Do 2020. depresija će postati drugi najveći uzročnik bolesti. Javnost Srbije kao da se ozbiljnije zamisli o ovoj temi tek kada se dogodi nešto strašno, poput jučerašnje vesti da je
novinarka Dragana Tripić izvršila samoubistvo.
I dok pojedini mediji pišu da je
depresija četvrto najčešće oboljenje u Srbiji, dr Siniša Pavun, specijalista psihijatrije, za B92 napominje da nemamo ništa veće probleme od naroda oko nas i da je učestalost samoubistava kod nas u evropskim prosecima.
"Istraživanja koliko imamo depresivnih u Srbiji ne postoje, to su više pacijenti koji su se javili u zdravstvene ustanove i koji su registrovani. A koliki je stvaran broj ljudi koji imaju problem poremećaja raspoloženja i depresije nikada nemamo uvid jer to je vrh ledenog brega", rekao je on.
Savremeni život dovodi do toga da živimo u sistemu iscrpljenosti, a to znači da se nekome to reflektuje na telesno zdravlje, odnosno pojavom različitih oboljenja kao što su štitna žlezda, kostobolja, gubitatak apetita, tako da depresija dugo može biti maskirana telesnim tegobama, poručuje naš sagovornik.
"Žene se češće javljaju lekaru i pritisak je na žensku populaciju da pristupe nekoj stručnoj pomoći, a kulturološki muška populacija je takva da se prema njoj postupa malo drugačije. I kad je prisutna depresija
muškaraci se teže javljaju lekaru i članovi porodice teže mu saopštavaju da možda pati od depresije, štiteći neki paradoksalno - patrijahalni obrazac muške figure" , ističe dr Pavun.
Dijana Đoković o smrti novinarke: "Nisam znala da ju je bilo šta mučilo" Prijatelji
Dragane Tripić su zatečeni i nikako ne mogu da povežu da je ona patila od depresije.
"Dragana Tripić je bila osoba puna života, nasmejana, energična, ponosna i zbog svog karaktera stalno sam govorila da gde god se pojavi napravi ršum, upravo je sa takvim ršumom i otišla. Nisam mogla da prepoznam kod nje da razmišlja o tome ili da će tako nešto učiniti i jako mi je žao što nisam", ističe Vesna Milanović, dugogodišnja prijateljica i koleginica.
Kod skoro
10 odsto pacijenata koji posete porodičnog lekara utvrdi se depresija. Često se radi o ljudima sa stresnim zanimanjima, pa se depresija pomeša sa premorom.
"Pre 25 godina kada smo radili sa velikim firmama u kojima su socijalni radnici, šefovi nisu dozvoljavali da se radi do beskonačnosti, nego se rad ograničavao prema mogućnostima čoveka. U današnje vreme, stilom života mi često izazivamo depresiju. Osoba ako ceo dan boravi na veštačkom svetlu u kancelariji, fizički je neaktivna i nalazi se pod obiljem informacija, posebno ako u privatnom životu ima neke probleme, kao da je živela u nekom eksperimentalnom modelu kako napraviti depresiju kod sebe", navodi dr Pavun.
Glavni simptomi depresije: Kada je vreme da se obratite lekaru? Najveći broj samoubistava se dogodi u Vojvodini i centralnoj Srbiji, a kada je polna struktura u pitanju
muškarci prednjače. Iako se poslednjih nekoliko godina beleži blaga stagnacija broja samoubistava, ne sme se ignorisati činjenica da je depresija i te kako prisutna u našem društvu.
SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu Ukoliko vam je potrebna pomoć, svakog dana možete pozvati volontere Centra "Srce" od 17 do 23 časa na broj telefona 0800-300-303 ili im se obratite mejlom na
vanja@centarsrce.org Volonteri razgovaraju s ljudima koji su usamljeni, uznemireni, povređeni, tužni, očajni, nesigurni...
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 47
Pogledaj komentare