Alternativna turistička karta Zagreba

Magazin je uz pomoć arhitekata i dizajnera sastavio alternativnu turističku kartu Zagreba: onamo biste mogli voditi turiste ako im je dosadilo razgledanje zagrebačke katedrale
Što biste pokazali radoznalom strancu koji jednog subotnjeg jutra odvoji tri ili četiri sata svoga dragocjena vremena i pita vas - što vrijedi vidjeti u vašem gradu?

Nemogući zahtjev

Ako ste zadrti tradicionalist, vjerojatno biste ga najprije odveli do katedrale, zagrebačke prvostolnice, “najmonumentalnije hrvatske sakralne građevine”, kako je nazivaju u svim turističkim vodičima. To što su arhitektonsku vrijednost te neogotičke građevine mnogi dovodili u pitanje, za priču i nije važno. Odveli biste ga zatim do Hrvatskoga narodnog kazališta, historicističke građevine austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera, a usput mu pokazali na istom trgu smješteno Meštrovićevo remek-djelo s početka prošlog stoljeća “Zdenac života”. Onda ga vodite do crkve Sv. Marka, Kamenitih vrata i tako dalje

Ako pak sebe vidite kao ljubitelja suvremenosti, onda biste mu, možda, pokazali Kožarićevo “Prizemljeno sunce” u Bogovićevoj ulici ili drugu iznimnu javnu plastiku Ivana Kožarića, spomenik Antunu Gustavu Matošu na Strossmayerovu šetalištu. Mogli biste mu pokazati i zgradu Napretkove zadruge Stjepana Planića u Bogovićevoj ulici broj jedan. Ili Vitićev neboder u Laginjinoj ulici.

Što, međutim, ako je vaš gost osobenjak i postavi nemoguć zahtjev: “Pokažite mi ono što je najljepše, ali ništa od toga ne smije biti sagrađeno prije 1990. godine. Drugim riječima, što je vrijedno nastalo u vašem gradu u posljednjih 20 godina?”

Najbolje je u provinciji

Da bismo dobili odgovor na to pitanje, pozvali smo ugledne hrvatske arhitekte, dizajnere i teoretičare arhitekture te im postavili zadatak: napravite top-listu 10 najboljih javnih objekata u Zagrebu nastalih od 1990. do danas. Rezultat? Neočekivan! Kratko: s ponosom svome gostu pokažite novu Hitnu pomoć u Heinzelovoj - najljepšu građevinu suvremene hrvatske arhitekture u Zagrebu. Maknite se iz središta grada. Najljepše stvari naći ćete na istoku Zagreba. Zapravo, otputujte iz Zagreba. Ono najbolje u hrvatskoj je provinciji.

Javna plastika

Ako malo pažljivije analiziramo rezultate naše ankete, vidjet ćemo da je najveći broj arhitektonskih biljega grada nastao u posljednjih nekoliko godina. Devedesete su bile crna arhitektonska rupa. Najbolja zgrada, nova Hitna pomoć, dovršena je prije nekoliko mjeseci, a druga na listi, Franićev Muzej suvremene umjetnosti, još nije ni dovršena.

Iako je istok grada bilo sinonim divlje gradnje, naš bi imaginarni vodič trebao promijeniti percepciju tog dijela Zagreba. Ondje je, naime, realiziran i najveći broj projekata koje bi trebao pogledati naš izmišljeni prijatelj. Najmanje važnih objekata smješteno je na sjeveru. Našem ćemo gostu na obroncima Sljemena pokazati samo nekoliko uspjelih primjera stambene arhitekture.

Svome gostu nipošto ne pokazujte javnu plastiku. Ako, primjerice, šetate središtem grada i u Gajevoj ulici naiđete na prošle godine postavljen spomenik Ljudevitu Gaju, savjetujemo vam da lažete. Ako kažete da je riječ o spomeniku nastalom potkraj 19. stoljeća, vaš novi prijatelj neće primijetiti tu sitnu laž. Isto vrijedi i za spomenik Stjepanu Radiću u Petrinjskoj ulici.

Nema ‘cool’ kafića

Ili, kako bi to sasvim precizno rekla naša sugovornica, predsjednica Hrvatskoga dizajnerskog društva Ira Payer: - Bez obzira na to što su u posljednjih 20 godina realizirani međunarodno važni arhitektonski projekti, teško da će itko iz Zagreba otići s dojmom da je boravio u suvremenoj europskoj metropoli, neće zapamtiti nijednu doista duhovito ili ‘cool’ uređenu galeriju, kafić ili restoran, neće se sjećati niti jednog hrabrog eksperimenta u javnom prostoru - jer ih nema.

Ako je taj gost iz inozemstva slučajno neki moj kolega dizajner, morat će primijetiti da u Zagrebu gotovo uopće nema suvremenog urbanog dizajna. Klupe, kante za smeće, rasvjetna tijela, signalizacija... Sve to pruža jednu žalosnu sliku o našem glavnom gradu.

1. Hitna pomoć, Produkcija 004, ugao Heinzlove i Radničke (4 glasa)

Veliko osvježenje u ovom dijelu grada i do sad najveći iskorak suvremene arhitekture. Nedavno otvorena zgrada kombinacija je različitih programa u jednom: bolnica, stacionar, garaža, administracija i obrazovni centar

2. Vrtić Medo Brundo, Davor Bušnja i Hrvoje Njirić, Retkovec (4 glasa)

Vrtić je zamišljen kao uvod u stvarni život, u gradsku svakodnevnicu: sve je iznutra ostakljeno tako da djeca dok prolaze promatraju odrasle kako se bave raznim poslovima, šivanjem, popravljanjem, kuhanjem...

3. Muzej suvremene umjetnosti, Igor Franić, Novi Zagreb (3 glasa)

Teško se sjetiti polemike koja nije vođena oko ove građevine, no na kraju da stižu hvalospjevi struke, pa i slavog teoretičara Kennetha Framptona. Useljenje bi napokon trebalo biti dovršeno najesen

4. Crkva sv. Ivana Evanđelista, Andrej Ucytill, Renata Waldgoni, Utrina (3 glasa)

Sasvim je različita od susjednih zgrada u novozagrebačkom naselju i izgleda poput skulpture obojane u plavo. Započeta je još 80-tih godina, a njezino je dovršenje zbog niza otežavajućih okolnosti trajalo 20 godina

5. Kuća FN, Ivan Galić, Črnomerec (3 glasa)

Mladi arhitekt sve je iznenadio neobičnim ostvarenjem stambene arhitekture, koje sasvim odudara od svoje okoline na Črnomercu. Dobio je i nagradu “Drago Galić” za najbolju stambenu arhitekturu

6. Vrtić Šegrt Hlapić, Radionica arhitekture, Sesvete (3 glasa)

Oblik vrtića proizlazi iz nepovoljnog okruženja, a arhitekti kažu da su pokušali stvoriti mikrosvijet u kojem će djeca osjetiti da ne mora sve oko njih biti prosječno, s nadom da će taj osjećaj ponijeti kroz život

7. Crna kuća, Dragomir Maji Vlahović, Srebrnjak (3 glasa)

Iako je vremensko ograničenje za naš turistički vodič poslijednjih 20 godina, rijetka su kvalitetna ostvarenja u Zagrebu nastala početkom 90-tih, a izuzetak je ostvarenje na Srebrnjaku

8. Mini stambeno naselje, njirić+arhitekti, Gračani (2 glasa)

Urbana vila vladala je na zagrebačkom tržištu stanova kroz poslijednja dva desetljeća. Koristeći ista urbana pravila i financijsku strukturu, smatra naš sugovornik I. Rupnik, Njirić je razvio održivu alternativu

9. Mini stambeno naselje, njirić+arhitekti, Markuševec (2 glasa)

Tezu započetu u Gračanima, njirić+arhitekti dovršili su u svom prošlogodišnjem ostvarenju u Markuševcu, koje se izvrsno uklopilo u okolni ambijent

10. Dječji vrtić Remetinec, Mia Roth-Čerina i Tonči Čerina, Lanište (2 glasa)

“Projektom se željela kompenzirati jednoobraznost naselja Lanište i nadoknaditi fokus koji nedostaje” naveli su mladi zagrebački arhitekti o svom hvaljenom projektu

11. Kompleks župnog centra i samostana na Trnju, Vinko Penezić i Krešimir Rogina (2 glasa)

Devedesetih godina cvjeta izgradnja crkava u Hrvatskoj, mahom je riječ o ne baš previše kvalitetnim ostvarenjima. Izuzetak je ovaj kompleks

12.Vila J2, 3LHD, Zelenjak (2 glasa)

Po pitanju stambene arhitekture ističe se i kuća J2 na Zelenjaku. Autori splitske Rive sa ovim su projektom bili u užoj konkurenciji za najljepšu kuću svijeta

13. Vila Klara, 3LHD (2 glasa)

Nagrađena Vila Klara iz 1999. prijelomni je rad ovog studia po pitanju razvoja tipologije individualnog luksuznog stanovanja, kasnije se nastavlja niz radova među kojima su i kuće F i N

14. Paviljon 6 Agronomskog fakulteta, Hildegard Auf Franić i Veljko Oluić (2 glasa)

Paviljon na Maksimiru dovršen je 2005. Na 5500 četvornih metara ima šest potpuno opremljenih kemijskih laboratorija koji zadovoljavaju najviše svjetske standarde

15. Ban Cafe, Trg bana Jelačića, Nenad Fabijanić (2 glasa)

“Nebriga o dizajnu vidi se vrlo slikovito već na glavnom gradskom trgu po tome što Zagreb nije zaštitio interijer Ban Cafea koji je superiorni primjer total dizajna u Zagrebu” smatra Ira Payer, predsjednica HDD-a

16. Plesni centar, 3LHD, Ilica 10 (1 glas)

Rijetka nova i uspješna interpolacija unutar stare jezgre grada, koja bloku daje sasvim novi život. Nastavlja plesnu tradiciju Zagreba

17. Mercator, Igor Franić, Zagrebačka ulica (1 glas)

Riječ je o jedinstvenom primjeru big box arhitekture, sa stanovanjem na vrhu i trgovačkim centrom u podnožju. Iako takav projekt postoji dugo u teoriji, u praksi se rijetko izvodi

18. Pregradnja obiteljske kuće u Kustošiji, Veljko Oluić (1 glas)

Autor je imao sasvim odriješene ruke u pregradnji ove kuće svojih prijatelja, a rezultat je obiteljska kuća koju svi arhitekti žele pokazivati svojim kolegama

19. Dječji vrtić Vedri dani, Miroslav Geng, Kvaternikov trg (1 glas)

Dječji vrtići najčešće se nalaze na popisu kvalitetnih ostvarenja u Zagrebu. Razlog u tome što da većina ovih projekata ide prvo na arhitektonske natječaje preko DAZ-a

20. Vedran Duplančić, škola Sesvetska sopnica (1 glas)

Škola je pobijedila na natječaju 2006. i brzo nakon toga je i otvorena. Prvo veće ostvarenje mladog autora s perspektivnom budućnosti ispred sebe