Život

Četvrtak, 20.11.2008.

11:00

Novine neće biti žrtva interneta

Medijski magnat Rupert Mardok tvrdi da oni koji strahuju da će internet "ubiti" štampane novine zapravo ne shvataju šta se događa i kolike mogućnosti im stoje na dohvat ruke zahvaljujući novim tehnologijama.

Podrazumevana plava slika

"Nasuprot tim skepticima, ja verujem da će novine dosegnuti nove visine u ovom veku", poručio je Mardok sa predavanja o budućnosti novina, poslednjeg u godišnjem serijalu “ABC” mreže.

Izdavači dnevnih novina i časopisa u celom svetu suočavaju se sa suštinskim promenama jer se sve više ljudi okreće internetu i drugim izvorima informacija. Za njima idu i marketinške agencije pa se i tržište reklama preselilo u sajber-prostor.

Mardok, međutim, ne vidi konkurenciju interneta kao smrtni udarac novinama. "Internet je doneo mnoge izazove ali i mogućnosti, i novine će uvek biti prisutne, u jednoj ili drugoj formi", tvrdi on.

Mardok, koji je svoje medijsko carstvo izgradio promišljenim, često rizičnim koracima, kaže da kao i mnogi drugi voli "miris" taze odštampanih novina, ali da to danas više nije dovoljno.

"Sada je naš stvarni posao da ponudimo čitaocima izvanredno novinarstvo i izvanredne analize i procene, pogotovo što su ljudi danas gladni informacija više nego ikada".

"Novine imaju prednost nad internetom, blogerima, mobilnim telefonima i drugim novopridošlicama na tržištu informacija, jer novinama veruje više čitalaca", smatra Mardok.

"Ljudi žele ono što su oduvek želeli - izvor kome mogu da veruju, a to je ono što su im novine obezbeđivale i što je bila uloga velikih novina u prošlosti. A to će ih održati i u budućnosti", kaže Mardok.

Činjenica je da će u decenijma koje dolaze, štampane verzije nekih novina izgubiti tiraž. Ali ako obezbede čitaocima vesti kojima oni mogu da veruju, doći će do "dizanja tiraža" drugim kanalima - na veb stranicama, imejl distribucijom i preko mobilinih telefona.

"U ovom veku, forma distribucije vesti može se promeniti, ali potencijalni korisnici sadržaja koji nudimo će se uvišestručiti", tvrdi čovek koji u svom "carstvu", rasprostrtom preko svih kontinenata, ima renomirane listove, televizijske mreže, filmske kuće i online mrežu “MySpace”.

Mardok navodi dve prestižne novine iz svog poseda, londonski Tajms i Vol Strit Žurnal, kao primere kako novinski brend može da donese ogromno onlajn čitalaštvo.

"Da bi se danas bilo u igri, ne možete ponudi stari model po sistemu ”jedna forma za sve”. Izazov je iskoristiti novinski brend i onda ga dostaviti na način na koji to potrošači žele".

Tako će Vol Strit Žurnal, kada je u pitanju onlajn ponuda, dati tri mogućnosti svojim čitaocima - besplatne onlajn vesti, servis vesti uz registraciju, i tzv. premijum servis koji obuhvata finansijske analize visokog profila, prilagođene određenim potrebama čitalaca.

"Danas su problem oni koji su se 'rodili' u novinskom monopolu. Sada su došli u situaciju da se bore za čitaoce koje su nekad uzimali zdravo za gotovo. U međuvremenu nisu uspeli da kreativno odgovore na izazove tehnologije. Urednici koji su se donedavno ponašali kao polubogovi, određujući šta jeste a šta nije vest, počeli su da gube moć jer je internet ponudio pristup svim događajima", kaže Mardok.

"Previše urednika i reportera danas, čini se, nalazi perverzno zadovoljstvo u mozganju oko sopstvene profesionalne smrti. Ali nije stvar u tome da će novine zastareti ili nestati: reč je o nekim urednicima, reporterima i vlasnicima (novina) koji zaboravljaju da je najbitnija vrednost novina - njihova veza sa čitaocima".

Po Mardokovoj proceni, dva najveća izazova koja stoje pred novinama su trka sa novim tehnologijama i prevazilaženje zaparloženosti u nekim redakcijama. "Neće internet ubiti novine, pod uslovom da se redakcije otarase onih urednika i reportera koji su sebi već iskopali duboke jame".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: