Autor kultnih filmova „Marijači”, „Desperado” i „Bilo jednom u Meksiku” stigao na venecijanski Lido i predstavio svoje krvavo-akciono ostvarenje „Mačete”.
Autor: Piše: Dubravka Lakić, Politika
Američki Meksikanac, filmski vunderkind, kultno ime američkog nezavisnog filma – Roberto Rodrigez, scenarista i reditelj kultnih filmova „Marijači”, „Desperado”, „Bilo jednom u Meksiku”, zajedno s Tarantinom i autor filmova „Od sumraka do svitanja” i projekta „Grindhaus” (zajednički omaž B filmovima), ujahao je na venecijanski Lido s kaubojskim čizmama i šeširom, kako i priliči momku iz teksaškog Ostina, kako bi predstavio svoj najnoviji, ekstravagantni, krvavo-akcioni film „Mačete”. U njemu je, na sebi svojstven način, raspalio po gorućim unutrašnjim američkim pitanjima – ilegalnoj imigraciji, korupciji i finansijskoj krizi, a sve u formi ekstremno nasilnog filma strip ikonografije u kojem je okupio vrhunsku glumačku ekipu: Denija Treha, Roberta de Nira, Stivena Sigala, Džesiku Albu, Lindzi Lohan, Dona Džonsona...
U ekskluzivnom intervjuu za „Politiku”, Rodrigez govori i o političkom kontekstu „Mačetea”, izboru glumaca i pasiji zvanoj film...
Iza ovog, u svakom pogledu eksploatatorskog filma akcije, krvi do kolena, karikature i zabave, satire i ironije, čini se, krije se i duboko politički angažovani film?
Činjenica je da „Mačete” ima i politički kontekst o problemu imigracije u SAD, koji je posebno naglašen u slučaju ilegalnih imigranata iz Meksika kao susedne zemlje. Zato ovo nije samo eskapistička zabava već i ozbiljan film.
I sasvim je slučajno nastao u trenutku kada ovaj problem eskalira u SAD i kada se donose nepopularni, kontroverzni imigracioni zakoni koje mnogi nazivaju i rasističkim?
Foto: AFP
Priznajem, neke su stvari koincidirale, ali je i činjenica da sam scenario za „Mačete” napisao još pre šesnaest godina. Dogodilo se da se film pojavljuje u trenutku kada je taj problem veoma aktuelan i sada izraženiji nego u vreme mog pisanja. Aktuelnost mu daje nedavno doneti kontroverzni zakon u Arizoni kojim ona pokušava da reši problem ilegalnih doseljenika koji nije rešen na nivou SAD. Arizona je bar nešto pokušala, jer američka vlada ne čini ništa. Vlada mora da rešava probleme, a ne da to čini svaka od država ponaosob, pa onda naprave loš posao. Sporan zakon Arizone je dobar kao oblik pritiska na vladu, ali nikako nije dobar za Ameriku jer diskriminiše ljude.
Nije li „Mačete” i subverzivan film? Mislim na scene u kojima se dobri, vredni i pošteni Meksikanci obračunavaju s lošim, pokvarenim i korumpiranim Amerikancima?
Hm... Još pre 16 godina ideja je bila da napravim film strip ikonografije i krajnje eksploatatorski, ali s porukom i smislenom pričom, a ne samo s furioznom akcijom i gomilom krvi. Tokom 70-ih godina publika je bila u prilici da vidi američke filmove koji su eksploatisali crnce, oslobađajući afroameričku populaciju bilo kakvih stereotipa. Došlo je vreme da se isto dogodi i Meksikancima i svim protagonistima latino društvene scene u Americi. U tom smislu glavni junak mog filma bivši policajac Mačete, postaje superheroj koji se bori za pravdu i štiti nevine i potlačene. Poput meksičkog Supermena, u filmu za koji se nadam da će biti globalno zanimljiv jer govori o nekim univerzalnim vrednostima i problemima koji nisu samo američki.
Tačno, ali odabrali ste prilično neobičan način da o njima govorite: rasporena creva, odsečene glave, krv u potocima?
Nasilje u mojim filmovima je toliko karikaturalno i stilizovano da ga niko ne može shvatiti ozbiljno. Ili barem ne preozbiljno. Oduvek sam bio veliki ljubitelj stripa i filmske zabave, iščašene komedije. To je deo mog karaktera. Iako već imam petoro dece još uvek sam veoma detinjast.
Da li biste „Mačete” prikazali svojoj deci?
Ne bih, naravno. Od svih mojih filmova moja deca su gledala samo moj porodični film „Deca špijuni” i ništa više.
Dakle, da poručimo i drugoj, tuđoj deci da ga ne gledaju?
Ne dok ne porastu. Ali, mamama i tatama će biti zabavno!
Mnogi Vam pripisuju da ste, zahvaljujući svojim filmovima, znatno nabolje promenili poziciju Meksikanaca i Latinoamerikanaca ne samo u holivudskim filmovima već i šire?
Mnogi reditelji pre mene to su već činili i učinili, ali je popularnost mojih filmova B produkcije, naročito „Marijačija” i „Desperada”, doprinela ubrzavanju jednog neminovnog procesa.
Do skora je bilo nezamislivo da se negativac-epizodista Deni Treho pojavi u američkom filmu u glavnoj ulozi, a Vi ste ga sada proizveli u superheroja Mačetu, a Robertu de Niru i Stivenu Sigalu namenili sporedne uloge?
Deni Treho je vanserijski glumac, zanimljiva filmska faca i velika zvezda. Tačno je da je ovo njegova prva velika glavna uloga, ali je i činjenica je De Niro bio prvi koji je potvrdio ulogu. Posle njegovog pristanka sve je bilo lako. De Niru se veoma dopala ideja da tumači lik rasističkog i korumpiranog senatora. Lik koji je želeo da odglumi s mnogo ironije. Na kraju filma se prerušava u Meksikanca kojeg ubija lokalna policija jer misle da je ilegalni imigrant. Nema veće ironije od toga! Što se tiče Stivena Sigala poznato je da sam za njega pisao ulogu narkobosa Toresa, imajući u vidu da će on biti idealan partner Deniju Trehu za obračun s mačevima na kraju filma...
Svidela im se ideja da igraju u Vašoj subverziji?
Jasno je da „Mačete” nije zamišljen kao politički pamflet i to su svi glumci vrlo brzo shvatili, a to će shvatiti i gledaoci koji sami mogu da izvlače zaključke. Za mene je glavni problem korupcija koju je teže iskoreniti, nego problem imigracije ili neki drugi gorući problemi. Ne mislim da će se korupcija ikada rešiti. To je velika i moćna zver. Prevelika za bilo koju vlast.
Šta mislite da li je moguće snimiti film poput „Mačeta” u kakvom velikom holivudskom studiju?
Ni slučajno! Ovo je film koji može da uradi samo mala, nezavisna kompanija koja ne mora da polaže računa nikome. Rad u holivudskom studiju podrazumeva kontrolu odozgo i odozdo, i spreda i otpozadi i gomilu besmislenih pravila. Mala kompanija i radite film kakav želite. Manje novca, manje vremena –više kreativnosti! Na to ste prinuđeni.
Ne pripadate studio-sistemu, a obezbedili ste ovako velike zvezde za svoj film?
To je jedna od privilegija nezavisnog filmskog stvaralaštva i art-filma. Pre nego što se uz razgovore utrpaju agenti, ja već obavim direktne razgovore sa glumcima.
Jesu li Lindzi Lohan i Džesika Alba unapred znale da će u većini scena biti gotovo gole?
Ha, ha! To je još jedna od prednosti takozvanog eksploatatorskog žanr-filma! Lindzi je bila sjajan izbor za foršpan filma s devojkom duge plave kose koja joj pokriva sve kritične delove tela dok se kupa ispod vodopada. Njoj se ta ideja veoma dopala a i dopalo joj se da tumači lik raskalašene i razmažene ćerke bogatog i moćnog mafijaša. Lohanova je bila veoma otvorena za sve slobodnije scene. Džesika Alba ih ima manje jer je ona mačo-detektivka. Veoma seksi!
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bugarska je ove godine preuzela titulu najjeftinije all-inclusive destinacije za letovanje, a na vrhu liste našla se regija Burgasa na obali Crnog mora.
Prvi Akva park u Srbiji izgrađen je u Jagodini pre dve decenije, na incijativu i po ideji Dragana Markovića Palme, kao i sve ostale destinacije koje danas čine Memorijalno – turistički kompleks nazvan po svom autoru "Dragan Marković Palma“.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Crno-beli večeras u Beogradskoj areni igraju meč koji bi mogao da odredi sudbinu šampionske trke, pošto Dubai vodi sa 2-0 u seriji i nalaze se na samo jednu pobedu od istorijske titule.
Na društvenim mrežama i u opozicionim krugovima u Srbiji traju reakcije i kritike nakon najava o mogućem izlasku Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa na predstojeće izbore i promeni ranijih političkih stavova, navode mediji.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. SAD su izvele vazdušne udare na Iran nakon obaranja američkog helikoptera Apač, a Teheran je uzvratio napadima na američke ciljeve u regionu.
Na društvenim mrežama i u opozicionim krugovima u Srbiji traju reakcije i kritike nakon najava o mogućem izlasku Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa na predstojeće izbore i promeni ranijih političkih stavova, navode mediji.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. SAD su izvele vazdušne udare na Iran nakon obaranja američkog helikoptera Apač, a Teheran je uzvratio napadima na američke ciljeve u regionu.
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Ukrajinska vojska je pokrenula tokom noći i jutra napade na više ruskih gradova i regiona, a na meti su bili Moskva, Čeboksari, Novokujbiševsk, Rostovska oblast, kao i objekti infrastrukture u Vladimirskoj oblasti.
Do kraja dana na zapadu i jugu Srbije biće nestabilno vreme sa lokalnom pojavom plјuskova i sa grmlјavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Putovanje ruskog oligarha Romana Abramoviča u Kijev i njegov sastanak sa predsednikom Volodimirom Zelenskim ukazuju na to da ruski lider Vladimir Putin želi da okonča rat, ali pod svojim uslovima, rekao je ruski novinar Mihail Fišman za radio NV.
Norveški apelacioni sud odbio je zahtev Mariusa Borga Hojbija da bude pušten iz pritvora zbog teške bolesti svoje majke, uoči presude u postupku za silovanje.
Albanski premijer Edi Rama našao se usred ozbiljne političke krize dok protesti širom zemlje ne jenjavaju zbog kontroverznog turističkog projekta vrednog 1,4 milijarde evra, koji se dovodi u vezu sa Ivankom Tramp i Džaredom Kušnerom.
Da se nikad ne zna u kom pravcu mogu da vas odvedu spostveni talenti pokazuje i slučaj Amande Papas, koja je od meteorologije stigla do sopstvenog digitalnog brenda i novog poslovnog uspeha i sada pravi sadržaj za platformu Passes.
Američki glumac Mark-Pol Goselar (52), poznat po ulozi Zaka Morisa u seriji "Saved by the Bell", privukao je veliku pažnju javnosti nakon pojavljivanja na događaju Bel Medija Apfrants 2026 u Torontu.
Glumac Kit Harington prvih 11 godina života nije znao da mu to nije pravo ime. Zvezda serije "Igra prestola" kaže da je tek u osnovnoj školi saznao da se zove Kristofer Kejtsbi Harington.
Konzumacija samo jednog avokada dnevno mogla bi da pomogne u smanjenju naglih skokova šećera u krvi i potencijalno smanji rizik od hroničnih bolesti, uključujući dijabetes i određene vrste raka.
Kardiohirurzi Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra E.N. Mešalkina ruskog Ministarstva zdravlja ugradili su pacijentu "mehaničko srce" sa magnetnom levitacijom, u prvoj takvoj operaciji na teritoriji Rusije, saopštila je pres služba centra.
Kings koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut Kim Breghofer našli 74 genetske varijante koje imaju veze s anksioznim poremećajima, od kojih 39 čine nove varijante.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
Kada laptop iznenada postane spor, većina korisnika odmah posumnja na procesor, RAM memoriju ili SSD disk. Međutim, uzrok problema često može biti nešto mnogo jednostavnije - baterija.
Telegram je predstavio potpuno novu aplikaciju za Apple Watch, čime se vraća na Apple platformu za pametne satove nekoliko godina nakon što je ukinuo prethodnu verziju.
Vraćanje kilometraže u Srbiji dobija novi oblik. Dok su dizel automobili godinama bili prvi na udaru, najnoviji podaci potvrđuju da prevaranti sve češće ciljaju i hibride i električne modele.
Dodge vraća Charger na evropsko tržište, a nova generacija biće dostupna i kao strujaš i kao benzinac. Evropski kupci već mogu da naruče automobil, dok prve isporuke počinju u septembru.
Automobilska okupljanja trebalo bi da budu prilika za druženje i razmenu zajedničke strasti prema automobilima. Međutim, ponekad završe u sukobu sa zakonom, što je bio slučaj i ovde.
Meksiko je dugo jedan od najvećih centara za proizvodnju automobila, u kom fabrike imaju gotovo svi veliki proizvođači. Sada bi mogli da dobiju i prvi ozbiljan domaći brend, pod nazivom Olinia.
Komentari 1
Pogledaj komentare