29.12.2025.
17:00
Oprez zbog hladnoće: Ovi bolesnici u većem riziku, evo i zašto
Hladno vreme može povećati rizik od srčanih i cirkulatornih problema, kao što su srčani i moždani udari, govore brojne statistike i istraživanja. Postavlja se pitanje možemo li smanjiti rizike.
Naše srce i krvni sudovi stalno se prilagođavaju okruženju i unutrašnjim procesima u telu kako bi se obezbedio dovoljan protok krvi, kiseonika i hranljivih materija. Kada nam je hladno, nervni sistem se aktivira kako bi sprečio pad osnovne telesne temperature i zaštitio vitalne organe.
U hladnim uslovima krvni sudovi u koži, prstima na rukama i nogama se sužavaju kako bi se smanjio gubitak toplote. Međutim, ovo suženje (vazokonstrikcija) povećava pritisak u ostatku cirkulacije, što znači da srce mora jače da radi, ubrzavajući rad i podižući krvni pritisak.
To je normalna reakcija na hladnoću, ali dodatno opterećenje može izazvati simptome kod osoba koje već imaju srčane probleme, naročito tokom fizičke aktivnosti. Tokom vežbanja srce kuca brže i snažnije, a krvni sudovi koji snabdevaju mišiće se šire kako bi propustili više krvi. Istovremeno, sudovi koji snabdevaju druge delove tela (poput sistema za varenje) sužavaju se, kako bi mišići dobili veći deo protoka krvi.
Ko je na udaru?
Osobe sa anginom pektoris mogu primetiti pogoršanje simptoma tokom zimskih meseci ili smanjenu sposobnost za fizičku aktivnost na hladnoći. Uz to, krv može postati gušća i sklonija stvaranju ugrušaka, što povećava rizik od srčanog ili moždanog udara. Zato je za ljude sa srčanim oboljenjima veoma važno da se zimi dobro utople. Ako primetite da vam hladnoća pogoršava stanje, ostanite u zatvorenom prostoru tokom najhladnijih dana i vežbajte unutra, piše British Heart Foundation.
- Imala je ove simptome, a onda dobila i dijagnozu: Ovako izgleda alergija na zimu
- Ukoliko vam je često hladno, možda vam nedostaje ovih pet vitamina i minerala
- Rizik od moždanog udara veći tokom hladnih dana: Hitna reakcija je ključna
Saveti za smanjenje rizika
Ovde je važno uvesti zdrave životne navike. Redovna fizička aktivnost i boravak na suncu doprinose održavanju nivoa vitamina D, dok ishrana bogata zelenim lisnatim povrćem, orašastim plodovima, vlaknima i proteinima pomaže u očuvanju normalnog krvnog pritiska i holesterola.
Poželjno je izbegavati pušenje i alkohol, jer mogu dodatno povećati krvni pritisak, kao i preteranu konzumaciju kafe koja stvara lažan osećaj toplote.
Tokom težih fizičkih aktivnosti neophodno je praviti pauze kako bi se izbeglo prenaprezanje, a za dodatne savete preporučuje se konsultacija sa kardiologom i pridržavanje stručnih preporuka radi očuvanja zdravlja srca, piše Soncept medical.
Hladnoća presudna za loš protok krvi
U okviru jednog istraživanja, ispitanici su udisali hladan vazduh kroz masku, dok je meren protok krvi ka srcu. Kod osoba bez začepljenih arterija, hladan vazduh je povećao protok krvi ka srcu, što je zdrava reakcija. Međutim, kod osoba sa zapušenim arterijama došlo je do smanjenja protoka krvi ka srcu, kao i do smanjenog snabdevanja srčanog mišića krvlju.
Kod nekih ispitanika sa začepljenim arterijama vožnja sobnog bicikla povećala je protok krvi, ali ako su istovremeno udisali hladan vazduh, dotok krvi ka srcu je opadao. Istraživači su zaključili da bi osobe sa anginom trebalo da izbegavaju fizičku aktivnost na hladnom vazduhu, kad god je to moguće, mada su potrebna dalja istraživanja.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar