Osim toga, oni poručuju da podela Kosova ne bi bila ništa drugo do priznavanje "nezavisne države Kosovo" i poklanjanje najvećeg dela teritorije.
U poruci objavljenoj na sajtu SPC, arhijereji poručuju da pitanje KiM predstavlja srpsko crkveno, nacionalno i državno pitanje prvog reda.
“Srpska Crkva, kao duhovna mati srpskog naroda u celini, i Srbija, kao država najvećeg dela srpskog naroda, kojoj teritorija KiM i pripada, nose najveće breme odgovornosti za očuvanje te istorijske pokrajine u granicama Srbije i za budućnost srpskog naroda u njoj“, navode oni.
U poruci objavljenog na kraju majskog zasedanja, koje je počelo 29. aprila u Pećkoj patrijaršiji, Sabor ističe, kako kažu, jasan i do sada više puta izrečen stav poglavara SPC, patrijarha Irineja kada je reč o drržavno-pravnom status države na KiM, tj. njenog punog suvereniteta i integriteta.
"Apelujemo na naše državnike da ne smeju nikada daju svoju saglasnost na otuđenje KiM, jer ono što se silom uzme, to se i vrati, ono pak što se pokloni nekome, to je za svagda izgubljeno, a to Srbi i Srbija ne smeju dozvoliti", poruka je arhijereja SPC.
Kako navode, “iskreno se nadaju da će problem stvoren najpre oružanom pobunom albanskih separatista, a potom okupacijom Pokrajine, biti rešen isključivo mirnim putem na načelima pravde i prava“.
Osim toga, oni poručuju da je mir neophodan uslov da bi kosovsko-metohijski Srbi mogli da žive slobodno, “bez straha za goli život i da pravda za njih istovremeno bude i pravično rešenje za tamošnje Albance i za sve zajednice koje žive na KiM“.
"Očuvanje KiM kao integralnog dela Srbije, po svim međunarodnim standardima, a ujedno u skladu sa Ustavom Srbije i sa Rezolucijom 1244 UN, ne znači i konfrontaciju sa svetom već upravo afirmaciju stava da se bez osnovnih prava i sloboda jednog naroda, njegovog identiteta, duhovnosti i kulture, ne može naći stabilno dugoročno rešenje", stoji u poruci.
Arhijereji ističu da nikada kao sada nisu imali veću obavezu da na svakom mestu i u svakoj prilici argumentovano svedoče da se na KiM ne gradi društvo ljudi jednakih prava i sloboda nego društvo koje je u svim aspektima protivno osnovnim vrednostima na kojima počivaju demokratska društva.
Sabor navodi da su kosovske albanske institucije, od kraja rata 1999. godine, a posebno od proglašenja tzv. nezavisnosti, 2008. godine, "jasno i neskriveno pokazale da žele da stvore etnički čistu albansku državu na ovom prostoru" i da u njoj nema mesta za Srbe, pa ni za ostale ne-Albance.
"Očigledno kršenje ljudskih prava Srba uz masovne progone posle završetka rata, zaustavljanje procesa povratka prognanih Srba, sprečavanje povratka uzurpirane imovine i nepoštovanje pravâ SPC ne uliva nadu da bi se položaj Crkve i naroda mogao poboljšati na nekom 'nezavisnom Kosovu', uz bilo čije i bilo kakve garancije, jer sadašnje kosovske vlasti ne poštuju ni sopstvene zakone", ističe se u poruci najvišeg zakonodavnog tela SPC.
Kao primere kršenja pravâ srpskog naroda i Crkve oni navode sprečavanje formiranja funkcionalne Zajednice srpskih opština, nepoštovanje odluke Ustavnog suda Kosova o zemlji manastira Visokih Dečana, što, kako ističu, priznaju i ključni međunarodni faktori na KiM, blokada regulisanja pravnog položaja SPC i srpske kulturne baštine.
"Nedavna odluka tzv. vlade Kosova da gradi magistralni put pored manastira Visokih Dečana direktno je kršenje elementarnih pravnih normi. Iako su kancelarije EU i OEBS-a, kao vodeće zapadne misije na KiM, jasno ukazale na to da je ovakav put protivzakonit, kosovska 'vlada' ne odustaje od puta koji bi dugoročno ugrozio manastir Dečane, najznačajniji spomenik UNESKO-a u Metohiji", poručuje se u saborskoj poruci.
Ističe se i da su ovo, kako kažu, samo inicijalni nagoveštaji kako bi se "nezavisna država Kosovo" ponašala prema srpskoj Crkvi i njenom vernom narodu.
"Sabor posebno zahteva nepovredivost verskih prava i sloboda srpskog naroda i ostalih naroda na Kosovu i Metohiji. Ta prava i slobode nedeljivo su povezani sa položajem i statusom naših svetinja - manastira, crkava, grobalja, spomenika kulture... Srbija čini sve, - a i u budućnosti će činiti, - za zaštitu, obnovu, restauraciju i očuvanje tih svetinja i spomenika sakralne i kulturne baštine i u tome ima nepodeljenu podršku relevantnih međunarodnih ustanova, pre svega UNESKO-a", stoji dalje u poruci.
Ističe se i da to nije dnevno-političko pitanje, nego suštinska istorijska stvarnost I identitetska vrednost srpskog naroda, pa se za brigu o njima neprekidno i neumorno zalažu i najviši predstavnici Crkve.
Crkva poručuje da ne može da pasivno ćuti pred činjenicom da je značajan deo tog crkveno-duhovnog i kulturnog nasleđa već uništen, i to naočigled čitavom svetu, a da preostalom nasleđu preti ista sudbina.
“U vezi sa tim, pitamo se i pitamo: kako će oni koji su svoju pobunu počeli paljenjem konakâ Pećke Patrijaršije (1981) nju i ostale srpske svetinje i spomenike kulture štititi u budućnosti", navodi se u poruci arhijereja SPC.
Što se tiče podele KiM, o čemu se često može čuti u javnosti, Sabor ističe da se "pritom prenebregava činjenica da podela ne bi bila ništa drugo do priznavanje nezavisne države Kosovo i poklanjanje najvećeg dela teritorije Pokrajine".
"U svetskoj istoriji nema primera da neki narod u miru, dve decenije posle oružanog sukoba, daje svoje za svoje. Podelom bi narod velikog dela Kosova i Metohije automatski bio ostavljen na milost i nemilost režimu takozvane države Kosovo, izložen pogromu sličnom onom iz marta 2004. godine ili, pod pritiskom i tihim terorom, bio prisiljen na egzodus", poručili su arhijereji.
Napominju da je teška situacija na Kosovu i Metohiji posledica sistematskog neispunjavanja i podrivanja Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti, koja garantuje povratak prognanikâ i slobodu svima, bez obzira na poreklo.
"Uporni pokušaji pojedinih zemalja da se na Kosovu i Metohiji po svaku cenu izgradi građevina na živom blatu doveli su svet u situaciju da Kosovo i Metohija pod vlašću nekadašnjih vođa OVK danas, više nego ikada, predstavlja crnu rupu Evrope i presedan koji preti dezintegraciji mnogih zemalja širom Evrope i sveta", navodi se poruci Sabora i ističe da "ono što je stvoreno na bezakonju ne donosi mir i perspektivu ni samim kosovskim Albancima".
Osim toga, oni ističu da je Kosovo i Metohija, sa svojih 1.500 srpskih pravoslavnih hrišćanskih manastira, crkava, zadužbina i spomenika srpske kulture, "predstavlja neotuđivi središnji deo Srbije".
"Kosovo i Metohija, sa našeg stanovišta, nije pitanje ni nacionalne ideologije ili mitologije niti, štaviše, samo teritorije već predstavlja samu srž našeg crkveno-narodnog bića i postojanja, bez koje se gubimo u procesu opšte globalizacije i sekularizacije", ističe se u saborskoj poruci i ukazuje da se "prosperitet Srbije ne može graditi na dezintegraciji onoga što predstavlja kamen temeljac njenog identiteta i njene istorije i državnosti".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Šef Agencije UN za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA) Filipe Lazarini izjavio je da je u Pojasu Gaze u proteklih šest meseci ubijeno više dece nego u svim svetskim konfliktima u poslednje četiri godine ukupno.
Šef Agencije UN za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA) Filipe Lazarini izjavio je da je u Pojasu Gaze u proteklih šest meseci ubijeno više dece nego u svim svetskim konfliktima u poslednje četiri godine ukupno.
Direktor Potočara Emir Suljagić, koji podržava Dobricu Veselinovića, tokom gostovanja u jednoj od emisija ponašao se krajnje sramno, a njegove izjave su zastrašujuće, prenose Novosti.
U Nemačkoj će sutra započeti prvo od tri suđenja grupi desničarskih teorietičara zavere, koji su planirali da sprovedu državni udar i svrgnu vladu u Berlinu, a njihov vođa je bivši vojnik Hajnrih XIII, princ Rojs.
Ambasador Litvanije u Švedskoj, bivši šef litvanskog ministarstva spoljnih poslova Linas Linkevičijus, nagovestio je na društvenoj mreži Iks da Krimski most opet može biti meta napada.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Vest da kralj Čarls ima rak u februaru je potresla ceo svet, a ubrzo nakon toga govorilo se o tome šta će biti kad on premine. Sada je otkriveno i šta će se dogoditi sa kraljicom Kamilom.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
Komentari 137
Pogledaj komentare