Zdravlje

Utorak, 08.10.2013.

16:55

Medicina: Nobelovci koji su promenili svet

Nobelova nagrada iz fiziologije i medicine dodeljena je timu naučnika koji su otkrili kako ćelije tela transportuju molekule na prava mesta.

Autor: Live Science

Default images

Rezultati njihovog istraživanja pridružuju se dugačkoj listi bioloških otkrića – od pronalaska DNK do razvoja in vitro oplodnje.

Od kada je ustanovljena Nobelova nagrada 1901. komitet je nagradio 104 rada u oblasti medicine, odnosno 204 naučnika.

Predstavljamo vam one koji su doneli revoluciju u medicini.

Lečenje difterije i tetanusa

Prva Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju dodeljena je 1901. nemačkom istraživaču Emilu fon Beringu za rad na terapiji serumima, odnosno metodu lečenja bolesti ubrizgavanjem seruma krvi imunih životinja.

Komitet ga je nagradio za upotrebu seruma u lečenju respiratorne bolesti difterije i tetanusa.

“Otvorio je nova vrata u medicini i tako dao lekarima moćno oružje protiv bolesti i smrti”, saopštio je tada Komitet.

Dupli heliks

Victor Svensson / Flickr.com
Džejms Votson, Frensis Krik i Moris Vilkins osvojili su nagradu 1962. za otkriće strukture i značaja dezoksiribonukleinske kiseline, poznatije kao DNK.

Rozalind Frenklin, čiji je rad na rendgenskoj kristalografiji igrao ključnu ulogu u rešavanju DNK strukture, umrla je 1958. i nije dobila nagradu, jer Nobelova pravila zabranjuju posthumne dodele.

Ostali istraživači koji nisu dobili nagradu, ali su dali značajan doprinos ovom otkriću su Aleks Stouks, Hernbert Vilson, Ervin Čargaf i Osvald Ejveri.

Penicilin

Retka su otkrića koja su donela tako drastične promene u medicini kao pronalazak prvog prirodnog antibiotika - penicilina 1928.

Nobelova nagrada je pripala škotskom biologu Aleksandru Flemingu, kao i biohemičaru Ernstu Borisu Čejnu i australijskom patologu seru Hauardu Valteru Floriju za otkriće antibiotika i “njegovog lekovitog efekta na niz infektivnih bolesti”.

Dobijen iz gljivice Penicillium, ovaj lek spasao je živote bezbrojnih ranjenih vojnika tokom Drugog svetskog rata.

Transpozoni

Američka genetičarka Barbara Maklintok dobila je Nobelovu nagradu 1983. za otkriće genetskih transpozona, dela DNK koji može da menja svoju poziciju u genomu.

Ona je jedna od samo 10 žena koje su dobile tu prestižnu nagradu. Ostale su Gerti Kori, koja je 1947. nagrađena za doprinos otkriću procesa razlaganja i ponovnog stvaranja glikogena i Elizabet Blekburn i Kerol Grejder 2009. za rad na otkriću kako repetitivne DNK sekvence telomere i enzimi telomeraze štite hromozome od propadanja.

In vitro oplodnja

Nagrada je 2010. otišla u ruke engleskog lekara Roberta Edvardsa za razvijanje procesa vantelesne oplodnje ljudske jajne ćelije.

Tehnika uključuje praćenje ženskog reproduktivnog ciklusa, uklanjanje jajnih ćelija iz jajnika, njihovo oplođavanje u laboratoriji i ugradnju oplođene jajne ćelije u uterus žene.

Luiz Braun, rođena 1978. u Britaniji, bila je prva “beba iz epruvete” na svetu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: