20.02.2026.
10:05
Šta je ALS zbog čijih posledica je preminuo glumac Erik Dejn: Ovo su simptomi teške bolesti
Glumac Erik Dejn preminuo je u 53. godini nakon borbe sa amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), a u pitanju je bolest koja zahvata nervne ćelije u mozgu i kičmenoj moždini.
Čuveni glumac vodio je bitku sa teškom bolešću i morao je da bude pod celodnevnim nadzorom i negom. Tačni uzroci ove bolesti nisu utvrđeni, ali se navodi nekoliko faktora rizika i mogućih uzroka.
Šta je ALS?
ALS se često naziva i Lu Gerigova bolest, po bejzbol igraču kome je dijagnostikovana. Tačan uzrok bolesti još uvek nije poznat, ali je mali broj slučajeva nasledan, navode iz poznate klinike Mejo (Mayo). Amiotrofična lateralna skleroza dovodi do gubitka kontrole nad mišićima, a s vremenom se bolest pogoršava do stanja nepokretnosti.
ALS često počinje trzajem mišića i slabošću u ruci ili nozi, otežanim gutanjem ili nerazgovetnim govorom. Na kraju, ALS utiče na kontrolu mišića potrebnih za kretanje, govor, ishranu i disanje. Ne postoji lek za ovu smrtonosnu bolest.
Simptomi amiotrofične lateralne skleroze
Simptomi ALS-a razlikuju se od osobe do osobe. Zavise od toga koje su nervne ćelije zahvaćene. ALS obično počinje slabošću mišića koja se širi i pogoršava tokom vremena. Simptomi mogu uključivati:
- Otežano hodanje ili obavljanje uobičajenih svakodnevnih aktivnosti
- Spoticanje i padanje
- Slabost u nogama, stopalima ili skočnim zglobovima
- Slabost šaka ili nespretnost
- Nerazgovetan govor ili otežano gutanje
- Slabost praćena grčevima i trzajima mišića u rukama, ramenima i jeziku
- Nekontrolisano plakanje, smejanje ili zevanje
- Promene u razmišljanju ili ponašanju
ALS često počinje u šakama, stopalima, rukama ili nogama, a zatim se širi na druge delove tela. Mišići postaju sve slabiji kako sve više nervnih ćelija odumire. To na kraju utiče na žvakanje, gutanje, govor i disanje.
- Svetu preti opasnost od smrtonosne bolesti: Ove osobe su najugroženije
- Čuveni glumac o borbi sa teškom bolešću: "Ne mislim da je ovo kraj" VIDEO
U ranim fazama ALS-a obično nema bola. Bol takođe nije čest ni u kasnijim fazama. ALS obično ne utiče na kontrolu mokraćne bešike. Takođe najčešće ne utiče na čula, uključujući sposobnost ukusa, mirisa, dodira i sluha.
Uzroci ALS-a
ALS zahvata nervne ćelije koje kontrolišu voljne pokrete mišića, kao što su hodanje i govor. Te nervne ćelije nazivaju se motorni neuroni. Postoje dve grupe motornih neurona.
Prva grupa se proteže od mozga do kičmene moždine i mišića širom tela — nazivaju se gornji motorni neuroni. Druga grupa se proteže od kičmene moždine do mišića širom tela — nazivaju se donji motorni neuroni, navode iz klinike Mejo.
ALS dovodi do postepenog propadanja i odumiranja obe grupe motornih neurona. Kada su motorni neuroni oštećeni, prestaju da šalju signale mišićima. Kao rezultat toga, mišići ne mogu da funkcionišu.
Kod oko 10% osoba sa ALS-om može se utvrditi genetski uzrok. Kod ostalih uzrok nije poznat.
Istraživači nastavljaju da proučavaju moguće uzroke ALS-a. Većina teorija se zasniva na složenoj interakciji između gena i faktora iz okruženja.
Faktori rizika
Utvrđeni faktori rizika za ALS
- Genetika – Kod oko 10% osoba sa ALS-om gen rizika je nasledan od člana porodice, to se naziva nasledni ALS. U većini slučajeva naslednog ALS-a, deca imaju 50% šanse da naslede gen.
- Starost – Rizik raste sa godinama, do 75. godine. ALS je najčešći između 60. godine i sredine osamdesetih.
- Pol – Pre 65. godine nešto više muškaraca nego žena razvije ALS. Ova razlika nestaje nakon 70. godine.
Faktori iz okruženja povezani s povećanim rizikom od ALS-a
- Pušenje – Dokazi ukazuju da je pušenje faktor rizika iz okruženja za ALS. Čini se da žene koje puše imaju još veći rizik, naročito nakon menopauze.
- Izloženost toksinima iz okruženja – Postoje određeni dokazi da izloženost olovu ili drugim supstancama na radnom mestu ili kod kuće može biti povezana sa ALS-om. Sprovedena su brojna istraživanja, ali nijedna supstanca ili hemikalija nije dosledno povezana sa ALS-om.
- Vojna služba – Istraživanja pokazuju da osobe koje su služile vojsku imaju veći rizik od ALS-a. Nije jasno šta u vezi sa vojnom službom može pokrenuti ALS. To može uključivati izloženost određenim metalima ili hemikalijama, traumatske povrede, virusne infekcije ili intenzivan fizički napor.
Komentari 1
Pogledaj komentare Pošalji komentar