"Pucali su čak i u pidžamama" - dan kada je Hitler nemilosrdno napao Sovjetski savez
"Operacija Barbarosa" - pod tim kodnim imenom Nemački rajh je pre 80 godina, 22. juna 1941, napao Sovjetski savez. "Blickrigom" Adolfa Hitlera na istok počela je najkrvavija faza Drugog svetskog rata.
Nacionalsocijalistički diktator Adolf Hitler i njegovi generali mesecima su se pripremali za taj trenutak. A onda je, u nedelju 22. juna 1941. godine, došlo vreme za akciju, u 3:15 Vermaht je napao Sovjetski savez. Bez objave rata i bez obzira na ranije sklopljeni ugovor o nenapadanju, tzv. Pakt Hitler–Staljin.
Više od tri i po miliona nemačkih vojnika i njihovih saveznika napadaju uz podršku artiljerije, aviona i tenkova - brzo, masivno, nemilosrdno. Luftvafe bombarduje sovjetske avione već na tlu. Borbena linija između Baltičkog i Crnog mora dugačka je 1.600 kilometara, to je najduži front u istoriji.
Napad je vojnike Crvene armije zatekao nespremne.
"Izlazili su čak i u pidžamama, a zatim pucali. Bili su potpuno iznenađeni", seća se bivši vojnik Vermahta Gerhard Gerc. Video-snimak sa njegovim svedočenjem nalazi se na internet-portalu Kuće istorije u Bonu.
Šef sovjetske države i komunističke partije Josif Staljin odbacivao je sva upozorenja. Rekao je da ne veruje da bi se Hitler usudio da napadne gigantsko carstvo i nije na vreme izvršio mobilizaciju.
Nemačka propaganda opisivala je napad kao "preventivni" - protiv neposredne vojne agresije boljševika. U stvarnosti, Hitler vodi kampanju bezobzirnog i beskrupuloznog osvajanja. Diktator sanja o novom "životnom prostoru" za Nemce na istoku - o "Velikom nemačkom carstvu", od Atlantika do Urala.
Hitlerov krstaški rat
Hitler rat vidi kao borbu za opstanak svetonazora i rasa. Kampanja protiv Sovjetskog saveza za njega je krstaški rat protiv "svetskog jevrejstva" i komunizma.
Simbolično je to da se velika ofanziva odvija pod kodnim nazivom "Operacija Barbarosa". To je aluzija na cara Fridriha I Barbarosu (1122-1190) koji je Rimsko-nemačko carstvo odveo u krstaške ratove.
Hitlerov rat pokazao se kao masovni vojni zločin. Mnogi vojnici, mozga ispranog ideologijom "krvi i tla", veruju da su kao "arijevska rasa" superiorniji od slovenskih naroda.
"Naši nadređeni stalno su nam govorili da su Rusi podljudi, da su neobrazovani", kaže bivši vojnik Vermahta Herbert Bajer u snimku na portalu bonskog muzeja nemačke istorije.
"Hitlerov napad na Sovjetski savez bio je rat uništenja. Osim vojnih ciljeva, on je imao za cilj ideološki utemeljeno i planirano uništavanje čitave države i njenog stanovništva", kaže istoričar Kris Helmeke iz Centra za vojnu istoriju i sociologiju Bundesvera u Potsdamu.
"Po svojoj sveobuhvatnoj zločinačkoj dimenziji, nemačko-sovjetski rat ima jedinstveno obeležje u istoriji".
Ratni zločini
Zarobljeno je 5,6 miliona sovjetskih vojnika i zatim u Nemačkoj angažovano na prisilnom radu. Njih 3,3 miliona pritom je izgubilo život. SS-jedinice progonile su jevrejsko stanovništvo na okupiranim teritorijima, uz podršku Vermahta.
"Jevreje su izvlačili iz kuća i oni su morali da sa sobom ponesu lopatu da bi sami sebi iskopali grob. Onda bi ih streljala žandarmerija", priča svedok i bivši vojnik Vili Hajn u snimku iz Kuće istorije. Uz to je postojala i tzv. "naredba o komesarima" kojom je bilo propisano da se politički komesari Crvene armije, nakon zarobljavanja, odmah streljaju.
Nemački osvajači u početku su bili sigurni u svoju pobedu. Vermaht je zauzeo Ukrajinu, Belorusiju i baltičke države. Verovali su da će uskoro zauzeti i Moskvu.
Ipak, nije im pošlo za rukom da unište Crvenu armiju u toj meri da ona više ne može da pruža nikakav otpor. Rat se otegao, a Vermaht je bio nedovoljno pripremljen za oštre i hladne zime s temperaturama od minus 50 stepeni.
Bez strategije za dugotrajni rat
Hitler je u velikoj meri potcenio sovjetskog protivnika, tako glasi zaključaj istoričara Krisa Helmekea.
"U stvari, vojnici Crvene armije borili su se žilavo i uporno. Njihovi komandanti su neprestano učili. Pretpostavljalo se da Sovjetski Savez može biti srušen u velikom munjevitom ratu (blickrigu), s bitkama u blizini granice. Nisu postojali planovi u slučaju neuspeha tog koncepta", kaže Helmeke. Uz to, ni nemačka privreda nije bila spremna za dugotrajni rat, jednostavno se nije imalo resursa, objašnjava istoričar.
Najkasnije, nakon poraza u bitki za Staljingrad 2. februara 1943. godine, Hitlerovi planovi o osvajanju su propali. Nemački rajh poveo je rat na dva fronta, protiv zapadnih saveznika i Sovjetskog saveza.
Neuspeh poduhvata "Barbarosa" smatra se prekretnicom u Drugom svetskom ratu (1.9.1939. - 8.5.1945). "Može se reći da je rat već 1941. bio strateški izgubljen", kaže istoričar Helmeke.
Posledice toga mogu se osetiti i danas u centralnoj i istočnoj Evropi - od pomeranja granica, pa do kulture sećanja.
"Rat je u postsovjetskim državama živ, a pri tom ne mislim samo na Rusku Federaciju", kaže direktor Nemačko-ruskog muzeja "Berlin-Karlshorst" Jerg More.
"Svi ti tragovi - mrtvi, teško traumatizovani, ranjeni, proterani koji su nakon rata morali da žive negde drugde - sve to se nalazi u porodičnim pričama čak i danas, u trećoj, četvrtoj i petoj generaciji", dodaje More.
Pomirenje među ljudima
Krvava prošlost igra stalnu ulogu u bilateralnim odnosima s državama bivšeg Sovjetskog saveza, pre svega na političkom nivou.
"Vlade poručuju: 'To ne možemo da zaboravimo'. I to je viši oblik korišćenja istorije u dnevnopolitičke svrhe", ocenjuje direktor Nemačko-ruskog muzeja.
Ipak, prema Moreovom mišljenju, pomirenje postoji, uprkos ogromnoj patnji. Pa čak i bezrezervno pomirenje.
"Smatram da je to zapanjujuće, pogotovo na nivou običnih ljudi. Mi Nemci rado i proaktivno započinjemo rasprave o krivici, i to nam je dozvoljeno. Ali to se od nas uopšte ne traži. Zbog toga i kažem da je gest pomirenja zaista bez zadrške", ističe Moro.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Broj mrtvih u, kako vlasti nazivaju najgorom klimatskom katastrofom koja je ikada pogodila južni Brazil, porastao je na 90, nakon što je jaka kiša poplavila ogromne delove reke Rio Grande do Sul.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kineski predsednik Si Đinping obraćaju se javnosti nakon potpisivanja zajedničke izjave i razmene bilateralnih sporazuma.
Si Đinping, predsednik Kine, došao je u Beograd sa svojom suprugom Peng Lijuan, a to u diplomatskom svetu predstavlja posebnu čast za zemlju domaćina, kažu bivši ambasadori.
Broj mrtvih u, kako vlasti nazivaju najgorom klimatskom katastrofom koja je ikada pogodila južni Brazil, porastao je na 90, nakon što je jaka kiša poplavila ogromne delove reke Rio Grande do Sul.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kineski predsednik Si Đinping obraćaju se javnosti nakon potpisivanja zajedničke izjave i razmene bilateralnih sporazuma.
Si Đinping, predsednik Kine, došao je u Beograd sa svojom suprugom Peng Lijuan, a to u diplomatskom svetu predstavlja posebnu čast za zemlju domaćina, kažu bivši ambasadori.
Predstavnica Srbije, Teya Dora nastupila je sa pesmom "Ramonda" pod rednim brojem dva i direktno se plasirala u finale. Producenti biraju Teya Dori redni broj za finale
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), izrazila je zabrinutost jer je nedavno širenje virusa među nekoliko vrsta sisara, uključujući domaća goveda u SAD, povećalo rizik od prenošenja na ljude.
Maslinovo ulje, koje se smatra zdravijom alternativom uljima semenki, takođe je korisno u sprečavanju gubitka kognitivnih sposobnosti i smrti povezanih s mentalnim propadanjem, otkriva studija sprovedena tokom 28 godina na 92.000 ljudi.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Chinese President Xi Jinping is on a two-day visit to Serbia, and a large number of citizens gathered to greet President Xi in front of the Palace of Serbia.
AstraZeneca has announced it is withdrawing its Covid-19 vaccine months after admitting in a London court that the vaccine can cause rare and dangerous side effects.
Chinese President Xi Jinping arrived in Belgrade on Wednesday around 9:40 p.m., and he was met by Serbian President Aleksandar Vučić at Nikola Tesla Airport.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Najskuplji Bentley do sada je Batur kabriolet - ujedno je u pitanju i jedan od najsnažnijih automobila sa SUS motorom koji uopšte i dolaze iz Velike Britanije.
Uprkos odluci suda, kojom je naređeno da se muškarcima dozvoli ulaz, u ovom muzeju su spremni na drastične promene kako bi muškarci ostali izvan ovog objekta.
Komentari 157
Pogledaj komentare