"Državna preduzeća bi na berzu, ali da im ne padne cena"
Protekle sedmice zbio se onaj jedan dan u godini kada visoki državni činovnici obrate pažnju na Beogradsku berzu, paradirajući na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji. Kao i skoro svake godine ponovo su se čule reči o važnosti tržišta, neophodnosti razvoja berze, spremnosti države da...
Međutim, čak i u ovakvim kurtoaznim obraćanjima teško je prikriti antagonizam predstavnika ovdašnje izvršne vlasti koji imaju prema berzi. Političari bi da donesu još bolje zakone iako se ni trenutni ne primenjuju, državna preduzeća bi listirali samo kada im ne bi pala cena, berzu bi momentalno prihvatili kada bi bila na svetskom nivou... Zaista, šta je to što berzu čini tako odbojnom kod domaćih političara, osim što bi narušila „mir“ u partijskim preduzećima i skinula paučinu s njihovih poslovnih knjiga?
Odgovor verovatno leži u osnovnoj karakteristici ovog tržišnog mehanizma – berza predstavlja „ogledalo“ uspešnosti svake pojedinačne kompanije, a pride i odraz čitavog političko-ekonomskog sistema iz kojih ova preduzeća dolaze. Berzanski mehanizam, kao nijedan drugi, na proste brojeve raščlanjuje osnovne komponente investicionog ambijenta: ravnopravnost tržišnih učesnika, poštovanje vlasničkih prava i funkcionisanje institucija.
Treba li spomenuti da ove brojke u našem slučaju izgledaju prilično poražavajuće. Promet akcija na Beogradskoj berzi pao je ispod nivoa s ranih početaka tranzicije, emitenti masovno napuštaju tržište begom u niže organizacione forme, dok su listirane kompanije vrednovane znatno ispod proseka uporedivih tržišta.
Ova otužna statistika direktna je posledica (ne)atraktivnosti ovdašnjeg investicionog ambijenta. Na papiru zagarantovana ravnopravnost tržišnih učesnika svodi se dobru volju većinskih vlasnika ili dominantnih akcionara, na isti onaj entuzijazam koji imaju (ili nemaju) pružaoci usluga u školskom, zdravstvenom ili bilo kom drugom državnom sistemu. I nije bitno da li se u glavnoj roli nalazi domaći kapitalista, država ili međunarodna korporacija, odsustvo sistema ih prosto mami na zloupotrebu „jednakijeg“ položaja. Prava manjinskih akcionara, dakle, nalaze se na izuzetno niskom nivou, a upravo ova karakteristika tržišta predstavlja glavnu odrednicu stepena njegovog razvoja.
Na ništa višem nivou ne nalaze se ni institucije, bilo one koje su direktno odgovorne za razvoj berze, poput Komisije za hartije od vrednosti, ili one sekundarne, kao što su sudovi koji bi trebalo da se u krajnjoj instanci staruju o primeni zakona. Koliko su ovdašnje institucije erodirale najbolje govore poslednji slučajevi u kojima se traga za načinom zaštite većinskih vlasnika, skoro pa u montipajtonovskom serijalu režiranom od strane domaćih kapitalista.
U ovakvim okolnostima, ključno ostaje pitanje mogu li, u iznenadnom naletu političke volje, kreatori ovdašnje ekonomske politike popraviti rđavo stanje? Momentalno svakako nije moguće, kao što se poverenje investitora preko noći ne može povratiti. Izgradnja atraktivnog investicionog ambijenta je mukotrpan put čiji se rezultati mogu ubirati tek godinama nakon postavljanja njegovih osnova.
Sa stanovišta političara, primamljivije izgledaju partijska preduzeća i ekonomska politika zasnovana na subvencijama koja namah daje vidljive rezultate, nebitno što su parcijalni (sa masom nus-efekata) i kratkog daha. Kada se istroši aktuelna politika pronalaženja ekonomskih prečica, gotovo izvesno, bićemo ponovo prinuđeni na iznalaženje novog, zdravijeg puta.
Trenutna slika Beogradske berze, ogoljena nepostojanjem subvencija i drugih administrativnih direktiva, najbolje opominje. Okretanje glave političara od marginalnog berzanskog tržišta neće biti od prevelike pomoći, kao ni čuvanje pod „staklenim zvonom“ državnih preduzeća. Pre ili kasnije, i jedni i drugi moraće ugledati svoj odraz u ogledalu, jedino će poreskim obveznicima duži protok vremena doneti i veće izdatke.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 3
Pogledaj komentare