Albanski postaje zvanični jezik u Švajcarskoj?

Postavlja se pitanje hoće li albanski, ukoliko se ovaj trend nastavi, postati peti zvanički jezik u toj zemlji, prenosi Švajcarska radio-televizija (SRF).

Činjenica da je u Švajcarskoj tokom ove godine emitovano više muzike na albanskom jeziku nego na nemačkom dijalektu, zabrinjava mnoge u švajcarskoj zajednici.

Podaci pokazuju i da je albanski jedan od jezika koji se najviše govori kao glavni jezik posle nemačkog, francuskog i italijanskog. To otvara pitanje - šta to znači za budućnost?

Lingvista na Univerzitetu u Cirihu Stefan Šmid objašnjava za SRF šta se dešava kada migranti unesu jezik u neku zemlju.

"Klasičan model za ovo je scenario od tri generacije. Razvijen je na osnovu imigracije u Sjedinjene Američke Države. U prvoj generaciji ljudi govore samo svoj maternji jezik. Prvi italijanski imigranti u SAD govorili su samo italijanskim dijalektom. Potom su njihova deca postala dvojezična. Konačno, unuci su postali jednojezični Amerikanci koji su govorili samo engleski. Istaknuti primer za to je pevačica Madona. Njeni baka i deda su emigrirali iz Italije. Gotovo da ona više ne govori italijanski", pojašnjava on.

Međutim, kako kaže, jezik doseljenika može nestati mnogo brže.

"Ako su zemlja porekla i nova zemlja kulturološki i jezički slične. Primer za to je Argentina. Došlo je do masovne imigracije iz Italije. Pošto je španski veoma sličan, Italijani su brzo zaboravili svoj maternji jezik", naveo je Smid.

Međutim, ističe da se ponekad jezik imigranata može proširiti u novoj zemlji.

U Švajcarskoj, kaže, u kojoj se govori nemački, italijanski je dobar primer za to: tokom ekonomskog procvata posleratnog perioda došlo je do velikog talasa italijanske imigracije.

"Tako se širio italijanski, posebno na gradilištima i u fabrikama. Mnogi imigranti koji nisu bili Italijani govorili su italijanski. Glavni razlog je bio odnos među jezicima", rekao je on.

Ipak, lingvista smatra da je nemoguće da albanski postane peti zvanični jezik u Švajcarskoj, odnosno da nemački jezik nestane, a da preovlada jezik imigranata.

"Ono što se sigurno nikada neće desiti je da će švajcarski nemački nestati i da će prevladati migrantski jezici. Moguće je da će deca pokupiti reč ili dve albanskog na igralištu – to se zove neformalno usvajanje jezika. Studije iz Švajcarske pokazuju, međutim, da se to retko dešava u slučaju Albanaca. Osim toga, deca albanskog porekla koja danas idu u osnovnu školu uglavnom pripadaju trećoj generaciji i, kako istraživanja saznaju, često govore samo nemački", rekao je Šmid.

U principu, strani jezici, pojašnjava, u savremenim zemljama imaju tendenciju da žive duže što ima veze sa savremenim sredstvima komunikacije kao što su društvene mreže i internet.

"To olakšava ostanak u kontaktu sa zemljom porekla i njenim jezikom", ukazuje lingvista.

Inače, u Švajcarskoj zvanična su četiri jezika - nemački, francuski, italijanski i retororomanski.