Postoje rastanci koji se dešavaju tiho, uz štura saopštenja i kurtoazne izjave, a postoje i oni koji poput zemljotresa pomeraju tlo pod nogama čitavoj jednoj zajednici. Vest da Željko Obradović više nije trener Partizana spada u ovu drugu kategoriju.
Vest koja nije bila samo puka informacija; ona je kraj jedne kolektivne emocije, prekid sna crno-bele strane koji je trajao više od četiri godine i bolno suočavanje sa realnošću u kojoj heroji ne pobeđuju uvek na kraju filma.
Da bismo razumeli dubinu ove praznine koja sada zjapi u Humskoj, moramo se vratiti na početak. Leto 2021. godine. Partizan je tada bio institucija koja bledi, klub slavne prošlosti zarobljen u sumornoj sadašnjosti. Bili su to dani kada je "parni valjak" bio na niskim granama, nada je bila reč koja se izgovarala šapatom. Sve do njegovog povratka.
Željko Obradović je čovek koji je košarku pretvorio u nauku, trofeje u naviku i te godine je odlučio da siđe sa evropskog Olimpa i vrati se u beogradsko blato. Uradio je to zbog nečeg što se u modernom svetu ciničnog profesionalizma retko sreće – zbog čiste, ogoljene emocije. Njegova sada već legendarna rečenica postala je nezvanični manifest novog Partizana:
"Ovo je moj klub, ovo je moj grad, ovo su moji ljudi, ovo doživljavam na totalno drugi način."
Te reči su bile varnica. Za navijače, koji su godinama gutali gorčinu, Željkov povratak bio je dokaz da Partizan i dalje vredi, da je i dalje veliki. Arena je postala mesto hodočašća. Onaj čuveni ulazak u halu, trenutak kada se svetla priguše, a 20.000 duša ustane kao jedan da pozdravi svog "komandanta", postala je slika za antologiju sporta.
Taj huk, to skandiranje njegovog imena koje je treslo temelje Novog Beograda, nije bilo samo navijanje. To je bio izraz bezgraničnog poverenja. Dok je Željko tu, verovali su, sve je moguće.
Sanjali su titulu Evrolige, drugu za crno-bele u istoriji, a jubilarnu 10. za najtrofejnijeg trenera u Evropi. Generacije koje nisu upamtile Istanbul 1992. godine, sada su živele svoju verziju te bajke, a bilo ih je – kako je jednom prilikom istakao i sam Obradović – više nego ikada.
Ali, surovost sporta ume da preokrene scenario. Napraviti uspeh ovde, u vrtlogu pritisaka, "blata", vanterenksih igara i očekivanja koja "lome kičmu", neuporedivo je teže nego bilo gde u Evropi. U Madridu ili Atini se borite protiv rivala; ovde se borite protiv mentaliteta i vetrenjača. Željko je tu borbu prihvatio viteški, stavljajući svoje ime i svoj legat kao štit ispred kluba, a onda prvi put u 34 godine dugoj karijeri usred sezone rekao – kraj. I to u "svom" Partizanu.
Upravo zato kraj ove ere ostavlja gorak ukus "ukradenog sna" za svakog navijača Partizana.
Mnogima je nezamislivo da pogledaju ka klupi Partizana i tamo ne vide to poznato, zajapureno lice koje živi svaki posed lopte. Kako zamisliti Partizan bez Željka sada, kada su postali gotovo sinonimi i kada ga je čitava Evropa sa crno-belima dočekivala uz ovacije? Ta slika posle ove četiri i po godine biće najteža "za varenje".
Ipak, Partizan je postojao pre Željka, postojaće i posle njega. To je lekcija koju bi i on prvi održao svakome ko bi pokušao da bilo koga svrsta iznad kluba – Partizan, kao i svako drugi klub je iznad svakoga. "Valjak" mora dalje, jer stajanje nije opcija i nikada nije bila ni za jedno tako veliko sportsko društvo. Ali, da se ne lažemo: jedna velika, "renesansna" era je završena.
Partizan nije nestao niti će ikada, ali je podložan promenama. Željkovo ime će zauvek stajati uz grb kluba, sada ne samo kao bivšeg igrača i trenera koji je doneo prvu i jedinu, istorijsku titulu prvaka Evrope, već kao čuvara vatre u najtežim vremenima. Onog ko je vratio ponos kada je bilo najteže.
Taj huk sa tribina pune Arene će zasigurno zauvek nositi odjek imena Željka Obradovića.
A sad je vreme za rastanak – i ko zna gde, i ko zna kad...
Vlade Đurović, nekadašnji trener košarkaša Zvezde, analizirao je drugi evroligaški "večiti" derbi ocenivši da je Partizan stigao do zaslužene pobede (89:82).
Srpski reprezentativac Vasilije Micić otvoreno je govorio o iskustvima sa dvojicom vrhunskih stručnjaka – Dimitrisom Itudisom i Erginom Atamanom u intervjuu za grčki "Novasports".
Košarkaš Žalgirisa Silvan Fransisko, postigao je 14 poena u poslednjoj četvrtini i predvodio svoj tim do pobede 83:71 protiv Barselone u 35. kolu Evrolige u četvrtak uveče.
Lidija Stojkanović, selektorka ženske fudbalske reprezentacije Srbije, saopštila je spisak igračica na koje računa za mečeve kvalifikacija za Svetsko prvenstvo.
Košarkaška liga Grčke je izrekla kazen za Tajlera Dorsija, Kendrika Nana i Matijasa Lesora posle sukoba na derbiju između Panatinaikosa i Olimpijakosa.
Fudbaleri Srbije poraženi su od Španije (3:0) u prijateljskom meču koji je rivalu poslužio kao zagrevanje za Mundijal. "Orlova" tamo neće biti, ali je ovo bila idealana prilika za ozbiljan test kvaliteta našeg tima.
Košarkaš Partizana Aleksej Pokuševski se u razgovoru za B92.sport dotakao odlaska Željka Obradovića iz Humske, kao i dolaska Španca Đoana Penjaroje na njegovo mesto.
Jedan od glavnih razloga dolaska Pokuševskog u Partizan je Željko Obradović. Legendarni trener je u međuvremenu napustio Humsku. "Mislim da on nije zaslužio onako da ode kao veličina, kao čovek, kao trener", rekao je Aleksej.
Srpski reprezentativac Vasilije Micić otvoreno je govorio o iskustvima sa dvojicom vrhunskih stručnjaka – Dimitrisom Itudisom i Erginom Atamanom u intervjuu za grčki "Novasports".
Učinak po segmentima igre i individualne brojke ogolile su prednost Partizana u odlučujućim trenucima u derbiju i pobedi nad Zvezdom u 35. kolu Evrolige.
Kadeti Srbije nisu uspeli da obezbede plasman na Evropsko prvenstvo, ali su bili pravi kada je bilo najpotrebnije i kupili su sebi kartu za Mundijalito u Kataru.
Beograd će ovog četvrtka opet biti epicentar evroligaške košarke, jer kada se sastaju Crvena zvezda i Partizan, malo šta zanima ljubitelje ovog sporta kao duel večitih rivala.
Prodaja putničkih automobila Lada u Rusiji u periodu januar–mart 2026. godine smanjena je za 17,4 odsto međugodišnje i iznosila je 63.837 vozila, prema danas objavljenim podacima Avtostata.
Xiaomi je objavio rezultate za 2025. godinu, pohvalivši se porastom prihoda od 25%. Ukupna dobit dostigla je 4,9 mlijardi evra, a najveće iznenađenje dolazi iz sektora električnih automobila.
Komentari 22
Pogledaj komentare Pošalji komentar