Info

Sreda, 06.04.2011.

10:57

Manje duvanskog dima, uspeh zakona?

"Pušenje ubija" – koliko ste puta čuli ovu rečenicu? Da li ste se onda zapitali zašto toliko ljudi i dalje ugrožava svoje zdravlje i nastavlja da konzumira duvan?

Autor: Tamara Dugalić

Podrazumevana plava slika

Pušači veruju da ih cigareta smiruje, ali to je obmana. Prava istina je – kada se cigareta zapali, dim za 7 sekundi ulazi u mozak i podiže nivo dopamina. Pušačima se tad čini da su srećni, čak zaljubljeni. Međutim, istovremeno duvanski produkti dolaze do nadbubrežne žlezde i dolazi do snažnog povišenja hormona stresa, ali pušač to ne oseća.

Ćelije su navikle na nikotin i kad ga nema, čovek je nervozan; kad dobije ovu drogu, prividno se smiri, ali raste nivo hormona stresa. Porast nivoa hormona stresa povećava nivo masnoće, šećer, trigliceride, holesterol i zato su pušači mnogo više podložni srčanom i moždanom udaru.

Fabrike duvana iz celog sveta su u cigarete unele veliki broj aditiva. Od 12 – 15 odsto cigarete je hemija, što je još pojačalo nikotinsku krizu kod pušača. Nekada se smatralo da je najteže prestati sa heroinom, pa nikotinom, pa kokainom, pa alkoholom, pa kafom. Sada – i zbog aditiva od kojih neki razaraju mozak (ali pušači su spremni da i to trpe) – heroinska i nikotinska kriza smatraju se skoro jednakim.

Brojni su izgovori koje će pušač smisliti i zbog kojih je još teže ostaviti cigarete, poput već čuvene da "od nečega mora da se umre" ili navođenja primera zdravih pušača i bolesnih nepušača. Međutim, postoje primeri da sve to zajedno može da se pobedi.

Uspeh nakon tri i po decenije pušačkog staža

Svetlana Apostolović, zdravstvena radnica iz Beograda, posle srčanog i moždanog udara shvatila je da je ipak vreme da posle 35 godina kaže "ne" cigaretama.
Svetlana Apostoloviæ
Nakon što 10 dana nije zapalila nijednu cigaretu, ona kaže da je veoma ponosna na sebe i svoj dosadašnji uspeh.

Navodi da se se oseća svežije, da ne oseća umor i pospanost, ali i da nije nimalo jednostavno ostaviti duvan posle toliko godina.

"Postoje problemi, da se razumemo. Osećam promenu ukusa u ustima, što je odlika pražnjenja otrova koje sam do sada unosila. Međutim, što se opšteg stanja tiče, mnogo je bolje", kaže Svetlana Apostolović.

Ona navodi da je najveći problem pušača zapravo nedostatak želje i volje da ostave duvan.

"Ja to mogu da potvrdim. Ja sam neko ko je imao zdravstvene probleme i bila pušač tolike godine. Ali, treba imati volju, jaku volju, želju i stručnu pomoć tako da to može da se reši", objašnjava Svetlana.

Kako krenuti sa odvikavanjem

Prim. dr Petar Borović, lekar iz Instituta za zaštitu zdravlja Srbije (Batut) i član nacionalne komisije Ministarstva zdravlja Srbije, kaže da kad čovek puši 20 godina i prestane – napravio je najbolju stvar u životu. Borović, ipak, upozorava da se duvanski otrovi zadržavaju u organizmu više godina po prestanku pušenja.
Petar Boroviæ
On kaže da je za ostavljanje cigareta potrebna, pre svega, jaka volja.

Postoje načini da se ostavljanje olakša, kao što je dolazak u detoksikaciono savetovalište, gde su pušači pomoću grupnih terapija ostavljali duvan u visokom procentu, preko 90 odsto.

U savetovalištu, pušačima je zabranjeno uzimanje namirnica i napitaka koji izazivaju neodoljivu potrebu za cigaretama, kao što su kofein, alkohol, jaki začini... Takođe, pomaže im se i tako što im se grupišu namirnice uz kombinaciju hidroterapije i ciljanih fizičkih vežbi, čime se prevazilazi kriza i pušaču višestruko olakšava prekid pušenja, objašnjava Borović.

On kaže da postoji još jedan način za odvikavanje – korišćenje preparata "tabex" ili "ziban".

U Srbiji su cigarete najjeftinije u regionu, svaki drugi muškarac i svaka treća žena puše, a po broju moždanih i srčanih udara Srbija je prva u Evropi. Iako misle da su ugroženi uvođenjem zabrane pušenja na javnim mestima, pušači uvek zaboravljaju da njihove cigarete ne mirišu svima, navodi Borović.

"Kada majka doji bebu, posle 15 minuta, u maminom mleku je zadah duvana i beba nerado sisa, iako mama nije pušač. Posle 3 sata, zadah duvana dostiže maksimum i beba neće da sisa. Od 100 ljudi koji dobiju rak pluća 95 odsto su pušači, a još 2 do 5 odsto su nepušači koji su živeli u okruženju sa pušačima", ispričao je doktor Borović.

Inače, među pušačima u Srbiji nešto više je muškaraca nego žena. Oko 30 odsto žena zavisno je od duvana, iako su svesne da duvan uništava seksualnost, da im lice i zubi požute, da brže dobijaju bore.

Normalna temperatura kože je 35 stepeni, a kada se zapali cigareta, duvan preko krvotoka za par sekundi stiže do kože.

Koža se brani i naglo sužava krvne sudove, a temperatura pada na 25 stepeni i zato koža brzo stari, neuhranjena je, stvaraju se podočnjaci, zubi i prsti požute, a doktor Petar Borović navodi da dolazi i do aritmija i povišenog pritiska.

Rezultati zakona: Kazne i reakcije

Sprovođenje Zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu vrši, pored ostalih, sanitarna inspekcija. Sanitarni inspektori, pored redovnih kontrola, rade i po prijavi građana – stoga vodite računa gde palite cigaretu, jer biste mogli da budete kažnjeni i do 5.000 dinara.

Veće kazne, od 30.000 do čak milion dinara (za pravna lica), izriče sudija za prekršaje. A kazne mogu biti naplaćene ako npr. inspektor nekoga zatekne sa upaljenom cigaretom, ili ako zatekne upaljenu cigaretu bez obzira čija je (kazna za odgovorno lice), pa čak i ako zatekne pepeljaru sa opušcima ili praznu, ako zatekne opuške ili ako registruje duvanski dim u prostoru – zatvorenom, javnom ili radnom, pa i na nekim otvorenim mestima gde je to zabranjeno, objašnjava šef odseka za sanitarni nadzor grada Beograda, dr Radosav Mitrović.

Ovaj zakon ipak nije osmišljen da bi se ljudi kažnjavali, već da bi se probudila svest da cigarete stvaraju zavisnost i da se pomogne ljudima koji žele da ostave duvan da to urade što pre, ali i da bi se zaštitili nepušači, navodi dr Petar Borović.

On kaže i da je prva rekcija među pušačima bila revolt protiv zakona, ali da se vremenom situacija menjala. Kada se malo stvar smirila, počelo je da se primećuje da se dnevno popuši manje cigareta, da su neki čak skroz prestali, a neki su već zvali da zakažu razgovor u savetovalištu za detoksikaciju na Batutu.

Borović zaključuje da se u Srbiji, od kako je pre 5 godina počela kampanja protiv pušenja Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, broj pušača smanjio za 7 odsto, što se može računati kao značajan uspeh.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: