Izvor: index hr

CIvilni vazdušni saobraćaj u Evropi prošle godine je bio vrlo neredovan, a avioni su često kasnili pa je trećina putnika bila zahvaćena kašnjenjima i otkazivanjima letova, pokazali su rezultati istraživanja portala Airhelp.

Poređenja radi, tokom 2019. godine, poslednje pre krize s koronavirusom, 24 odsto putnika bilo je zahvaćeno kašnjenjima i otkazivanjima, od njih ukupno 1.12 milijardi. "Naročito letos se pokazalo da je osoblje aerodroma i prevoznika nespremno u uslovima povećanja vazdušnog prometa nakon pandemije", rekao je šef Airhelpa Tomasz Pawliszyn.

Uprkos proređenom redu letenja, 244 miliona putnika ili nešto manje od 31 odsto od ukupno prevezenih 795 miliona bilo je pogođeno kašnjenjima i otkazivanjima u zadnji tren, pokazuje analiza toga portala.

U Holandiji najviše kašnjenja

Foto:Profimedia

Prema studiji, tekom letnih meseci do 40 odsto putnika imalo je teškoća s letovima. Uz manjak osoblja, ostali glavni uzroci kašnjenja bili su štrajkovi i nepovoljni vremenski uslovi. Pawliszyn upozorava da poboljšanja na vidiku nema ni za 2023. godinu.

"Očekujemo nastavak negativnih trendova i u ovoj godini. Kao i u mnogim drugim industrijama, nedostatak kvalifikovanih radnika i dalje je ozbiljan problem, a dodatni izazov su štrajkovi", izjavio je.

Udvostručen broj letova - aerodrom nespreman

Prema Airhelpu, Holandija je bila zemlja s najviše kašnjenja, a slede Velika Britanija i Nemačka, dok su Krf, Mančester i Frankfurt vodeće vazdušne luke po netačnosti tokom prošle godine. U obzir su uzeti letovi koji su kasnili u polasku više od 15 minuta, kao i oni otkazani nedelju dana pre planiranog poletanja.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.