“EUR bio 75, sad je 123 RSD, je li i to promenjena okolnost”
Prva presuda za raskid ugovora za stambeni kredit odobren u švajcarskim francima teško da će doneti rešenje tog problema, naprotiv – otvoriće nove. Banke za svaki raskinut ugovor mogu da traže naknadu štete a ne gubi automatski ni hipoteku, kaže prvi čovek Rajfajzen banke u Srbiji Zoran Petrović u intervjuu za B92.biz i ističe da je puka neistina da su banke ostvarile ekstra profit odobravajući ove kredite.
Autor: Jelena Stjepanović
|
Izvor: B92
Foto: Rajfajzen banka
- U Srbiji je doneta prva pravosnažna presuda kojom je raskinut bankarski ugovor za stambeni kredit u švajcarskim francima. To je dalo nadu i ostalim dužnicima u toj valuti da iz, za njih neželjenog zajma, na taj način mogu da izađu što bezbolnije i zbog toga najavljuju kolektivne tužbe protiv banaka. Ima najava i da će se uskoro o tome izjasniti i Vrhovni kasacioni sud, čime bi se uspostavila opšta sudska praksa. Imamo i pozitivno mišljenje sudije Ustavnog suda Dragiše Slijepčevića. Gde su tu banke, koji je njihov stav?
Razumem da ideja o “bezbolnom” rešenju daje nadu građanima zaduženim u ovim kreditima, ali istine radi treba reći da oni nikako nisu zaboravljeni i da su im još početkom prošle godine, u skladu sa Odlukom NBS, ponuđena četiri modela potencijalnih rešenja. U našoj banci se gotovo svaki treći korisnik opredelio za jedno od ponuđenih rešenja i time ako ne rešio, onda makar ublažio ovaj problem.
Imajući u vidu da je najveći broj tih kredita osiguran, zalagao sam se tada i javno da se građanima uz model koji je predviđao 5% troška konverzije tih kredita u evro indeksirane na teret banaka, ponudi još i dodatnih 5% od strane Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita. Time bi se smanjili budući rizici po NKOSK i ponuda učinila atraktivnijom. To bi nas dovelo u stanje pre odluke Centralne banke Švajcarske. Inače, kada je krenuo trend jačanja “švajcarca”, nudili smo i prelazak u evro indeksirane kredite, ali je mali broj klijenata te ponude prihvatio. Takođe, važno je podsetiti i da su tokom prošle godine, po Odluci NBS o merama za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, za preko 5 milijardi dinara smanjene finansijske obaveze građana na teret banaka.
Foto: Thinkstock
Valutna klauzula je zakonima dozvoljena u našoj zemlji i korišćena je ovde u svrhu očuvanja datog, a ne za nekakvo bogaćenje, kako se hoće predstaviti, i to zato da bi banke mogle da odgovore svojim obavezama prema štedišama, deponentima i kreditorima u “švajcarcima”. Kurs se koristi za obračun, a suštinski se radi o kreditu u stranoj valuti.
- U Srbiji je nešto manje od 20.000 dužnika u švajcarskim francima, koji godinama pokušavaju da nađu rešenje, nisu bili zadovoljni ponuđenim modelima konverzije i ova presuda se čini kao izlaz za njih. Da li je ovo rešenje njihovog problema?
Naravno da ima korisnika ovih kredita koji se nalaze u nezavidnoj situaciji, jer veliki deo prihoda izdvajaju za izmirivanje obaveze po kreditu. Istovremeno, imajući u vidu iznos ovih kredita u otplati i broj klijenata, ne radi se o sistemskom problemu.
Smatram da raskid ugovora o kreditu svakako nije rešenje problema. Naime, ukoliko sud na zahtev korisnika kredita i nađe da su ispunjeni uslovi za raskid ugovora zbog promenjenih okolnosti, ostaje obaveza korisnika kredita da vrati kredit koji je primio od banke, u dinarskoj protivvrednosti odobrenog iznosa kredita iskazanog u švajcarskim francima. Sa druge strane, banka je u obavezi da korisniku kredita vrati ono što je od njega primila.
- Ukoliko počne podnošenje masovnih kolektivnih tužbi, koji bi mogao da bude odgovor banaka?
Mi za sada nismo imali zahteva za raskid, kao ni sudskih postupaka po tom osnovu.
Ukoliko pak dođe do sudskog postupka, banka će isticati da promena kursa nije okolnost zbog koje se može tražiti raskid ugovora zbog promenjenih okolnosti, kao i zahtevati naknadu štete ako do raskida dođe.
- Šta se uopšte dešava kada dođe do raskida ugovora klijenta i banke u ovim okolnostima?
U tim slučajevima okolnosti nimalo ne bi bile jednostavne, a deo pravnih posledica sam već pomenuo. Treba istaći i da u slučaju raskida ugovora banka ne gubi automatski hipoteku i da može da iskoristi i druge instrumente, poput menice, kako bi naplatila svoje potraživanje.
Posebno je pitanje da li zaista postoje okolnosti koje su po svojoj prirodi takve da se zbog njih može tražiti raskid ugovora zbog promenjenih okolnosti, i kada su one nastupile, budući da se od tog trenutka raskida ugovor, ako do njega i dođe. Da bi uopšte neka okolnost mogla da bude razlog za raskid ugovora, pored ostalog, mora da bude takva da korisnik kredita nije mogao znati da ista može nastupiti, što treba i da dokaže.
Kako sam već rekao, naš stav je da promena kursa svakako nije takva okolnost, pošto su i banka i korisnici kredita vrlo svesni da kursevi fluktuiraju.
Treba dodati i da banka, u slučaju da sud raskine ugovor na zahtev korisnika kredita, po zakonu ima pravo na naknadu štete od korisnika kredita.
Sasvim je jasno da ovo ne samo da nije rešenje problema kredita indeksiranih u “švajcarcima”, već otvara nove probleme i troškove za korisnike kredita.
- Teza dužnika u CHF sve vreme je da se banke uglavnom za odobravanje kredita u švajcarskim francima nisu zaduživale u toj valuti, već u evrima, da zbog toga banke ostvaruju ekstraprofit i da zato ima prostora da izađu u susret tim klijentima. Otuda i sada neka vrsta dodatnog revanšizma i najave da će „vam sad sve naplatiti kolektivnim tužbama“. Da li bi zaista moglo da se desi da „padne“ skoro 20.000 kredita u CHF i šta bi to značilo za banke, za bankarski sistem uopšte?
Možda se može štošta prigovoriti bankama, ali je puka neistina da su banke ostvarile ovde ekstra profit. Banke su posrednici između onih koji imaju novac i onih kojima je novac potreban. Da bi obavljale taj posao, zbog rizika koji preuzimaju, moraju, pored ostalog, da imaju i određeni nivo kapitala i da plaćaju osiguranje na značajan deo štednje. Zašto ovde nema ekstra profita? Banke imaju obaveze prema svojim kreditorima, štedišama i deponentima u švajcarskim francima, i to su izvori iz kojih su banke kreditirale građane sa CHF indeksiranom klauzulom. Naša banka trenutno ima kredite indeksirane u “švajcarcima” u vrednosti od 70 miliona, ali i 67 miliona obaveza prema štedišama u istoj valuti. Deo je finansiran i depozitom strane banke. Na temu finansiranja banaka u švajcarskim francima, saopštenje je izdala i Narodna banka Srbije. Sve i da su banke htele da ekstra profitiraju, to nije bilo moguće jer poput svih centralnih banaka na svetu, tako i NBS oštro ograničava izloženost banaka riziku od promene kursa u odnosu na kapital.
Važno je napomenuti i da su kamatne stope na indeksirane kredite u švajcarskim francima bile niže u odnosu na one u evrima. Dakle, nema mesta priči o ekstra profitu banaka.
Foto: Thinkstock
Da se vratimo i na vaše pitanje o stabilnosti bankarskog sistema. Već sam rekao da ti krediti, imajući u vidu preostali dug, ne mogu dovesti u pitanje stabilnost finansijskog sistema. Međutim, dve trećine kredita u finansijskom sistemu indeksirano je u stranoj valuti, što je posledica činjenice da gotovo samo i štedimo u stranoj valuti. Da li bi građani i kreditori koji su bankama poverili štednju, kredite i depozite u CHF pristali da im iste vratimo po nekom istorijskom kursu dinara u odnosu na CHF? Šta da kažemo svi mi koji smo se zaduživali u evro klauzuli, po višim kamatnim stopama kada je recimo u avgustu 2008. evro vredeo 75 dinara, a sada vredi 123? Gde je tu granica za "promenjenu okolnost"?
Dovođenjem valutne klauzule u pitanje, doveli bismo u pitanje i kreditiranje ekonomije ove zemlje kao i stabilnost finansijskog sistema. Nama su potrebne godine stabilne i niske inflacije da bismo znatno više štedeli u dinarima, a time stvorili i preduslov za veće kreditiranje u domaćoj valuti. Nedavno smo ponudili i prvi stambeni kredit u dinarima sa nominalnom, promenljivom stopom ispod 5%, ali tražnja je minimalna. Svi hoće u evrima, jer je nominalno gledano, kamatna stopa niža. I kažite mi onda koga zanima šta u perspektivi može biti sa kursom dinara u odnosu na evro….
Kada pogledate najsvežiju statistiku performansi kredita indeksiranih u CHF kod onih koji nisu špekulisali i uzeli su do 5 miliona dinara kredita, u protivvrednosti, a tih je ubedljivo najviše – preko 65% kreditnih partija, učešće docnje je 4,5%, dok kod onih kojih su uzeli preko 20 miliona dinara docnja iznosi 40,5%. Nameće se pitanje čiji se interesi ovde promovišu i štite?
- Sve zemlje u okruženju rešile su problem dužnika u švajcarskim francima na ovaj ili onaj način, jedino se u Srbiji to još nije dogodilo. Da li je država mogla da odigra neku aktivniju ulogu, kao u nekim susednim državama i da li mislite da bi trebalo na neki način da podnese i odgovornost, s obzirom na to da je jedno vreme i sama subvencionisala takve zajmove, dajući im praktično time legitimitet i prema građanima. Da li je moglo sve da se reši malo drugačije, umesto što smo sada stigli do toga da je sve u rukama sudova? Da li još ima prostora za to?
NBS i banke su uložile napore u rešavanje ovog problema, koji je ipak daleko manji nego u zemljama u okruženju. Predlagao sam da dodatni podsticaj dođe i od NKOSK-a. Sa kolikim uspehom su neke države rešile ovaj problem? Vreme će pokazati. Svedoci smo i sudskih postupaka protiv država. Ne bih se iznenadio da ceh na kraju plate svi poreski obveznici.
Narodna banka je, nakon niza teških diskusija i pregovora, kako sa poslovnim bankama, tako i sa udruženjima građana, donela pomenutu Odluku o merama za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, i time ponudila četiri modela potencijalnih rešenja građanima zaduženim u ovim kreditima. Žao mi je što je negativna kampanja onog dela klijenata koji nije bio spreman na dogovor, dovela do toga da ovi modeli nisu prihvaćeni od strane većeg broja korisnika, jer verujem da bi oni bili od koristi za najveći broj građana, pogotovo onih koji spadaju u kategoriju najugroženijih.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Sjedinjene Američke Države možda bi morale da izdvoje 700 milijardi dolara ako bi ostvarile cilj predsednika SAD Donalda Trampa da kupi Grenland, preneo je danas američki NBC njuz, pozivajući se na tri izvora upoznata sa procenom troškova.
Sporazum između Evropske unije i latinoameričkog bloka Merkosur potpisan je danas u glavnom gradu Paragvaja Asunsionu, posle 25 godina pregovora, saopštila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Počela je danas proizvodnja naftnih derivata u Rafineriji u Pančevu, a prvi evro dizel će se naći na pumpama od 27. januara, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Egipatsko Ministarstvo za naftu i mineralne resurse objavilo da je nekoliko naftnih i gasnih kompanija koje posluju u zemlji uspešno izbušilo nove bušotine u svojim koncesionim područjima u Zapadnoj pustinji, Istočnoj pustinji i delti Nila.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević naglasio je u gostovanju na Pink televiziji da u Srbiju dolaze oni koji su u Oluji bili sa kalašnjikovim da sada drže moralne pridike.
Rat u Ukrajini – 1.425. dan. Ruska protivvazdušna odbrana oborila je 63 ukrajinska drona tokom noći iznad 11 ruskih regiona i Azovskog mora, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je o planu blokadera da se sastanu sa Piculom, da i Andrej Plenković, i Aljbin Kurti i Tonino Picula podržavaju sve neprijatelje Srbije. Naveo je da se blokaderi od takve podrške nisu ogradili.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je za njega razočaravajuće što su blokaderi opet građanima ponudili zakon o lustraciji, jedan od najnedemokratskijih zakona.
Astronomi se pripremaju da prvi put snime film koji bi prikazao aktivnost supermasivne crne rupe, a posmatranja bi mogla da otkriju drugu stranu ovih neuhvatljivih svemirskih objekata.
Supruga glumca Timotija Basfilda, koji je uhapšen zbog optužbi za seksualno zlostavljanje dece, zvezda Melisa Gilbert, poslala je pismo sudiji u kojem ga moli da se "pobrine za njenog divnog muža".
Dvanaestogodišnjeg dečaka danas je u istočnom predgrađu Sidneja napala ajkula i lekari se bore za njegov život, saopštila je policija australijske savezne države Novi Južni Vels.
Met Dejmon i Bena Aflek su rekli da Netflix ima određene trikove kada se filmovi snimaju, "specijalno zbog gledalaca koji ih gledaju na svojim telefonima".
Kiplingov sin Džon poginuo je u prvoj akciji u Francuskoj 1915. Mučen grižom savesti, otac je na sinovljevom nadgrobnom spomeniku ostavio zapis: "Ako neko pita, zašto smo umrli, recite mu – jer su naši očevi lagali“.
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he is confident Serbia will find a solution and accelerate its path toward the EU, adding that he is not boycotting Members of the European Parliament, but that they have shown great disrespect toward Serbia.
As Donald Trump threatens to use the U.S. military to seize Greenland, European officials and diplomats have begun quietly voicing a previously unspoken thought: what would it look like to strike back at Trump?
In the Arctic mountains of Norway, British Royal Marines are training in extreme conditions for a potential war with Russia, the Brussels-based portal Politico reported today.
The President’s media adviser, Suzana Vasiljević, stated today that talks on the takeover of the Russian stake in NIS have reached the final stage, and she expects negotiators to send the final document to the U.S. OFAC by the end of this week.
Nakon vesti o gašenju aplikacije Microsoft Lens, tehnološki gigant iz Redmonda planira da ukloni još jednu korisnu opciju iz svog internet pregledača Edge.
Odluka je doneta nakon istrage koja je pokazala da je GM, preko svoje ćerke-kompanije OnStar, prikupljao osetljive podatke bez izričitog pristanka korisnika.
Komentari 134
Pogledaj komentare