"To je potrebno učiniti kako što se tiče regulatornog okvira, tako i oblasti investicija kako bi Srbija mogla da dostigne zemlje EU u brzinama protoka interneta", rekao je Vučić.
Digitalna agenda za Evropu predvida da do kraja 2020. godine 100 odsto populacije EU ima šširokopojasni pristup, sa brzinama vecim od 30 megabita u sekundi odnosno da
50 odsto populacije ima pristup do vrlo brzih širokopojasnih priključaka.
U 2015. godini 78 odsto svih domaćinstava u EU imalo je širokopojasni pristup internetu, a u Srbiji svega 56 odsto domaćinstava.
Do 2020. Srbija treba da dostigne i izjednaci se sa nivoom EU prema pristupu širokopojasnom internetu kako je definisano u Digitalnoj agendi za Republiku Srbiju. U Srbiji postoje izgradene mreže optickih sistema koje nisu dovoljno iskorišcene, pa je neophodno obezbediti uslove za njihovo stavljanje u funkciju, rekao je Vučić. Zakon o širokopojasnom pristupu nalazi se u fazi pripreme, a usvajanje se ocekuje u cetvrtom kvartalu 2016. godine. U toku je izrada akcionog plana za konsolidaciju komunikacione infrastrukture u vlasništvu javnog sektora.
U 2016. je predvideno povezivanje ustanova obrazovanja i kulture na Akademsku mrežu Republike Srbije, kao i priprema plana za uspostavljanje jedinstvene nacionalne telekomunikacione mreže (JNTM).
Izgradnja pristupnih širokopojasnih mreža u opštinama širom zemlje zapocece u poslednjem kvartalu 2016. i trajaće dve godine.
Vučić je naveo da u sektoru IT-a postoje veliki potencijali i mogućosti za nova radna mesta. U sklopu sektora malih i srednjih preduzeća, tehnologija i IT industrija u Srbiji rastu velikom brzinom, podvukao je.
"Trenutno postoji preko 2.200 IT kompanija u Srbiji,koje zapošljavaju više od 19.000 ljudi, a taj broj raste skoro 10 odsto na godišnjem nivou.Možda deluje da je 19.000 radnih mesta malo, ove firme doprinose s preko 43 milijarde dinara (350 miliona evra) godišnje, kada je reč o prihodima koje Srbija ostvaruje od izvoza", rekao je Vučić.
"Vrednost izvoza u ovoj oblasti ima dinamičan rastući trend, što može da bude glavni potencijal za zapošljavanje naših mladih ljudi u toj perspektivnoj industriji. U protekle dve godine, preko 6.500 mladih prošlo je obuku kroz specijalizovane programe u IT i drugim sektorima. Ovi programi su mlade ljude obučili veštinama koje su im potrebne ne samo da bi popunili prazninu na tržištu rada već i da bi dobili dobro plaćen posao u svojoj lokalnoj zajednici", istakao je mandatar.
On je kao primer naveo Zoranu Lazarević koja je diplomirala na fakultetu u Nišu, i nije mogla da nađe posao kao nastavnik muzike. Na šestomesečnom programu obuke iz informacionih i komunikacionih tehnologija Zorana i nekoliko desetina drugih studenata u Nišu i Novom Sadu, stekli su napredne IT veštine.
"Zorana je naporno radila i uspela da završi program kao jedan od najboljih učesnika. Ubrzo je dobila dobro plaćen posao u lokalnoj IT kompaniji, i potom osvojila nagradu od 30.000 dolara za najbolju start-ap ideju na takmičenju u inostranstvu. Sada planira da pokrene svoj IT biznis", rekao je on. Vučić je dodao da je plan da se u narednim godinama informatika uvede kao gradivo za osnovne škole, kao što se to radi u zemljama EU i u svim skandinavskim zemljama, poručio je Vučić.
"Da bismo obezbedili efikasnu reformu nastavnog plana, usko ćemo sarađivati s Nacionalnim savetom za obrazovanje i postarati se da nastavni plan u srpskim školama utre put ka dobro plaćenim radnim mestima za mlade u IT sektoru", naveo je mandatar.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 40
Pogledaj komentare