Po prvi put, istraživači su pokušali da iscrtaju evolucionu istoriju mozga različitih grupa sisara tokom 60 miliona godina. Otkrili su da postoje ogromne razlike u tome kako se mozak različitih grupa sisara razvijao tokom tog vremena. Takođe, sugerisali su i da postoji veza između društvenosti sisara i veličine njihovog mozga u odnosu na veličinu tela, u studiji objavljenoj u časopisu PNAS, piše
petmagazine.rs.
Prethodna istraživanja kojima se pokušalo otkriti zašto određene grupe sisara imaju veći mozak oslanjala su se na proučavanje živih sisara koji su u dalekom srodstvu. Bilo je rasprostranjeno verovanje da je stopa rasta mozga srazmerna veličini tela kod svih grupa sisara.
Međutim, studija dr Suzan Šulc i profesora Robina Danbara sa Instituta za kognitivnu i evolucionu antropologiju Univerziteta Oksford negira ovo gledište. Oni su otkrili da postoje velike razlike u obrascima rasta mozga kod različitih grupa sisara i da nemaju sve grupe sisara veći mozak, što ukazuje na to da su životinje sa boljim socijalnim veštinama morale više da razmišljaju - i tako razvile veći mozak.
Vodeća autorka dr Susan Šulc, saradnica Kraljevskog društva Dorothy Hodgkin iz ICEA, rekla je:
"Ova studija ruši dugogodišnje verovanje, jer grupe visoko socijalnih vrsta doživljavale su mnogo brži rast moždane mase od usamljenih vrsta. To sugeriše da saradnja i koordinacija, potrebne za život u grupi, mogu predstavljati izazov i da su s vremenom neki sisari razvili veći mozak kako bi mogli da se izbore sa „zahtevima” druženja".
Koautor i direktor ICEA profesor Robin Danbar rekao je:
"Po prvi put je postalo moguće pružiti istinsku vremensku dubinu proučavanju evolucije mozga. Zanimljivo je videti da čak i životinje koje imaju kontakt sa ljudima, poput mačaka, imaju mnogo manji mozak od pasa i konja, usled nedostatka socijalnosti".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 17
Pogledaj komentare