„Iako razumem zašto se u igru uvode i neke fleksibilnije forme privatizacije, kada je reč recimo o Zastavi ili RTB Boru, jer dosadašnje nisu dale rezultate, mora se znati da to nosi i velike rizike. Pritom, reč je o zaobilaženju Zakona o privatizaciji koji ne poznaje direktne pregovore.
Podsetiću da je njegova osnovna ideja da se ide na tendere i aukcije, dok se može i dok to daje rezultate, a onda na red dolazi stečaj firmi. Još dok se pripremao ovaj zakon, a ja sam bio u toj radnoj grupi, opšte raspoloženje je bilo protiv direktnih pregovora Vlade sa potencijalnim kupcima.
Smatralo se da je to najbrži put u korupciju u bilo kom smislu - da se od pregovarača uzmu neke pare, obezbede sebi politički poeni ili se iskoristi, na drugi način, za sebe ili svoju stranku. I zato ovaj zakon ne daje osnovu da se direktno pregovara sa mogućim kupcima i na neki vešt način sklapa posao kao što je, recimo, ovaj sa Fijatom. Ja ne kažem da je to nezakonito, ali to nije po važećem Zakonu o privatizaciji, već po Zakonu o preduzećima.
A po njemu je moguće da postojeće preduzeće Zastava i Fijat prave novu firmu, a ona stara nastavlja da postoji. Slično se radi i kod RTB-Bora, kad je reč o pravnom osnovu, mada do kraja nije jasno šta će se tu desiti“.
Ovako je dr Boško Mijatović, predsednik Upravnog odbora Centra za liberalno-demokratske studije, odgovorio, u razgovoru za „Ekonometar“, na pitanje kako komentariše to što se sad poseže i za nekim fleksibilnijim oblicima privatizacije.
Zašto kažete da je to opasno?
Opasno je zato što može da se napravi loš „dil“. Ne samo u smislu moguće korupcije nego i sa aspekta interesa Srbije, već i zato što drugi pregovarač može biti veštiji od našeg. Ja baš i nemam puno poverenja u pregovaračke kapacitete naše Vlade. Dakle, direktni pregovori nose opasnost i te fleksilnije forme koje zaobilaze zakon o privatizaciji donose velike rizike.
Ipak, nije sporno da je aranžman sa Fijatom dobro rešenje za Zastavu, mada nedoumicu izaziva jedno principijelno pitanje. Radi se o prihvatljivosti tako velikih beneficija koje država daje refundirajući čak 25 odsto investicija?
Dobro će proći i Fijat i Kragujevac, ali ostaje pitanje – kako će proći Republika Srbija. Fijat će proći dobro: dobiće razne beneficije, besplatno građevinsko zemljište, poreske olakšice, za koje se još ne zna kakve su i kolike su, a koje se ne spominju u sporazumu, zaštitu od promene propisa i firmu bez dugova.
Zatim, Fijat postaje većinski vlasnik uz obavezu investiranja, ali ne preuzima sve zaposlene već koliko mu je potrebno. Ima, dakle, puno toga što ukazuje na to da će Fijat dobro proći. Da li je to previše dobro ili ne, teško mogu da procenim bez tendera.
I Kragujevac će proći dobro, što je vidljivo i po izjavama njegovih čelnika u stilu - ura, ura...Dobiće infrastrukturu, novu fabriku, u dobroj meri rešiti problem radnika koji sada ne rade. Ali, ceo ceh, suštinski, podnosi Srbija, jer treba da plati gradnju infrastrukture, deo investicije u samu fabriku, preko poreskih olakšica i beneficija koje padaju na njena pleća, pa sve do brige o zaposlenima koji ostanu bez posla.
Dakle, očita je ta protivurečnost u interesima pa bi Vlada trebalo ozbiljno da razmotri Fijatovu ponudu kad bude potpuno kompletirana.
Za početak naredne godine najavljuje se i raspisivanje tendera za Galeniku koja, prema nekim procenama, vredi 600 miliona evra. Kakva su vaša predviđanja uspešnosti ove važne privatuzacije i kako komentarišete pojedinačne opaske da Srbija treba da ima svoju nacionalnu farmaceutsku kompaniju?
Galeniku bi u celosti trebalo privatizovati jer ne vidim razloga zašto bi država imala svoju farmaceutsku kompaniju. Dobro je poznato da u Srbiji postoje i druge farmaceutske kuće: Hemofarm, Zdravlje-Aktavis, Zorka Šabac, i sve one posluju normalno a u vlasništvu su stranaca.
Sa druge strane, Srbija sa Galenikom ima problem, a i Galenika sa Srbijom. Galenika gubi učešće na tržištu baš zato što je u državnom vlasništvu i što je vode neki političari nižeg ranga i ona polako biva potiskivana sa tržišta. A nekada je proizvodila više od polovine lekova u Srbiji...
Ne treba, međutim, zaboraviti da kod nas farmaceutska industrija postoji u sadašnjem obimu zbog delimične zatvorenosti domaćeg tržišta. Tu mislim i na obimnu registraciju lekova i neke cenovne mehanizme koji se primenjuju.
Registracija lekova treba da postoji. Ali, normalno bi bilo da se lek koji je registrovan u EU ili recimo u Americi, automatski registruje ovde, bez ikakvih komplikovanih procedura. A to se ne radi, već se ispituje kvalitet tog leka i njegova sigurnost, iako je to već urađeno sigurno na bolji način jer su u tom pogledu pomenute zemlje rigorozne.
Nije nepoznato da upravo u farmaceutskoj industriji, u svim zemljama u razvoju, postoji jak lobi koji pokušava, korišćenjem države, da profitira.
Ako se posmatra farmaceutska industrija u svetu, vidljivo je da se tu radi o velikim poslovima i da se ogroman novac daje za istraživanja, ali su i profiti veliki kad se ona pokažu uspešnim. Da bi, recimo, Galenika proizvela neki novi lek, što je jedini pravi razlog postojanja jedne farmaceutske kuće, morala bi da u istraživanje investira, recimo, milijardu dolara a da se ne zna da li će ono uspeti.
Zbog svega toga i mislim da, na duži rok, manje fabrike kao što su ove naše, teško da imaju šansu za samostalno preživljavanje.
Šta kažete za cenu koja se spominje?
Mislim da Galenika ne vredi toliko, odnosno da vredi manje od 600 miliona dolara. Možda bi i vredela kada bi joj država davala neke privilegije i prava koja ne daje drugima. Ali, za to nema šanse. Kada je reč o samom postupku privatizacije, tu sam apsolutno za raspisivanje tendera i za konkurentsko nadmetanje.
Iako nije malo onih koji misle da su naftno-gasni sporazum sa Gaspromom i prodaja NIS-a-a nepovoljni za Srbiju, čuju se i nedoumice u vezi sa novom procenom i mogućnostima da se domaća naftna kompanija namešta nekome drugome. Kakav je Vaš komentar oko NIS-a i šta je tu najbolje uraditi?
Tu ima puno faktora koji su izmešani. Prvo, ja ne verujem da NIS vredi mnogo i da je njegova procena potcenjena. Sada trenutno vredi, jer kontroliše domaće tržište, ima monopol i na taj način onemogućava konkurenciju. Ali i trajnost Uredbe koja to omogućava je ograničena.
Naime, po sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU, koji smo potpisali, Srbija je u obavezi da za tri godine ukine tu uredbu. Tada će vlasnik NIS-a imati u tom pogledu samo malu prednost u transportnim troškovima, što nije bogzna šta, a imaće i rafinerije koje su u lošem stanju.
Pomenuo bih, međutim jedan generalni problem koji je povezan i sa NIS-om. U protokolu i dokumentima koji su pripremljeni, nigde se ne pominje obaveza NIS-a da plaća naftu koju vadi iz bušotina u Srbiji. To nisu neke velike količine, ali je to principijelno pitanje, koje se odnosi i na izvorišta mineralnih voda.
Reč je o nacionalnom bogatstvu koje država ne može da proda, jer Gasprom kupuje preduzeće, a ne prirodne resurse. To bi moralo da se valjano reguliše. Dok je bio socijalizam, to je na neki način bilo i prihvatljivo zbog onog „sve je to naše“. Sada više ne. U svetu je nezamislivo da privatnik koristi prirodno bogatstvo bez naknade.
Da se vratimo naftno-gasnom aranžmanu i novom procenjivanju vrednosti NIS-a?
Tu ima nejasnih stvari. Izgleda da se pošlo od toga da bi nova procena na neki način trebalo da zameni tender, što je nemoguće. Procene nikad nisu potpuno valjane jer se zasnivaju na nekim pretpostavkama i očekivanjima u budućnosti. To dobro znam pošto sam kao konsultant radio neke procene.
Da li se NIS namešta nekome drugome? Na taj deo pitanja mogao bih da odgovorim da je to moguće, mada, ako je tako, ne razumem logiku od koje se polazi. Sa Rusima se simultano pregovara o nekoliko stvari, pa ispada kao da u našoj Vladi ne postoji svest o tome.
Na primer, Fijat se dovodi ovde i sklapa ugovor sa njim radi izvoza na rusko tržište. Očekuju se i beneficije u trgovini, s obzirom na sporazum o zoni slobodne trgovine između Rusije i Srbije. A, istovremeno, gura se prst u oko Gaspromu koji je jedna od najvećih svetskih firmi u ovoj branši i ima veliku podršku Vlade Rusije?! Kao da se ne razmišlja o tome da bi Rusija, zbog „zavitlavanja“ sa NIS-om, mogla da pokvari sporazum sa Fijatom?!
Kakvo je Vaše viđenje najboljih opcija za privatizaciju javnih preduzeća?
Tu su, za različite tipove javnih preuzeća, moguće različite opcije. Preduzeća komercijalnog tipa, poput recimo JAT-a, treba prodati u celosti. Druga je stvar kod mrežnih tehnologija, sa Elektoprivredom i Železnicom, koje ne mogu biti privatizovane na taj način.
I posebno je osetljivo pitanje EPS-a koje se mora pažljivo proučiti, pošto je EPS moguće podeliti u dve osnovne delatnosti, a to su proizvodnja i prenos. Tu se mogu naći neka kombinovana rešenja. Recimo, prenos da ostane u javnom vlasništvu i da se koristi pod konkurentskim uslovima, dok bi se proizvodnja mogla cela ili delimično privatizovati.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 8
Pogledaj komentare