Taj metod je, makar u Evropi, delovao kao relikt Hladnog rata, ali se sada ponovo vraća, piše za DW istoričar Kristofer Nering.
Početkom godine su američki dronovi ubili iranskog generala Sulejmanija. Krajem prošle godine je u Berlinu ubijen čečenski emigrant Zelimkan Kangošvili - navodno ga je ubio agent ruske tajne službe. Krajem 2018. je saudijska tajna služba u Istanbulu ubila novinara Džamala Kašogija.
I Evropu je sustigao zastrašujući talas ubistava koja su počinile tajne službe. Kraj se ne nazire.
"Izvesnije je da će biti više takvih ubistava iza kojih su tajne službe", predvideo je Gerhard Šindler, bivši šef nemačke tajne službe za inostranstvo BND, na jednoj diskusiji u Nemačkom muzeju špijunaže u Berlinu.
Razlog je raspad međunarodnog poretka. Velesile SAD, Rusija i Kina konkurišu s regionalnim silama u usponu kao što su Iran ili Saudijska Arabija. Ton je sve oštriji, a sredstva brutalnija.
"Postojeći mehanizmi za mirno rešavanje sukoba sve češće zakazuju i postoji realna opasnost da će tajna ubistva postati normalna pojava", upozorava demohrišćanski poslanik Patrik Zensburg.
Jasno je da države već dugo praktikuju ciljana ubistva. Rusija, Izrael ili SAD su u poslednjih 30 godina redovno posezali za tim sredstvom. No u Evropi je nakon okončanja Hladnog rata dugo bilo mirno. Čini se da je to razdoblje prošlo.
Tajna ubistva i napadi imaju različite pozadine: operacije kao što je američka protiv iranskog generala ili akcije izraelske tajne službe protiv Hamasa i Hezbolaha ciljaju vojne neprijatelje. Cilj je navodno sprečavanje budućih napada, bez rizika od rata.
Često umiru nevini
Potpuno drugačiji način ubijanja su napadi iz odmazde. Tu se, recimo, ubrajaju ubistva Zelimkana Kangošvilija i Džamala Kašogija, napad na bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja u Engleskoj ili izraelski atentati na nacističke zločince. Namera je da se time kazni za konkretne radnje, ućutkaju kritičari i svetu uputi simbolično upozorenje.
Dakle, ko su potencijalne žrtve takvih napada? Reč je o malom krugu osoba: vojni neprijatelji, politički disidenti i bivši pripadnici tajnih službi koji su promenili stranu.
Tu postoji problem: "ciljano ubistvo" zvuči precizno, ali u stvarnosti ne umiru samo planirane žrtve, nego i oni koji s tim nemaju nikakve veze.
Tako je jedan engleski bračni par slučajno pronašao otrov namenjen ruskom agentu Skripalju - i umro. U Norveškoj je izraelska tajna služba zabunom ubila slučajnog prolaznika umesto jednog islamiste. A i general Sulejmani nije bio jedina žrtva - poginule su i osobe koje su se našle na mestu napada. Nikada nije moguće isključiti kolateralnu štetu.
Predznaci neugodnih vremena
I koja je pouka iz svega toga? U državama poput Nemačke, u kojima nema smrtne kazne, posebno je veliko moralno zgražavanje nad takvim operacijama. I Ujedinjene nacije redovno osuđuju ciljana ubistva. Tako su postupili i u slučaju Sulejmanija i Kašogija.
SAD, Izrael i Rusija imaju drugačije pravno shvatanje prema kojem su ubistva u inostranstvu dopuštena u cilju obrane od terorizma. A baš te zemlje se stalno negde u svetu nalaze u vojnim sukobima koji tobože ugrožavaju njihovu sigurnost.
U Nemačkoj je situacija još uvek relativno mirna. Većina „ciljanih ubistava“ događa se u kriznim regionima poput Bliskog istoka, Avganistana ili Ukrajine. No globalizacija, migracije i novi sukob Zapada i Rusije sve su bliže nemačkim granicama.
Ubistvo Zelimkana Kangošvilija ili otmica vijetnamskog funkcionera Trina Tana 2017. u Berlinu predznaci su neugodnih vremena.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
Nemačkoj je potreban ekonomski preokret da bi zagaratovala svoj geopolitički položaj, rekao je nemački ministar finansija i predsednik liberalno-demokratske stranke FDP Kristijan Lindner.
Košarkaši Majami Hita izgubili su od Boston Seltiksa, 104:84, čime je prvoplasirana ekipa Istoka vratila brejk i povela 2-1 u seriji prve runde plej-ofa.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 19
Pogledaj komentare