Boks je već dugi niz godina jedan od najpopularnijih sportova na planeti i zasigurno možemo reći da privlači publiku širom sveta, iako su zlatne godine ovog sporta već iza nas.
Mnogi nisu znali, ali, prvi bokserski meč održan je na današnji dan – 6. januara 1681. godine u Engleskoj.
Kristofer Monk bio je engleski vojni oficir i političar, a kratko je obavljao i dužnost zamenika guvernera Jamajke.
On je organizovao borbu između svog batlera i svog mesara i na taj način je ovaj sport dobio svoj početak.
Najraniji poznati prikaz boksa potiče sa sumerskog reljefa iz 3. milenijuma pre nove ere.
Kasniji prikazi iz 2. milenijuma nalaze se na reljefima mesopotamskih naroda Asirije i Vavilonije, kao i u hetitskoj umetnosti iz Male Azije.
Najraniji dokazi o borbi pesnicama uz korišćenje neke vrste rukavica pronađeni su na minojskoj Kriti (oko 1500–900. p.n.e), kao i na Sardiniji, ako uzmemo u obzir bokserske statue iz planina Prama (oko 2000–1000. p.n.e).
André Held / akg-images / Profimedia
Boks je bio popularan gledalački sport u Starom Rimu. Da bi se zaštitili od protivnika, borci su obmotavali kožne trake oko pesnica.
Vremenom je korišćena sve tvrđa koža, a trake su ubrzo postale oružje. Rimljani su čak uveli metalne klinove na trake, čime je nastao cestus, koji je kasnije doveo do još zlokobnijeg oružja nazvanog mirmeks ("probadač udova").
Borbe su se održavale u rimskim amfiteatrima. Rimski oblik boksa često je podrazumevao borbu do smrti kako bi se zadovoljila publika.
Ipak, naročito u kasnijim periodima, kupljeni robovi i obučeni borci bili su vredna roba, pa se njihovi životi nisu olako žrtvovali, a borci su postali gladijatori.
Često su robovi bili suprotstavljani jedni drugima u krugu obeleženom na podu, odakle potiče termin "ring".
Godine 393. nove ere, tokom perioda rimskih gladijatora, boks je ukinut zbog preterane brutalnosti. Tek krajem 17. veka boks se ponovo pojavio u Londonu.
Historic Collection / Alamy / Profimedia
Zapisi o klasičnim bokserskim aktivnostima nestali su nakon pada Zapadnog rimskog carstva, kada je nošenje oružja ponovo postalo uobičajeno, a interesovanje za borbu pesnicama opalo.
Ipak, postoje detaljni zapisi o raznim sportovima borbe pesnicama koji su se održavali u različitim gradovima i provincijama Italije između 12. i 17. veka. Takođe je u staroj Rusiji postojao sport pod nazivom Kulačnij boj, odnosno borba pesnicama.
Kako je nošenje mačeva postajalo ređe, ponovo je poraslo interesovanje za borbu pesnicama. Ovaj sport se kasnije ponovo pojavio u Engleskoj početkom 16. veka u obliku borbi golim šakama, često nazivanih "prizefighting".
Prvi dokumentovani zapis o borbi bez rukavica u Engleskoj pojavio se 1681. godine u londonskom listu London Protestant Mercury, a prvi engleski šampion u borbama golim šakama bio je Džejms Fig 1719. godine.
To je ujedno i period kada se prvi put počinje koristiti termin "boks". Treba napomenuti da je ovaj najraniji oblik modernog boksa bio veoma drugačiji.
U Figovo vreme, takmičenja su, pored borbe pesnicama, uključivala i mačevanje i borbu toljagama. Dana 6. januara 1681. godine, u Britaniji je održana prva zabeležena bokserska borba, kada je Kristofer Monk, 2. vojvoda od Albemarla (kasnije zamenik guvernera Jamajke), organizovao meč između svog batlera i svog mesara, pri čemu je mesar odneo pobedu.
Rane borbe nisu imale pisana pravila. Nije bilo težinskih kategorija, ograničenja rundi niti sudije. Uopšteno, borbe su bile izuzetno haotične.
Prva bokserska pravila, poznata kao Brautonova pravila, uveo je šampion Džek Brauton 1743. godine kako bi zaštitio borce u ringu, gde su ponekad dolazilo do smrtnih ishoda.
Prema tim pravilima, ako bi borac pao i ne bi mogao da nastavi nakon odbrojavanja od 30 sekundi, borba bi bila završena.
Udarci borca koji je na zemlji i hvatanje ispod pojasa bili su zabranjeni. Brauton je takođe osmislio i promovisao upotrebu "mufflersa", vrste podstavljenih rukavica koje su korišćene na treninzima i egzibicijama.
Prvi tekst o boksu objavljen je početkom 18. veka, a napisao ga je uspešni kornvolski rvač iz Banipa u Kornvolu, ser Tomas Parkins, koji je ujedno bio i student fizike kod ser Isaka Njutna.
Shutterstock/Aree_S
Taj tekst je zapravo bio jedna stranica u njegovom obimnom priručniku o rvanju i mačevanju i opisivao je sistem udaraca glavom, pesnicama, vađenja očiju, gušenja i snažnih bacanja, tehnika koje nisu uobičajene u savremenom boksu.
Parkins je opisane tehnike uklopio u sopstveni stil borbe.
Pravila tog vremena davala su borcima prednosti koje današnji bokseri nemaju. Dozvoljavala su borcu da u bilo kom trenutku klekne na jedno koleno kako bi započeo odbrojavanje od 30 sekundi.
Tako je borac koji shvati da je u nevolji imao priliku da se oporavi. Međutim, to se smatralo nečasnim potezom i često je bilo zabranjeno dodatnim pravilima o kojima su se dogovarali sekundanti boksera.
Namerno padanje u savremenom boksu dovodi do oduzimanja poena u sistemu bodovanja. Takođe, pošto takmičari nisu imali teške kožne rukavice i bandaže za zglobove, koristili su drugačiju tehniku udaranja kako bi sačuvali šake, jer je glava bila česta meta punom snagom.
Gotovo svi priručnici tog perioda opisuju snažne, prave udarce sa uključenim celim telom u lice (uključujući čelo) kao osnovne udarce.
Trener Panatinaikosa Ergin Ataman otvoreno je govorio o aktuelnom trenutku ekipe, transfer tržištu i ambicijama kluba, poručivši da se u Atini pažljivo prati situacija, ali da bi povratak jednog igrača mogao da ima veću težinu od bilo kog potpisa.
Menadžer Oleksandra Usika, Egis Klimas, potvrdio je da su pregovori oko potencijalnog meča protiv bivšeg svetskog prvaka Deonteja Vajldera u toku, a kao mogući termin spominje se proleće naredne godine.
Vreme ume da izbriše brojke, ali retko briše osećaj pripadnosti. Fredi Haus danas živi daleko od Beograda, ali način na koji je govorio o Partizanu za B92.sport jasno pokazuje da crno-beli period njegove karijere nikada nije zapravo ostao u prošlosti.
Peti poraz uzastopno i treća utakmica u kojoj je Partizan primio više od 100 poena za 40 minuta igre – da li je zaista moguće i to časno igranje u eliti?
Kina je napravila još jedan važan korak u regulisanju električne mobilnosti, pošto je odobrila prvi obavezni standard energetske efikasnosti za električne putničke automobile.
Problemi sa internet konekcijom spadaju među najčešće i najiritantnije tehnološke kvarove, naročito kada vaš provajder ne prijavljuje nikakav prekid. Uzrok često nije tamo gde ga prvo tražimo.
Komentari 1
Pogledaj komentare Pošalji komentar