Od 1941. Jevrejima je oduzeta skoro sva imovina i prodata u bescenje, ali Vlada Srbije u novom zakonu o restituciji ne pominje obeštećenje jevrejskih porodica.
Dr Vesna Aleksić, vanredni profesor Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, kaže da su 31. maja 1941. godine okupacione vlasti u Srbiji donele su uredbu kojom je Jevrejima, ali i Srbima, zabranjeno da koriste sve svoje bankarske račune, hartije od vrednosti, kao i dragocenosti pohranjene u sefovima banaka.
Jevreji su, kaže ona, istovremeno morali da prijave celokupnu svoju imovinu, sve do predaje ključeva od kuća, nad kojom je tada uspostavljeno starateljstvo Generalnog opunomoćenika za privredu Srbije na čijem čelu je bio Nemac Nojhauzen.
Ona kaže, najpre, da su Nemci za vreme Drugog svetskog rata vodili vrlo pedantnu evidenciju, da je oduzeta jevrejska i druga imovina, obeležavana znakom GBV (Generalni opunomoćenik za privredu) i da joj ne bi bilo teško ući u trag.
„Tako je sredinom 1941. godine već postojala kompletna evidencija jevrejske imovine. Samo je u Beogradu tokom prvih mesec i po dana imovinu prijavilo više od 3500 Jevreja“.
Pošto im je oduzeto pravo da raspolažu svojim novcem na bankarskim računima, Jevrejima je 22. juna 1941. godine konfiskovana i nepokretna imovina, dakle oduzeto im je pravo da raspolažu i njome.
Do sredine 1942. godine Nemci su tu imovinu, naročito preduzeća u kojima je bio dominantan jevrejski kapital, prodavali u bescenje isključivo nemačkim privrednim i vojnim predstavnicima u Srbiji. Novac od te prodaje slivao se na račun Bankarskog društva u Beogradu.
„Ono što su prodali do sredine 1942. godine prodali su, a tada preostali deo jevrejskih kuća ne samo u Beogradu nego širom okupiranog dela Srbije, Nemci prebacuju na Nedićevu vladu. Njoj je dato da tu imovinu proda“.
Aleksićeva podseća da je tokom kratkog aprilskog rata Vojska Kraljevine Jugoslavije pokušala da onesposobi određene privredne resurse, kako Nemci ne bi mogli da ih koriste, minirala je recimo deo Borskog rudnika.
„Kad su Nemci ušli u Srbiju, oni su od Nedićeve vlade tražili da im plati ratnu odštetu za ta uništena postrojenja. Nedićeva vlada je preko Ministarstva finansija i Srpske narodne banke isplaćivala određene iznose ratne odštete i to opet preko Bankarskog društva u Beogradu, a Bankarsko društvo je taj novac prebacivalo na Dojče banku u Nemačkoj. Pošto su sredstva Nedićeve vlade bila ograničena, Nemci su se dosetili i rekli: evo vam jevrejske kuće, vi ih prodajte. Licitaciju je vršilo tadašnje Ministarstvo finansija, a licitacija se završavala tako što su kuće kupovali Srbi, isključivo simpatizeri Nedićeve vlade, u bescenje. Novac od ovih licitacija uplaćivan je Državnoj hipotekarnoj banci, a ona ga je transferisala na specijalni račun u Bankarskom društvu u Beogradu na ime ratne odštete“, kaže Aleksićeva.
Ona priznaje da tokom svog temeljnog istraživanja nije pronašla nijedan dokaz da je taj novac korišćen za bilo šta drugo sem za plaćanje propisane ratne štete Nemcima.
„Nisam našla da je taj novac na bilo koji drugi način korišćen. Druga je priča, što su te kuće naselili Srbi, što su uopšte sebi dozvolili da kupe jevrejske kuće. To je druga, ozbiljna priča. Ali u ekonomskom i finansijskom smislu, ja nemam nikakve dokaze da je taj novac za nešto drugo korišćen. Do sredine 1943. godine sva jevrejska pokretna imovina i novac dobijen prodajom jevrejske nepokretne imovine preneti su u Nemačku, u Dojče banku. To sigurno nije dočekalo kraj rata u Srbiji“, kaže Aleksićeva.
Ali zašto bi onda Srbija, a ne Nemačka, trebalo da restitucijom vrati tu imovinu?
„Zato što je Srbija tu imovinu prodavala. Nedićeva vlada je bila kvislinška vlada i ima deo odgovornosti jer je u tome učestvovala. A ne treba zaboraviti ni to da je 1945. godine nacionalizovana imovina i tim Srbima, koji su kupili jevrejske kuće, pa možemo doći u situaciju da u procesu restitucije neko na Dorćolu potražuje kuću koja realno i nije njegova“, kaže Aleksićeva.
Još bi paradoksalnije bilo da država vrati imovinu ili obešteti vojvođanske Nemce, a da to ne učini kad su Jevreji u pitanju, smatra ona. „Nemačka imovina u Vojvodini jeste velika, ali ne može da se poredi sa predratnom jevrejskom imovinom u Srbiji“, kaže dr Vesna Aleksić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
U Bačkom Petrovcu se tokom leta ubiraju plodovi hmelja i to je jedina lokacija na kojoj ova poljoprivredna kultura može da se gaji. Prošle godine, međutim, njom je posejano svega deset hektara.
U Nemačkoj će se uvesti porez na skupljanje povratne ambalaže. Tako više mnogi ne mogu da skupljaju flaše i limenke do mile volje i da ih vraćaju za novac, a da ništa od toga ne moraju dodatno da plate.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova.
Ministar finansija Siniša Mali najavio je da će tokom posete kineskog predsednika Si Đinpinga biti potpisano više od 29 sporazuma o saradnji i najavio veliku investiciju jednoj veoma perpsekivnoj oblasti o kojoj će biti više reči tokom današnjeg dana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kineski predsednik Si Đinping obraćaju se javnosti nakon potpisivanja zajedničke izjave i razmene bilateralnih sporazuma.
Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti izjavio je danas da vlada u Prištini neće prihvatiti osnivanje Zajednice srpskih opština (ZSO) kao uslov za članstvo Prištine u Savetu Evrope.
Predstavnica Srbije, Teya Dora nastupila je sa pesmom "Ramonda" pod rednim brojem dva i direktno se plasirala u finale. Producenti biraju Teya Dori redni broj za finale
Briga o sebi je jedan od zadataka u kome uživamo i koji čini našu svakodnevnu rutinu. Tada biramo da radimo nešto specijalno za sebe, što će nam doneti osećaj zadovoljstva.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), izrazila je zabrinutost jer je nedavno širenje virusa među nekoliko vrsta sisara, uključujući domaća goveda u SAD, povećalo rizik od prenošenja na ljude.
Maslinovo ulje, koje se smatra zdravijom alternativom uljima semenki, takođe je korisno u sprečavanju gubitka kognitivnih sposobnosti i smrti povezanih s mentalnim propadanjem, otkriva studija sprovedena tokom 28 godina na 92.000 ljudi.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Chinese President Xi Jinping is on a two-day visit to Serbia, and a large number of citizens gathered to greet President Xi in front of the Palace of Serbia.
AstraZeneca has announced it is withdrawing its Covid-19 vaccine months after admitting in a London court that the vaccine can cause rare and dangerous side effects.
Chinese President Xi Jinping arrived in Belgrade on Wednesday around 9:40 p.m., and he was met by Serbian President Aleksandar Vučić at Nikola Tesla Airport.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Najskuplji Bentley do sada je Batur kabriolet - ujedno je u pitanju i jedan od najsnažnijih automobila sa SUS motorom koji uopšte i dolaze iz Velike Britanije.
Uprkos odluci suda, kojom je naređeno da se muškarcima dozvoli ulaz, u ovom muzeju su spremni na drastične promene kako bi muškarci ostali izvan ovog objekta.
Komentari 38
Pogledaj komentare