Genetski materijal takvih virusa pronađen je u kosturima iz kamenog doba u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt.
Više od 250 miliona ljudi zaraženo je danas hepatitisom B, što ga čini najraširenijim virusom modernog sveta. Širi se krvlju ili polnim odnosom.
Otkriće soja toga virusa u kosturima iz kamenog doba najstarije je takve vrste. Rezultati ispitivanja objavljeni su u časopisu eLIFE.
Naučnici s instituta Maksa Planka proučavali su kosture iz kamenog doba i srednjeg veka. U nekima su pronašli tragove hepatitisa B i uspeli ponovo da kreiraju njegov genom.
Postoje razlike u genomima iz kamenog doba i srednjeg veka i ovi potonji su bliži strukturi modernog hepatatisa B. Bez obzira na to, virus se malo promenio u zadnjih 500 godina.
Soj iz kamenog doba je najverovatnije izumro, iako neke varijante povezane s njim još postoje kod gorila i šimpanzi. Ali nema direktne povezanosti s verzijom koja napada savremenog čoveka.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare