Boks je već dugi niz godina jedan od najpopularnijih sportova na planeti i zasigurno možemo reći da privlači publiku širom sveta, iako su zlatne godine ovog sporta već iza nas.
Mnogi nisu znali, ali, prvi bokserski meč održan je na današnji dan – 6. januara 1681. godine u Engleskoj.
Kristofer Monk bio je engleski vojni oficir i političar, a kratko je obavljao i dužnost zamenika guvernera Jamajke.
On je organizovao borbu između svog batlera i svog mesara i na taj način je ovaj sport dobio svoj početak.
Najraniji poznati prikaz boksa potiče sa sumerskog reljefa iz 3. milenijuma pre nove ere.
Kasniji prikazi iz 2. milenijuma nalaze se na reljefima mesopotamskih naroda Asirije i Vavilonije, kao i u hetitskoj umetnosti iz Male Azije.
Najraniji dokazi o borbi pesnicama uz korišćenje neke vrste rukavica pronađeni su na minojskoj Kriti (oko 1500–900. p.n.e), kao i na Sardiniji, ako uzmemo u obzir bokserske statue iz planina Prama (oko 2000–1000. p.n.e).
André Held / akg-images / Profimedia
Boks je bio popularan gledalački sport u Starom Rimu. Da bi se zaštitili od protivnika, borci su obmotavali kožne trake oko pesnica.
Vremenom je korišćena sve tvrđa koža, a trake su ubrzo postale oružje. Rimljani su čak uveli metalne klinove na trake, čime je nastao cestus, koji je kasnije doveo do još zlokobnijeg oružja nazvanog mirmeks ("probadač udova").
Borbe su se održavale u rimskim amfiteatrima. Rimski oblik boksa često je podrazumevao borbu do smrti kako bi se zadovoljila publika.
Ipak, naročito u kasnijim periodima, kupljeni robovi i obučeni borci bili su vredna roba, pa se njihovi životi nisu olako žrtvovali, a borci su postali gladijatori.
Često su robovi bili suprotstavljani jedni drugima u krugu obeleženom na podu, odakle potiče termin "ring".
Godine 393. nove ere, tokom perioda rimskih gladijatora, boks je ukinut zbog preterane brutalnosti. Tek krajem 17. veka boks se ponovo pojavio u Londonu.
Historic Collection / Alamy / Profimedia
Zapisi o klasičnim bokserskim aktivnostima nestali su nakon pada Zapadnog rimskog carstva, kada je nošenje oružja ponovo postalo uobičajeno, a interesovanje za borbu pesnicama opalo.
Ipak, postoje detaljni zapisi o raznim sportovima borbe pesnicama koji su se održavali u različitim gradovima i provincijama Italije između 12. i 17. veka. Takođe je u staroj Rusiji postojao sport pod nazivom Kulačnij boj, odnosno borba pesnicama.
Kako je nošenje mačeva postajalo ređe, ponovo je poraslo interesovanje za borbu pesnicama. Ovaj sport se kasnije ponovo pojavio u Engleskoj početkom 16. veka u obliku borbi golim šakama, često nazivanih "prizefighting".
Prvi dokumentovani zapis o borbi bez rukavica u Engleskoj pojavio se 1681. godine u londonskom listu London Protestant Mercury, a prvi engleski šampion u borbama golim šakama bio je Džejms Fig 1719. godine.
To je ujedno i period kada se prvi put počinje koristiti termin "boks". Treba napomenuti da je ovaj najraniji oblik modernog boksa bio veoma drugačiji.
U Figovo vreme, takmičenja su, pored borbe pesnicama, uključivala i mačevanje i borbu toljagama. Dana 6. januara 1681. godine, u Britaniji je održana prva zabeležena bokserska borba, kada je Kristofer Monk, 2. vojvoda od Albemarla (kasnije zamenik guvernera Jamajke), organizovao meč između svog batlera i svog mesara, pri čemu je mesar odneo pobedu.
Rane borbe nisu imale pisana pravila. Nije bilo težinskih kategorija, ograničenja rundi niti sudije. Uopšteno, borbe su bile izuzetno haotične.
Prva bokserska pravila, poznata kao Brautonova pravila, uveo je šampion Džek Brauton 1743. godine kako bi zaštitio borce u ringu, gde su ponekad dolazilo do smrtnih ishoda.
Prema tim pravilima, ako bi borac pao i ne bi mogao da nastavi nakon odbrojavanja od 30 sekundi, borba bi bila završena.
Udarci borca koji je na zemlji i hvatanje ispod pojasa bili su zabranjeni. Brauton je takođe osmislio i promovisao upotrebu "mufflersa", vrste podstavljenih rukavica koje su korišćene na treninzima i egzibicijama.
Prvi tekst o boksu objavljen je početkom 18. veka, a napisao ga je uspešni kornvolski rvač iz Banipa u Kornvolu, ser Tomas Parkins, koji je ujedno bio i student fizike kod ser Isaka Njutna.
Shutterstock/Aree_S
Taj tekst je zapravo bio jedna stranica u njegovom obimnom priručniku o rvanju i mačevanju i opisivao je sistem udaraca glavom, pesnicama, vađenja očiju, gušenja i snažnih bacanja, tehnika koje nisu uobičajene u savremenom boksu.
Parkins je opisane tehnike uklopio u sopstveni stil borbe.
Pravila tog vremena davala su borcima prednosti koje današnji bokseri nemaju. Dozvoljavala su borcu da u bilo kom trenutku klekne na jedno koleno kako bi započeo odbrojavanje od 30 sekundi.
Tako je borac koji shvati da je u nevolji imao priliku da se oporavi. Međutim, to se smatralo nečasnim potezom i često je bilo zabranjeno dodatnim pravilima o kojima su se dogovarali sekundanti boksera.
Namerno padanje u savremenom boksu dovodi do oduzimanja poena u sistemu bodovanja. Takođe, pošto takmičari nisu imali teške kožne rukavice i bandaže za zglobove, koristili su drugačiju tehniku udaranja kako bi sačuvali šake, jer je glava bila česta meta punom snagom.
Gotovo svi priručnici tog perioda opisuju snažne, prave udarce sa uključenim celim telom u lice (uključujući čelo) kao osnovne udarce.
Kapiten reprezentacije Švajcarske Granit Džaka priznao je da je tokom pandemije kupio potvrdu o vakcinaciji protiv koronavirusa, zbog čega je protiv njega pokrenuta istraga u kantonu Lucern.
Teniseri Srbije pobedili su Litvaniju u meču za ostanak u elitnoj diviziji Dejvis kupa. Kecmanović i Latinović su u dublu doneli treći poen, a Ognjen Milić je "zapečatio" trijumf.
Zvezda je rutinski došla do pobede, golovima Arnautovića, Abu Fanija i Handela. Ovim trijumfom crveno-beli su dodatno učvrstili prvu poziciju na tabeli Superlige Srbije.
Grigor Dimitrov priznao je da je izgubio deo interesovanja za tenis nakon povlačenja Rodžera Federera i Rafaela Nadala, istakavši da je generacija koju su činili Federer, Nadal i Novak Đoković predstavljala najveći izazov sa kojim se tokom karijere suočio.
Kapiten odbojkaške reprezentacije Srbije Nikola Jovović jedini je od igrača stao pred medije nakon bolne eliminacije od Slovenije u osmini finala Evropskog prvenstva.
Džejlen Duren i Detroit Pistonsi još nisu pronašli zajednički jezik oko nastavka saradnje, iako je franšiza mladom centru ponudila petogodišnji ugovor vredan čak 200 miliona dolara.
Košarkaši Crvene zvezde u četvrtak od 20 časova protiv Žalgirisa otvaraju novu sezonu Evrolige, a klub je objavio sve detalje u vezi sa prodajom dnevnih ulaznica.
Kod Partizana je Karlik Džons najsigurniji kandidat za nosioca. Vildosa pruža najveći potencijal u odnosu na cenu, dok Hejs predstavlja povoljniju opciju na centru.
Košarkaši Crvene zvezde pobedili su Aris 91:87 u novoj prijateljskoj utakmici dva tima i revanširali se Solunjanima za nedavni ubedljiv poraz u Grčkoj.
Dugo očekivani britanski spektakl između Tajsona Fjurija i Entonija Džošue našao se pod znakom pitanja, a Fjuri tvrdi da već traži novog protivnika za novembar.
Kapiten odbojkaške reprezentacije Srbije Nikola Jovović jedini je od igrača stao pred medije nakon bolne eliminacije od Slovenije u osmini finala Evropskog prvenstva.
Dejvis kup nije samo tenisko takmičenje, to odavno znamo. Dejvis kup je nešto mnogo više od nekoliko teniskih mečeva za vikend, a to smo imali prilike da vidimo prethodna dva dana u Nišu.
Za sada ostaje slika dva dana u Telekom Centru – puna hala, pesma sa tribina, Željko Obradović ponovo u zelenom, Partizan koji se vraća posle poraza, PAOK koji ne odustaje do poslednjeg poseda i Panatinaikos šampion.
Pavlos Janakopulos je ove godine trebalo da bude priča o povratku Željka Obradovića i mogućem prvom susretu sa Partizanom. Na kraju je postao priča o nečemu mnogo običnijem, ali za obe ekipe mnogo važnijem – o čistoj košarci.
Srbija se treću godinu zaredom bori za opstanak u elitnoj grupi Dejvis kupa. Nema Đokovića, a protiv Litvanije glavne uzdanice su nam Kecmanović i Međedović. Mečevi se igraju za vikend u "Čairu".
Aktuelna Dacia Duster dobila je pick-up verziju sa pogonom na sva četiri točka, 150 KS i nosivošću do 430 kilograma. Dostupan je i kamper modul sa krevetom, kuhinjom i toaletom.
Toyota će 2028. godine početi proizvodnju vodoničnog Hiluxa za evropske poslovne korisnike. FCEV verzija nudiće do 400 kilometara dometa, mogućnost vuče do 2.500 kg i punjenje za oko pet minuta.
Komentari 1
Pogledaj komentare Pošalji komentar