Slučaj "državni udar" i Đukanovićev "stari recept"
Parlamentarni izbori održani 16. oktobra u Crnoj Gori, zemlji koja je na pragu učlanjenja u NATO i na putu ka EU, na kojima nijedna stranka nije osvojila većinu za formiranje vlade, ostali su u senci hapšenja grupe srpskih državljana koja je, po rečima crnogorskih zvaničnika, planirala državni udar u izbornoj noći.
Na sam izborni dan poput bombe u regionalnim, ali i svetskim medijima odjeknula je vest o hapšenju 20 državljana Srbije s bivšim šefom srpske Žandarmerije Bratislavom Dikićem na čelu. Isprva nije bilo mnogo informacija o tom slučaju, ali se podsećalo na raniju najavu Uprave crnogorske policije da postoji mogućnost da u Crnoj Gori tokom izborne noći bude izazvano nasilje.
Dok su građani ostvarivali svoje biračko pravo, iz Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore je saopšteno da za 20 uhapšenih državljana Srbije postoji osnov sumnje da su izvršili dva krivična dela.
"Osnovano se sumnja da je početkom oktobra u Srbiji i Crnoj Gori formirana kriminalna organizacija, s ciljem uticaja na zakonodavnu i izvršnu vlast u Crnoj Gori. Sumnja se da je plan ove organizacije bio da u vreme proglašenja rezultata na parlamentarnim izborima, uz upotrebu oružja, napadnu okupljene građane ispred Skupštine Crne Gore i službenike Uprave policije, a da potom zauzmu prostorije Skupštine, s namerom da proglase izbornu pobedu određenih političkih partija", saopšteno je iz tužilaštva.
"Takođe se sumnja da je plan kriminalne organizacije bio lišavanje slobode premijera Crne Gore", navedeno je u saopštenju.
Američka agencija AP pisala je o "sukobu Zapada i Rusija na u izborima u malenoj Crnoj Gori" jer "Crnogorci glasaju da bi utvrdili da li ta mala balkanska država nastavlja svoje ka Zapadu ili se vraća na tradicionalnog saveznika, Rusiju”.
"Sučeljeni su dugovladajuća Demokratska partija socijalista, s premijerom Milom Đukanovićem na čelu, i grupa proruskih i prosrpskih opozicionih grupa koje se čvrsto protive prozapadnoj politici vlade, posebno ulasku u NATO", naveo je AP.
Agencija je naglasila da bi "ishod izbora mogao da ugrozi širenje NATO i Evropske unije u Jugoistočnoj Evropi i mogao bi biti odlučujući za pokušaje Kremlja da povrati uticaj u strateškom regionu Balkana".
Crnogorski specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milivoje Katnić je nekoliko dana nakon hapšenja srpskih državljana izneo tvrdnju da postoje dokazi da je plan bio da se grupa obuče u uniforme crnogorske policije, da uđe u Skupštinu Crne Gore, pa da odatle, u određenoj situaciji, zapuca na građane, što bi, prema planu, izazvalo nasilje širih razmera. On je kazao i da spisak osumnjičenih nije konačan, te da postoji više desetina osoba infiltriranih u Crnu Goru.
U međuvremenu, uhapšeni su saslušani, 14 ih je zadržano u pritvoru, a šestoro je pušteno. Crnogorski mediji objavljivali su transkripte navodnih razgovora osumnjičenih, detalje saslušavanja, izjave advokata Bratislava Dikića koji tvrdi da on štrajkuje glađu, kao i da je on zbog bolesti došao u Crnu Goru i da nema nikakve veze sa onim za šta je osumnjičen. Pisalo se i da se Dikić žalio da se u spuškom zatvoru ne oseća bezbedno, odnosno da ga je “strah od zatvorenika albanske nacionalnosti”, da je pod nadzorom lekara, kao i da svakodnevno trenira i zdravo se hrani..
I dok je sve vreme crnogorska opozicija u javnost puštala tvrdnje da je ceo slučaj hapšenja i “državnog udara” fingiran i smišljen kako bi se uticalo na krajnji ishod izbora, sam izborni rezultat i mogućnosti za stvaranje vlade u toj zemlji, čini se, postali su najmanja briga.
Pojavilo se samo nekoliko sporadičnih vesti o tome kako bi vladajuća Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića sa svojim "prirodnim" koalicionim partnerima - strankama manjina mogla da formira vladu i da će se to odigrati "ekspresno".
Tačno deset dana nakon održavanja izbora stigla je i zvanična vest da Generalni odbor DPS-a bira tim za pregovore sa manjinskim strankama i SD o formiranju 41. crnogorske vlade.
Crnogorski mediji su javili da se očekuje da pregovori teku ubrzano i sav posao bude okončan do 10. ili 11. novembra, pošto bi prethodno bio konstituisan i novi saziv parlamenta.
Đukanović odlazi s državne funkcije da bi se vratio?
Ubrzo, regionalni i svetski mediji počeli su sa spekulacijama da, još aktuelni crnogorski premijer i predsednik DPS, Milo Đukanović napušta državne funkcije.
AP je naveo da Đukanović sprema ostavku "posle više od 25 godina neosporne vlasti", ali napominje da je on u prošlosti dvaput podnosio ostavku, ali da se vraćao na vlast bilo kao premijer, bilo kao predsednik.
Američka agencija podseća i da je Đukanović 1991. godine sa samo 29 godina postao najmlađi premijer u Evropi i ističe da je on među balkanskim liderima najduže na vlasti.
Dugogodišnju vlast Đukanovića na mestu premijera ili predsednika naglasio je i Rojters, koji je dodao da ga opozicija optužuje za autoritarizam i korupciju.
Britanska agencija primećuje da Đukanović nije rekao da li će izaći iz politike, ili će ostati predsednik DPS-a.
I AFP navodi da je Đukanović dvaput podneo ostavku na funkciju premijera, ali ističe da je on ostao predsednik stranke, podsetivši da se on povukao sa čela vlade 2006. i 2010. godine, ali da se oba puta vratio na vlast posle dvogodišnje pauze.
Zbog svih ovih navoda ima i mišljenja da će i ovoga puta Đukanović primeniti svoj "stari recept" i kandidovati se za predsednika Crne Gore na predsedničkim izborima 2018. godine.
Balkanski i drugi špijuni
Međutim, sam Đukanović više je govorio o hapšenju u izbornoj noći nego o (ne)političkim planovima.
Posle sastanka s direktorima Agencije za nacionalnu bezbednost i policije Crne Gore Đukanović je rekao da je donet zaključak da o slučaju uhapšene grupe s Bratislavom Dikićem na čelu treba obavestiti državu Srbiju.Tada je naveo i da je dobio informacije koje su ga učvrstile u uverenju da je aktivnost jedne kriminalne grupe ljudi koja je pokušala da organizuje kriminalnu grupu i da sprovede terorističke akte na prostoru države Crne Gore bila akcija koja je opasno pretila i državi i nacionalnoj bezbednosti.
Tri dana kasnije, premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su i u Beogradu uhapšena "neka lica" povezana sa događajima u Crnoj Gori i da su zaplenjeni novac i uniforme.
On je posle sastanka Biroa za koordinaciju službi bezbednosti istakao i da postoje nepobitni dokazi da su određena lica, koja nisu ona koja su uhapšena u Crnoj Gori, a koja su pratila put kretanja premijera Crne Gore Mila Đukanovića, na dnevnom nivou i obaveštavali druga lica koja su “trebala da postupe“. Premijer Srbije je naveo i da su kod uhapšenih lica pronađeni novac, 125.000 evra i uniforme.
Crnogorski premijer je nakon toga izjavio da je Istraga u Srbiji potvrdila sve ono o čemu je DPS govorila tokom predizbornih kampanja, uoči i na dan izbora.
"Nema nikakve sumnje, deo istrage koji je vođen na teritoriji Srbije je potvrdio sve o čemu smo govorili i tokom predizborne kampanje, uoči i na sam da izbora. Znači da imamo snažnu involviranost inostranog faktora kada je u pitanju proces parlamentarnih izbora u Crnoj Gori", kazao je Đukanović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Carinici u saradnji sa policijom sprečili su pokušaj krijumčarenja tri jedinke zaštićenih vrsta zmija i jedne zaštićene kornjače, saopštila je danas Uprava carina Republike Srbije.
Globalni javni dug je danas najviši od Napoleonskih ratova, dakle od prve i druge decenije 19. veka, izjavio je predsednik Svetskog ekonomskog foruma Borge Brende na konferenciji u Rijadu.
Carinici u saradnji sa policijom sprečili su pokušaj krijumčarenja tri jedinke zaštićenih vrsta zmija i jedne zaštićene kornjače, saopštila je danas Uprava carina Republike Srbije.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je danas, tokom nenajavljene posete Ukrajini, da zemlje članice saveza u poslednjim mesecima nisu ispunile obećanja o vojnoj pomoći Kijevu, ali je obećao da će se isporuke oružja i municije sada povećati.
Sud u Atini danas je osudio muškarca za slučajno podmetanje požara i pet bivših zvaničnika vastrogasne službe za dela povezana sa najsmrtonosnijim požarom u istoriji zemlje 2018. godine kada su poginule 104 osobe, saopštili su pravosudni izvori za Rojters.
Palestinska grupa Hamas saopštila je u nedelju da ne vidi ozbiljan problem sa najnovijim predlogom Izraela za sporazum o prekidu vatre i oslobađanje talaca u pojasu Gaze.
Naučnik tvrdi da je razotkrio uzrok "faraonove kletve" za koju se veruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kralja Tutankamona 1922. godine.
Nikol Kidman je dobila Nagradu za životno delo Američkog filmskog instituta, a neki od poznatih glumaca i njenih prijatelja osvrnuli su se na njenu dugu holivudsku karijeru.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 21
Pogledaj komentare