Iako je sa Rusijom od prodaje većinskog paketa svog nekadašnjeg državnog giganta NIS-a u bratskom energetskom zagrljaju, Srbija svojoj ruskoj braći najskuplje plaća gas. Na tu previsoku cenu nadograđuju se i troškovi posrednika od kojih plavi energent kupuje. Dok neki tu visoku cenu objašnjavaju ogromnim gasnim dugom Srbije prema Rusiji, drugi prstom upiru u korumpirane srpske političare koji nisu radili i ne rade u korist svoje zemlje.
Kako pokazuju podaci sajta trademap.org, koji predstavlja svetsku bazu spoljne trgovine, tokom prošle godine Srbija je Rusiji po 1000 kubnih metara gasa plaćala 720 dolara, što je znatno više od proseka cene koji joj plaćaju mnogo bogatije evropske zemlje, kao što su Nemačka, Austrija, Francuska, Holandija i druge. Prosečna cena ruske isporuke gasa prošle godina bila je 574 dolara za hiljadu kubika, što je skoro za trećinu niže nego što je cena po kojoj je Rusiji istu tu količinu plaćala Srbija.
U regionu su od Srbije nabavku ruskog gasa manje plaćale Hrvatska, Slovenija i Makedonija. Jedino je BIH plaćala više - 731 dolar.
Dragan Nedeljković, urednik sajta energoportal, visoku cenu ruskog gasa objašnjava dugom “Srbijagasa” Gazpromu i NIS-u koji je dostigao gotovo milijardu evra.
“Kada je 2000. godine Milošević pao, posrednička firma ‘Progres’, koja je tada uvozila gas iz Rusije za NIS, dugovala je za ruski gas 260 miliona dolara, zbog čega su Rusi obustavili isporuku. Đinđić je, onda, čim je formirao vladu išao u Moskvu, bio je to januar 2001, da moli da puste gas, a da mi dug otplaćujemo. Tada su se dogovorili da se na cenu svakog kubika gasa doda izvesna suma dolara da se taj dug namiri. Taj dug, međutim, još nije namiren. To je prvi razlog visoke cene gasa. Drugi je to što Rusi zaključuju ugovor ‘puno za prazno’. To znači da, ako je, recimo, naručeno tri milijarde kubika za ovu godinu, a vi to ne preuzmete, morate sve to da platite. Našima su to, međutim, oprostili, pa uzimaju koliko im kad zatreba. Osim toga, “Srbijagas” prema NIS-u, odnosno, Gaspromu, ima i skorašnje dugove koji su ogromni. Ukupni dugovi su dostigli nivo od blizu milijardu evra”, navodi Nedeljković.
Sijka Pištolova, urednica sajta enerdziobserver, smatra, na drugoj strani, da dug prema Gaspromu ne treba da utiče na cenu po kojoj Srbija dobija ruski gas jer su to dve potpuno različite stvari. Ona nema nikakvu dilemu o tome ko je kriv što Srbija plaća najvišu cenu gasa Rusiji.
“Glavni krivac što tako skupo plaćamo gas smo mi sami. Ako naučimo da pregovaramo, stvari mogu da se promene. Ja, dakle, za to ne krivim Ruse nego krivim našu stranu. Smatram da je tu bilo korupcije. Nemam nikakve dokaze, ali ako tako loše pregovaraš znači da si korumpiran”, kaže Pištolova, koja ističe da najveću odgovornost za loše ispregovaranu cenu gasa snose vlast Vojislava Koštunice i Borisa Tadića:
“Mi smo jeftino prodali NIS, koji je bio dragulj srpske privrede, prodali smo ga za svega 400 miliona evra. Da smo imali prave političare, sigurno bismo se dogovorili o mnogo boljim uslovima nego što jesmo. Tu je posebno važno pitanje rudne rente. To je smešno po kojoj mi ceni naplaćujemo eksploataciju sopstene nafte i gasa. To ne postoji nigde u svetu”, ogorčeno komentariše Sijka Pištolova.
Sijka Pištolova kaže da bi Srbija trebalo da dobija ne najskuplji nego najjeftiniji ruski gas.
“Srbija u svakom pogledu, pre svega zbog NIS-a, zaslužuje da ima bukvalno najnižu cenu kad je u pitanju gas, ali, to se ne događa i ja smatram da je glavni krivac za to ‘Srbijagas’. Inače, što se tiče evropskih zemalja, one su, iako su članice EU, oduvek plaćale nižu cenu gasa nego zemlje južne Evrope. Po meni, to pitanje može da se postavi i ono može da se reši, ali samo ukoliko te zemlje na tome insistiraju. Dok to pitanje ne postave na politički plan, nema ništa od toga”, kaže Sijka Pištolova.
Srbija to pitanje nije postavila – naprotiv. Osim toga, Dušan Bajatović, čelnik “Srbijagasa”, nikada građanima nije odgovorio na pitanje zašto je Srbija jedina zemlja koja ne uvozi gas direktno od Gasproma nego preko posredničkog, opet većinski ruskog, “Jugorosgasa”, preduzeća u kome Bajatović, po sopstvenom priznanju, ubira 9.000 evra mesečno.
Svojevremeno je pokojni premijer Zoran Đinđić “Jugorosgas” kao posrednika u kupovini gasa izbacio, ali su ga Koštuničini ljudi ponovo vratili u igru. U igri će taj posrednik ostati i narednih deset godina jer je ugovor o tome u martu prošle godine Bajatović potpisao sa Aleksejom MIlerom, direktorom Gazproma i Vladimirom Koldinom, direktorom “Jugorosgasa”.
Zorana Mihajlović, ministarka energetike u prethodnoj vladi, upozorila je da Bajatović obmanjuje javnost kako ima podršku Rusije i dodala da je on zapravo slika jačine određenih lobija u Srbiji, pre svega onog oko RST, fantomske posredničke firme u poslovima sa gasom, koja zapošljava samo tri osobe, koja „stanuje“ na istoj adresi na kojoj i Bajatovićev „Srbijagas“, a koja je u 2012. godini ostvarila neto profit od 9,6 miliona evra.
“U svakoj državi je energetika povezana s politikom. I to ništa nije neobično, samo je pitanje kako će to da se iskoristi - da li u interesu Srbije ili u interesu svakojakih lobija. Mora jasno da se kaže da je Bajatović izbor SPS da bude direktor Srbijagasa. Rezultati pokazuju da on nije bio najbolje rešenje”, rekla je Mihajlović krajem prošle godine i dodala da nije Bajatović jači od države, niti to sme biti. Podršku joj je pružio i tadašnji prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić, porukom da o tome ko će biti ministar u Vladi Srbije neće odlučivati ni Moskva ni Vašington već isključivo građani Srbije. On je tom prilikom posebno istakao da ima puno poverenje u rad ministarke energetike.
Ipak, nakon vanrednih martovskih izbora i Vučićeve i Dačićeve inkognito posete Moskvi, Zorana Mihajlović nije više ministarka energetike, a Dušan Bajatović je još uvek na čelu „Srbijagasa“. Tako je Vučić demantovao sebe i tako nam je zapravo otkrio ko upravlja energetskim sektorom zemlje čiji je premijer.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
It has been exactly one month since the girl Danka Ilić (2) was killed in Banjsko Polje, and the suspects for a crime unheard of in Serbia are S.J. and D.D., who refuse to reveal the location where they moved the body from the landfill.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 37
Pogledaj komentare