Više veruje Srbin u SAD, nego onaj u KG, zašto?

Ko želi da svoju robu proda ljudima širom sveta, nema boljeg načina nego onlajn putem, ali, koliko je u Srbiji to moguća misija?

Srbija

Izvor: B92, Vesna Bjeliæ

Nedelja, 07.01.2018.

09:01

Više veruje Srbin u SAD, nego onaj u KG, zašto?
(Foto: Thinkstock)

"Nema drugog načina ako zeliš da se obratiš ljudima i u Njujorku, Sidneju ili nekoj pustinji Australije nego da ponudiš robu preko onlajn prodavnice. E-trgovina nam upravo omogućava da ljudima u različitm zemljama ponudimo na jednom mestu veliki izbor artikala“, kaže za B92 Igor Grčić, direktor Male Srpske Prodavnice.

Jasno je da su digitalizacija i e-trgovina neophodne za razvoj srpskih preduzeća, ali izgrađivanje poverenja ljudi u onlajn prodavce je nešto na čemu bi prvo trebalo da se radi, misli Igor čija prodavnica šalje u svet čak 6.000 artikala od kojih najpre "planu" dresovi reprezentacija, zatim klasični srpski suveniri, šajkače, narodna nošnja... A gde je Srbija danas po obimu e- trgovine? Pa, iz ugla korisnika, izgleda da smo ispred mnogih, ali još daleko od Kine, ili Estonije. Kako onda ohrabriti privrednike da počnu da prodaju onlajn i koji su im preduslovi potrebni?

"Domaća mala i srednja preduzeća najlakše mogu da izađu na globalno ekonomsko tržište ako posvete vreme i resurse na razvoj strategije e-poslovanja. Bez obzira da li nameravaju da prodaju proizvode unutar granica Srbije ili da ih plasiraju na strana tržišta, dobar sajt preduzeća, pregledni asortiman i opcija naručivanja ili kupovine preko sajta, biće osnova njihovog uspeha“, kaže Jelena Jovanović, sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo PKS.

Prema njenim rečima, prva odluka je izbor dobrog, lako uočljivog i originalnog naziva biznisa, odnosno, pre svega obezbeđivanje domena sajta. Sledeći korak, da bi prodavali na internetu, je dizajn i razvoj sajta koji treba da bude reprezentativan, razumljiv kupcima, lak za navigaciju i jasno brendiran. Dizajn i razvoj e-commerce sajta predstavlja, kaže Jelena, najveći poslovni izdatak koji će imati.
Foto: Thinkstock
Međutim, troškovi razvoja sajta, čak i onih najskupljih, daleko su ispod troškova opremanja jedne tradicionalne prodavnice, a za razliku od njih, njihova internet prodavnica će pokrivati ceo svet, a ne samo jedno mesto ili deo grada, i radiće 365 dana u godini.

Takođe, za obavljanje internet trgovine potrebno je biti registrovan kao privredno društvo ili preduzetnik. Danas, procedura je vrlo jednostavna i većinu radnji je moguće odraditi onlajn, kažu iz PKS.

Pored svog poslovnog računa, koji se otvora prilikom registracije preduzeća, potrebno je da kao internet trgovac otvorite i jedan zaseban (protočni) račun za potrebe internet biznisa. Račun omogućava transakcije preko Interneta, tj. služi da se na njega prenose sredstva od prodaje ostvarene preko internet prodavnice. Važni elementi e-poslovanja su i: odabir službe dostave preko koje se vrši isporuka proizvoda, obezbeđivanje stalne linije komunikacije sa internet kupcima, ažuriranje inventara na sajtu, kreiranje mobilne aplikacije, radi bezbednije kupovine obezbeđivanje SSl sertifikata na domen sajta i kvalitetan hosting.
Foto: Thinkstock
O tome kako to izgleda u praksi, Igor kaže, da je od logističkih centara, dobra mreža dobavljača kao i razvijen sistem isporuke, odnosno kurirska služba koja može isporučiti robu na svakom mestu na planeti, jedna od najbitnijh stvari.

Da bi obim e-trgovine u Srbiji bio veći, misli on, potrebno je da se promene dve stvari:

"Razvijanje sistema kartičnog plaćanja tj. veća upotreba kartica od strane običnih građana i igradnja poverenja ljudi u onlajn prodavce. Verovali ili ne, više poverenja ima Srbin u SAD da kupi na srpskom onlajn šopu nego što ga ima Srbin u Kragujevcu", kaže Igor.

Kako kaže, kada bi obični ljudi budu stekli poverenje u institucije sistema, odnosno da veruju da će biti zaštićeni, onda neće ni imati strah da kupuju na ovaj način. Drugo, država bi trebalo da se pozabavi sivom ekonomijom u onlajn trgovini ili, dodaje, time što fizička lica kupuju robu na društvenim mrežama.

Vladimir Stanković, poznatiji kao DedaBor uveren je da će u narednom periodu biti definisani aspekti koji regulišu tu oblast. Usaglašavanje naših zakona sa zakonima Evropske unije su neizbežni, misli.

"Na prvom mestu su carinske odredbe, bankarske provizije i olakšice koje država može da pruži privatnim preduzetnicima kod zapošljavanja. Siguran sam da frilenseri slobodu mogu da menjaju za stabilnu preduzetničku priču, ukoliko dobiju mogućnost da im najveći deo zarade ostane u rukama. I sada devizni priliv troše u Srbiji. Otvaranje onlajn prodavnica i plaćanje poreza u Srbiji, a ne u drugim zemljama su unapređenje sa najvećom osnovom“, kaže Vladimir.

O tome gde smo danas, kaže:

"Iz ugla naprednog korisnika, mogu da kažem da smo ispred mnogih, a predaleko iza Kine, ili Estonije u kojoj je sve odavno onlajn. Ipak, svakog dana napredujemo, jer sve veći broj ljudi koristi prednosti interneta i zonu komfora, pa se broj trgovina koje ostvarujemo na klik povećava. I to je dobro, kao i činjenica da ljudi pored edukacije, napreduju tehnološki u smislu da multidisciplinarni pristup e-trgovini potkrepljuju naprednim znanjima o komunikaciji, marketingu, bankarskim i distributivnim poslovima. Takođe, sa povećanjem standarda, povećaće se i kupovine sa većim iznosima. U ovom trenutku, najveći broj je sveden na iznose ispod 50 dolara“, kaže DedaBor.

Može li Srbija da trči trku?

"Naravno. Često u kontaktu sa ljudima koji žive van Srbije, sa uspešnim preduzetnicima u Evropi i svetu, iz njihovih iskustava mogu reći da smo mi ispred mnogih u ovoj trci. Velika Britanija, Nemačka, Irska, Norveška, Finska su vodeće, a u prvi plan bih stavio i Estoniju, kao jednu od naprednijih. Mada, moram da primetim da i Bugarska ide krupnim koracima napred“, kaže on.

Internet trgovina i digitalno preduzetništvo u Srbiji su ispod evropskog proseka, ali se stvari polako popravljaju, dodaje Jelena.

"Generalno je prisutna niska kultura elektronske kupovine i edukativne radionice su pravi put za stvaranje afirmativnog poslovnog ambijenta i podizanja svesti o značaju e-poslovanja, kako privrednika, tako i građana“.

Dobri primeri su, dodaje ona, veliki trgovinski sistemi, super i hipermarketi koji nude širok asortiman i prihvatljiv način dostave kupljene robe. I konkurencija je u tom smislu izgleda, dobrodošla.

"Konkurencija, kolikog god zvučalo kao fraza uvek dobro dođe pre svega kao podsticaj da radiš bolje i više da bi se izborio za svoje mesto na tržištu“, kaže Igor.

Da ideja ima više nego što je dovoljno, sagaslasan je i DedaBor, međutim, nedostaje znanja.

"Uprvo zbog površnog znanja, nema inicijative i samopouzdanja kod pojedinaca. Imamo i odlične primere dobre prakse koji traju više od decenije. Danas su te firme jedne od najboljih, zapošljavaju više od stotinu ljudi i uspešno trguju sa kupcima iz sveta. Dečje bolesti i nedoumice su odavno otklonjene“.

Radionice su se pokazale kao jedan od efikasnih načina ohrabrivanja privrednika na putu izlaska na onlajn poslovanje:

"Prilikom realizacije edukativnih radionica u okviru projekta “Da posao klikne”, došli smo do zaključka da postoji mnogo privrednih subjekata koji imaju originalne proizvode i usluge, koje žele da plasiraju na e-tržište i koji su shvatili neminovnost ovakvog načina poslovanja“, dodaje Jelena.

Inače, radionice kao što je “Da posao klikne“ izazvale su veliko interesovanje u svim gradovima gde su se održavale - u Somboru, Valjevu, Kraljevu i Užicu. Cilj radionice je da približi mogućnosti i prednosti onlajn poslovanja i elektronske trgovine, kao i da predstavi načine prodaje, internet tržište i poslovanje preko društvenih mreža.

"Radionice ovog tipa su potrebne upravo zbog privrednika i pojedinaca koji imaju ideju, a nemaju dovoljno znanja da samostalno krenu u e-trgovinu. Pitanja iz publike ukazuju da je potreba za usavršavanjem neophodna, jer se stalno vraćamo na početak. Inicijativa organizatora nije bez osnova, jer imaju upite zainteresovanih za ovakav način poslovanja. Klasične prodavnice su najbolji prijatelji komšijama, dok su online trgovine na jedan klik svima u svetu. Mogućnosti su ogromne, a troškovi mnogo manji. Današnji potrošači vole zonu komfora i kupovinu iz udobne fotelje, odnosno mobilnu trgovinu, zbog nedostatka vremena“, kaže DedaBor.

"Radionice su veoma značajne, ako od svih ljudi koji su nas slušali dobijemo jednog uspešnog onaljn prodavca, znači da smo uspeli“, zaključuje Igor.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

21 Komentari

Možda vas zanima

Srbija

Oni su sada jedini vlasnici Knjaz Miloša

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.

18:20

26.4.2024.

12 h

Podeli: