U utorak, 12. jula u 19:30h, na platou ispred „Muzeja 25. maj“ članice Performans kluba Fiskulturnik će, zajedno sa publikom izvesti performans „Yugo Yoga u Muzeju istorije Jugoslavije“.
Yugo Yoga je performans nastao spajanjem poza sa sletova i soc-realističkih spomenika, sa pokretima fiskulture i joge. Pokret je praćen zvucima revolucionarnih pesama, te kombinacijom slogana i reči iz Titovih govora i New age poruka o zdravlju i samospoznaji. Publika se uključuje u vežbu i sa umetnicima postaje sastavni deo performansa.
Umetnice žele da podsete na važan deo našeg identiteta u čijem stvaranju je veliki uticaj imala upravo fiskultura i sletovi.
„Želimo da se publika uključi da bi to vreme proživela još jednom kroz svoje telo. Ne bi li se mišići setili nečega što je bilo. Ovaj performans istražuje složenost cele situacije: prisutne elemente nostalgije, ironije, agresije i jedan jako kompleksan osjećaj prema tom vremenu."
YugoYoga je do sada izvedena u Londonu, Plimutu, Bristolu, Motovunu, Labinu i Puli. U kontekstu Muzeja istorije Jugoslavije, performans Yugo Yoga se reinterpretira: uz postojeće Yugo Yoga sekvence se kreiraju dodatni materijali vežbi i teksta inspirisani istraživanjem muzejske građe MIJ koje se odvijalo tokom 10-dnevnog studijskog boravka umetnica u Beogradu. Tokom ovog studijskog boravka i istraživanju i vežbanju u MIJ su se pridružili - pored zaposlenih u MIJ - i volonteri različitih profesija i generacija, od onih koji su učestvovali na sletovima do pripadnika mlađe generacije koji nemaju lična sećanje na period.
Performansi Kluba Fiskulturnik inspirisani su fizičkom i vizuelnom kulturom bivših komunističkih zemalja Evrope. Nadahnuta idejom ‘Novog čoveka’ kog su sovjetski konstruktivisti zamislili kao Fiskulturnika - kulturnog, aktivnog i zdravog radnika – projekat je u jesen 2007. inicirala umetnica Lara Ritoša Roberts.
Kao polazište za projekte upotrebljava se arhivska građa: od umetnosti i dizajna iz socijalističkog perioda preko vežbi iz priručnika za fiskulturu, do video materijala masovnih vežbi fiskulturnika, Sokola i sletova.
Cilj PKF-a je pronalaženje interaktivnih načina komuniciranja sa publikom, te stvaranje novog kolektivnog tela, povezanog umetničkom akcijom. Vizuelno-fizički jezik postaje sredstvo, a telo okvir unutar kojeg se ideja i kulturološko/politički kontekst utelovljuje, manifestuje i prepliće sa ličnim doživljajima i emocijama.
Projekat se realizuje uz podršku Rekonstrukcija ženskog fonda i Evropske kulturne fondacije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Ofanziva ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
Iranski predsednik Ebrahim Raisi i ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan poginuli su kada se njihov helikopter srušio dok je prelazio iznad planinskog terena u jakoj magli, potvrdio je potpredsednik Irana.
Rat u Ukrajini – 816. dan. Ruske trupe su udvostručile broj napada u pravcu Harkova, a u pravcu sela Sivir se vode žestoke borbe objavio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
D. D. i S. J. koji su osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić (2) su nakon psihijatrijskog veštačenja u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu proglašeni uračunljivi.
Radovi na asfaltiranju obično podrazumevaju zaustavljanje saobraćaja na deonici koju treba sanirati i preusmeravanje saobraćaja ili, ako to nije moguće, izvođenje radova noću.
Skupoceni rat u Ukrajini, čiji završetak nije ni na vidiku, promenio je odnos Kine i Rusije, obelodanjujući slabosti u ruskoj vlasti i njenoj privredi.
Jedan od najvećih zločina koji se tokom rata dogodio u Zagrebu bilo je ubistvo mesara srpske nacionalnosti Mihajla, njegove supruge Marije i dvanaestogodišnje ćerke Aleksandre Zec.
Komentari 0
Pogledaj komentare