Srbija

Petak, 29.04.2011.

12:36

Nelegalna gradnja vredna 10 mlrd. €

Vrednost nelegalne gradnje u Srbiji koja ne može da se stavi u ekonomski pravni promet procenjena je na 10 milijardi evra, izjavio je ministar Oliver Dulić.

Izvor: Beta

Default images

On je na skupu u Beogradu na kome se gradovima i opštinama predstavljaju izmene Zakona o planiranju i izgradnji, pozvao lokalne samouprave da što pre počnu proces legalizacije po izmenjenom Zakonu o planiranju i izgradnji kako bi se omogućilo da se ta imovina stavi u promet.

Dulić je kazao da se tačan broj nelegalnih objekata u Srbiji još uvek ne zna, da je lokalniom samoupravama prijavljeno blizu 700.000 nelegalnih objekata, ali da je zajedno sa državnim objektima taj broj mnogo veći.

"U ovom trenutku ne postoje drastične prepreke da se legalizacija završi", rekao je Dulić.
Ministar prostornog planiranja očekuje da će do kraja maja lokalne samouprave doneti sve važne odluke vezane za legalizaciju, kako bi u
junu počeo "prvi veliki nalet završetka legalizacije", koja će po njegovom mišljenju, "biti završena za nekoliko godina".

Kroz izmene zakona, kako je istakao, uklonjene su sve prepreke koje su bile smetnja legalizaciji u ranijim zakonima.

Prema njegovim rečima, važno je da se najzad završi objedinajvanje imovine nad objektima i zemljištem, "kako bi se znalo šta je čije".

Podsetio je da je legalizacija gotovo besplatna, sa popustom od 99 odsto za socijalno ugrožene kategorije i one koji su gradli kuće da
bi stambeno zbrinuli svoje porodice i pozvao građane da prate uputstva lokalnih samouprava i požure s prikupljanjem neophodne dokumentacije.

Dulić je naveo da će i od lokalnih samouprava i medija zavisiti sprečavanje zloupotreba ili privilegija u postupku legalizacije, odbacivši tvrdnje da postoji koruptivni potencijal u odredbi zakona koja omogućava da se sklapaju ugovoro između opština i građana radi prikupljanja dokumenata za legalizaciju.

On je naglasio da će uspeh legalizacije najviše zavisiti od dobre saradnje i koordinacije države i lokalnih vlasti.

Skupu u Beogradu, na kome su razmenjena iskustva i data uputstva za legalizaciju, prisustvovali su predstavnici 168 opština iz cele Srbije.
Predsednik Stalne konferencije gradova i opština Srbije (SKGO) Saša Paunović ocenio je danas da će problem za legalizaciju gradnje predstavljati nedovoljan broj geodeta u malim mestima.

"Drugo 'usko grlo' legalizaciju može biti sposobnost Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) da obradi podatke", rekao je Paunović.

On je istakao da je novim zakonom predviđena mogućnost da gradovi i opštine koje žele da pomognu građanima da legalizuju objekte, dodajući da očekuje da se više desetina gradova i opština opredeli za tu mogućnost.

On je dodao da je novi zakon omogućio da građani troškove legalizacije plate na rate i znatno povoljnije nego po starom zakonu.

"Prihod opština od legalizacije će postojati, ali neće biti toliko veliki da reši sve probleme građana", rekao je Paunović.

Gradonačelnik Novog Sada Igor Pavlicić je rekao da taj grad neće prikupljati dokumentaciju za građane, ali je istakao da će uspešnosti legalizacije doprineti to što su smanjene takse i što je proces legalizacije dobro organizovan.

On je kazao da u Novom Sadu od 140.000 kuća i zgrada manje od 40.000 nije legalizovano.

Prema njegovim rečima, do sada je za legalizaciju prijavljeno oko 37.000, a od pet odsto obrađenih slučajeva u gradsku kasu je uplaćeno 317 milioona dinara.

Pavličić je dodao da su se građani u početku opredeljivali da plaćaju na rate, a da se sada sve više odlučuje da u celosti plate legalizaciju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Svet

"To više ni Amerika ne može da spreči"

Napuštanje američkog dolara kao jedine valute za trgovinu naftom nije iznenađujući potez Saudijske Arabije, jer Rijad odavno razmišlja o tome, praktično od 2018. godine kada su SAD uvele prve sankcije Kini.

21:46

15.6.2024.

12 h

Svet

Vraćaju se u Rusiju?

Američki proizvođač bezalkoholnih gaziranih pića Koka-kola, koji je 2022. napustio rusko tržište, podneo je u aprilu ove godine tri zahteva za registraciju svojih najpoznatijih brendova "Koka-kola", "Fanta" i "Sprajt" u Rusiji.

7:54

15.6.2024.

1 d

Podeli: