H145M kao i 4 Mi-35M, a to bi moglo da košta od 150-200 miliona evra. Nabavkom dodatnih Mi-17V-5 iz upotrebe bi se mogla povući dva Mi-8T koji su stari 40 godina a još jedno odeljenje Mi-35M moglo bi uticati da se iz naoružanja povuku naoružani helikopteri GAMA (čime bi prestala potreba za njihovom modernizacijom).
Sledeće što bi, posle helikoptera bilo najskuplje, jeste nabavka dodatnih baterija ruskih artiljerijsko-raketnih sistema za protivvazduhoplovnu odbranu Pancir. Navodno je planirana kupovina još dve baterije čija se vrednost može proceniti na 200-250 miliona evra (to zavisi od više faktora, između ostalog i od broja nabavljenih raketa).
Od ostale tehnike RV i PVO koju bi bilo dobro nabaviti u skorije vreme jesu osmatračko-akvizicjski radari (OAR) kao i dodatan broj izviđačko-borbenih bespilotnih letelica. Prilikom nedavne posete 126. brigadi VOJiN na radarskom položaju Murtenica, na planini Zlatibor, ministar odbrane Nebojša Stefanović izjavio je, između ostalog da će se „sistem odbrane zahvaliti njenim pripadnicima nabavkama novih radara“.
Poslednje opremanje 126. br VOJiN novom tehnikom izvršeno je juna 2016. godine kada su primljena dva polovna radara AN/TPS-70 američke proizvodnje koje je Srbija nabavila od Slovenije. U pojedinim domaćim medijima se od tada pisalo da će se novi radari najverovatnije nabaviti od Francuske (radari familije Ground Master), a moguće je da će se takvi sistemi nabavljati i od Rusije.
Međutim, radari bi mogli da stignu i iz SAD ali i Izraela. Predsednik Srbije je najavio početkom marta 2020. godine kupovinu naoružanja iz Izraela i da „to neće biti mala isporuka“. Kada su u pitanju američki radari, najprodavaniji i najrasprostranjeniji su AN/FPS-117 ili AN/TPS-117 (u okolini ga imaju Albanija, Hrvatska, Mađarska i Rumunija), a od izraelskih tu je familija radara koja je bazirana na modelu ELM-2084 (nabavile su ga npr. Češka i Mađarska). Kada već spominjemo Izrael, Vojsci Srbije bi sasvim sigurno bio zanimljiv i protivoklopni vođeni raketni sistem Spike u različitim verzijama. Oružane snage Srbije trenutno u ovom segmentu prilično zaostaju za zemljama regiona.
Srbija je prošle godine postala prva zemlja regiona koja koristi izviđačko-borbenih bespilotnih letelica. Samo 6 kineskih CH-92A sigurno nije dovoljno da se popuni novoformirana 353. izviđačka eskadrila a na primopredaji ovih letelica jula prošle godine saznali smo da je ugovorena nabavka 12 bespilotnih letelica Pegaz koje su redizajnirane uz primenu tehnologije primenjene sa kineske CH-92A i da se njihovo uvođenje u naoružanje očekuje na leto ove godine.
Od pomoćnika ministra odbrane za materijalne resurse Nenada Miloradovića saznali smo tada da je u planu razvoj domaće DPV koja će biti veća od CH-92A kao i da se planira razvoj domaće laserski vođene rakete za naoružavanje DPV. Tih novih letelica trebalo bi da bude za još jednu eskadrilu.
Mistral 3+ koji je nabavljen u dve verzije, sa ukupno, kako je zvanično saopšteno, svega 50 raketa. Broj sistema kao i raketa sigurno ne zadovoljava potrebe Vojske Srbije i bilo bi logično da se nabavke nastave. Jedna od verzija bi (što je i najavljeno) trebala da se nađe na domaćem artiljerijsko-raketnom sistemu PASARS, a moguće da je u pitanju sistem Atlas RC.
Međutim, Vojsci Srbije je potrebno veliko zanavljanje trupne PVO i to nabavkom velikog broja (na stotine ako ne i hiljade) lakih prenosivih raketnih sistema (LPRS) čija se cena kreće od 100 do 300 hiljada dolara. Do danas postoji iskustvo samo sa sovjetskim/ruskim sistemima (bivša SFRJ je po licenci proizvodila LPRS Strela-2), a ostaje pitanje da li će se iz vojske opredeliti za eventualnu modernizaciju Strele-2 ili će se ići u nabavku novih sistema, poput ruskih Igla-S ili Verba. Takođe ostaje da se vidi da li će domaća industrija uspeti da razvije modernizovanu raketu lakog mobilnog sistema Strela-10 mada se mora naglasiti da Kopnena vojska raspolaže sa samo 6 ovih sistema.
Tango Six je već analizirao kako bi Srbija mogla obnoviti svoju transoportnu avijaciju (akcenat je bio na srednjem transportnom avionu). Resursi postojećeg operativnog An-26 ističu 2026. godine i možda je baš sada trenutak da se naruči novi transportni avion koji bi mogao da bude isporučen za dve do tri godine.
Ono što je interesantno je da je ministar Stefanović, tokom dvodnevne posete Španiji, posetio španski pogon Erbasa u Sevilji u kojima se proizvode srednji transporteri C295 kao i teški A400M. Obzirom na već ostvarenu saradnju sa Erbasom kroz nabavke nemačkih helikoptera H145M i francuskih H215, bilo bi logično da se ta saradnja nastavi kroz odabir Erbasovog transportera, piše portal.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 68
Pogledaj komentare