Metro značajan za čitavu Srbiju

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas kaže da očekuje da Skupština Grada Beograda tokom leta donese okvirnu odluku o vrsti metroa koji bi se gradio u Beogradu.

Srbija

Izvor: Beta, Tanjug

Utorak, 30.03.2010.

10:46

Default images

"Posle toga može da se krene u izgradnju glavnog projekta a u roku od dve godine da počne izgradnja prve linije beogradskog metroa", rekao je on i dodao da nije plan da se izgradi samo jedna linija metroa već da se toku izgradnje prve, krene i u izgradnju ostalih.

On je kazao da su procene da će izgradnja metroa ukupne dužine 30 kilometara trajati 10 godina i da je projekcija da će izgradnja metroa po jednom kilometru koštati 60 miliona evra. Plan je da prva linija bude izgrađena od Zemuna do centra, a da posle prve, počne izgradnja i ostalih, pre svega iz centra grada, preko Prokopa, Banovog brda, do Vidikovca.

"Beograd mora dobiti nezavisni šinski sistem, a kako će izgledati vagoni, odakle će biti napajanje, koji deo će biti nadzemni ili podzemni, to treba da kažu stručnjaci. Naš posao je da obezbedimo sredstva i da izgranja zaista krene", rekao je Đilas i dodaje da "kada to budemo uradili možemo da kažemo da je Beograd postao metropola".

On je naglasio da su za izgradnju potrebna ulaganja Republike i grada, jer ne postoji ni jedan grad u svetu koji sam može da finasnira metro i dodao da je za izgradnju prve linije, od Zemuna do Vukovog spomenika (13 kilometara), potrebno četiri godine.

Predsednik Skupštine Beograda Aleksandar Antić istakao je da je izgradnja metroa značajna za čitavu Srbiju i da ne sme biti političkih sporova oko toga. "Republika bi trebalo da stane iza tog projekta", rekao je Antić, izrazivši uverenje da će ta investicija biti zajednička. On je rekao da očekuje da neće biti problema oko formulacije "laki ili teški" metro i dodao da će Beograd dobiti efikasno i optimalno rešenje.

Predstavnici Beograda "snimili" bečki metro

Delegacija funkcionera Grada Beograda na čelu sa gradonačelnikom Draganom Đilasom obišla je metro sistem u Beču sa namerom da određene modele prenese u Beograd.

Rukovodilac projekta izgradnje sistema podzemne železnice bečkog gradskog prevoza Verner Silvand preneo je da svaka deonica nadzemnog metroa (a ona obuhvata razdaljinu između dve stanice, oko 750 metara) košta oko 70 miliona evra, dok u podzemnom metrou to iznosi od 120 do 180 miliona evra, u zavisnosti od toga da li se radi o centru ili periferiji grada.

Delegacija iz Beograda imala je prilike i da na licu mesta, vidi i funkcionisanje linije lakog šinskog metroa koja se proteže od severa do juga grada. Ova linija diga je 17,4 kilometara, ima 24 stanice, a vozovi saobraćaju brzinom od 60 do 80 kilometara na čas. Godišnje na ovoj liniji se preveze, kako je navedeno, 118,6 miliona putnika, u vozovima sa četiri vagona kapaciteta od 776 putnika.

Prednosti ovog lakog šinskog metroa su niski troškovi snabdevanja električnom energijom, kao i održavanja i funkcionisanja. Sličan sistem, prema Silvandu, imaju i drugi gradovi kao što su Stokholm i London.

Beč, koji važi za grad sa odlično uređenim gradskim prevozom, 80-tih godina je doneo odluku da iskoristi neke postojeće tramvajske linije i preobrati ih u laki šinski metro, koji ne bi imao dodira sa drumskim saobraćajem.
Bečki metro ima pet linija, ukupne dužine 69,5 kilometara. Samo jedna od njih je "laka", koja je i najduža - 17,4 kilometra. Većim delom ide iznad zemlje i ima 24 stanice. Ona povezuje krajnji sever i krajnji jug prestonice i ne ide kroz centar grada. Građena je od 1989. do 1995. godine.

Zanimljivo je da se na svim ostalim linijama vozovi napajaju sistemom "treće šine", što je odlika metroa, a na ovoj liniji koja je lako šinski sistem, voz se napaja strujom poput tramvaja.

Gradonačelnik Đilas je predložio da se predstavnici svih gradskih parlamentarnih stranaka upoznaju i sa ovim vidom metroa, kako bi se na kraju donela odluka kakav metro će se graditi u Beogradu. Već godinama traje sukob mišljenja da li u dvomilionskoj srpskoj prestonici treba graditi metro, koji je brži, većeg kapaciteta i skuplji, ili laki šinski sistem, koji je nešto sporiji, prevozi manji broj putnika, ali i značajno jeftiniji.

Na jednoj strani su gradske vlasti, koje su za "lakšu" varijantu, a na drugoj je Ministarstvo infrastrukture, koje se zalaže da se gradi metro na osnovu projekta koji su domaći stručnjaci radili pre 30 godina.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

156 Komentari

Možda vas zanima

Svet

"Prijateljska zemlja" ne želi rusko – već američko

Turska je u pregovorima sa američkim energetskim divom ExxonMobilom oko ugovora vrednog više milijardi dolara za kupovinu tečnog prirodnog gasa (LNG), u nastojanju da smanji svoju zavisnost od ruske energije, navodi se u izveštaju Fajnenšel tajmsa.

22:24

29.4.2024.

1 d

Podeli: