Sveštenike tri najveće konfesije u Srbiji banke tretiraju kao da su nezaposleni – mogu da otvore tekuće račune, ali do kredita stižu uz puno muka i dobre volje.
Niže sveštenstvo i zaposleni u crkvama, ali koji nisu u radnom odnosu i nemaju stalna primanja, u sve tri najveće konfesije u Srbiji (pravoslavnoj, katoličkoj i muslimanskoj) u jednom su bar jednaki – po mukama da dođu do kredita u domaćim bankama.
A ako u tome nekako i uspeju potrebno im je puno upornosti, papira, solidarnih jemaca, žiranata, ali i „dobre volje” bankara – da im sve to nekako upakuju i „ubede” risk menadžere da pred sobom imaju pouzdanog i revnosnog dužnika.
A tako nešto se baš ovih dana događalo u jednoj od naših banaka s većinskim domaćim kapitalom kada je jedan mladi sveštenik došao na šalter da se raspita šta mu sve treba da otvori tekući račun, da dobije karticu i eventualno potrošački kredit.
Prvo pitanje predusretljive šalterske radnice bilo je – imate li stalna primanja? Razgovor je nastavljen u tišini za drugim stolom, a Politika je odgovor dobila od direktora poslovnice te banke, koji nije imao ovlašćenje da javno govori za novine.
Mladom popi, kako nam je ljubazni direktor rekao, otvoren je tekući račun i uručena mu je debitna kartica. Može, dakle, da je koristi tek kada na svoj račun položi novac. Na dozvoljeni minus, čekove, kreditnu karticu ili zajam ne može da računa. Nema stalna primanja i potvrdu firme u kojoj radi i da su mu plaćeni porezi i doprinosi. Konačno, te obaveze sveštena lica i ne plaćaju.
Na zajam, kako nam naš bankar reče, može da računa, najpre i najlakše, ako položi depozit u visini traženog kredita. To je neuobičajeno za naše prilike. Jer, ako neko ima dosta gotovine što bi je davao banci, a potom uzimao skuplji zajam. Ali, situacija nije sasvim bezizgledna. Uz mnogo „dobre volje” bankara, svešteniku se, ipak, može pomoći. Kako?
Da bi mladi sveštenik dobio i najminimalniji zajam mora najpre da dovede solidarnog jemca, koji će preuzeti njegovu otplatu kredita, a onda taj garant mora da dovede jednog ili dva žiranta. Svi moraju da budu besprekorno kreditno „čisti” i s veoma dobrim primanjima u sigurnim, poželjno, državnim kućama.
Ali ni tu se kreditne muke po mladog popu ne završavaju. Banke su obavezne da od Kreditnog biroa zatraže kreditnu istoriju svog budućeg klijenta. Njega tamo nema jer nema ni primanja niti je zaposlen. Ne postoji. A to već nije preporuka za odeljenje u banci koji se bavi procenom visine rizika u pogledu uredne i blagovremene otplate zajma. Dakle – kredita nema. I tu se krug, naoko, zatvara.
Jedno je, međutim, jasno. Sveštena lica ostvaruju zaradu službujući u svojoj parohiji, ne samo od prodaje sveća i svega onog što se u našim crkvama, pogotovo pravoslavnim, nudi, već i od obreda, usluga koje pružaju svojim vernicima – od krštenja, venčanja, opela, preko parastosa, i osveštavanja, svećenja vodice do rezanja slavskih kolača...
U zavisnosti od „atraktivnosti” parohije i broja vernika ta primanja i nisu tako mala. Pogotovo u Beogradu. Za ovu našu priču, međutim, ti iznosi nisu bitni, mada, istini za volju, popriličan broj prestoničkih paroha na sahrane, recimo, dolazi veoma luksuznim automobilima. Ali, to je već priča za sebe.
Naš bankar nas uverava da bi on mogao da odobri kredit sveštenom licu, uz jemca, žiranta i ostale instrumente obezbeđenja, jer se, recimo uverio da njegov dužnik ima vrednu imovinu, dosta keša..., ali šta ako sutra kontrola Narodne banke Srbije takav kredit oceni kao veoma rizičan i nisko ga klasifikuje. U tom slučaju banka mora da izdvoji 75 pa čak i sto odsto odobrenog zajma za rezervaciju ili da ga otpiše, a keš otplatu dužnika da vodi kao vanredni prihod.
E, to se bankama i njihovim direktorima nimalo ne dopada. Zato je najjednostavnije odmah na šalteru reći: „Niste kreditno sposobni. Potražite drugu banku ili – živite od keša”.
Politiku je, međutim, interesovalo šta o tome kažu i u tri naše najmnogobrojnije konfesije. Da li je svuda isto i kako se može pomoći, pogotovo mlađim i nižim svešteničkim licima da lakše dođu do zajmova jer nije se lako kućiti, pa ni živeti bez kredita i pozajmica od banaka, a prihoda, ipak, ima.
U dobro obaveštenim krugovima pravoslavne crkve kažu da su veoma dobro upoznati sa svakodnevnim problemima svojih sveštenika, ali da su njihove mogućnosti u tome pomognu sasvim male. Gotovo nikakve.
Koreni tog problema sežu sve do oduzimanja veoma vredne imovine Pravoslavnoj crkvi ne samo posle 1945, već i u razdoblju između dva svetska rata. Od tada, kažu, počinje velika muka pravoslavnih sveštenika u pogledu njihovog ekonomsko-finansijskog i socijalnog položaja. Danas nijedan sveštenik bilo koje crkvene zajednice nema rešen ekonomski i socijalni status.
Država je, istina, sve do nekog doba sedamdesetih godina, valjda kao neku vrstu nadoknade za otetu imovinu, stopostotno uplaćivala najminimalnije doprinose sveštenicima. Onda je krajem prošlog veka to prepolovljeno, da bi posle petooktobarskih promena – i ukinuto svako plaćanje poreza i doprinosa sveštenicima.
Šta pravoslavni sveštenici sada čine? Uplaćuju sami socijalno i penziono osiguranje. Svaka crkvena jedinica u kojoj sveštenik služi, dužna je da budžetski godišnje predvidi novac za socijalne, zdravstvene i penzione izdatke. Osnovice koje je država propisala, možda su, procenjuje naš izvor, realne, ali su za Pravoslavnu crkvu dosta visoke.
Jedna prosečna beogradska crkva sa šest sveštenika (tri s fakultetom i tri sa srednjom školom) mora godišnje da izdvoji dva do 3,5 miliona dinara samo za te obaveze. Osnovica za sveštenike s visokom stručnom spremom je 90.000, a sa srednjom 45.000 dinara. Tu je uvek još nekoliko ljudi (crkvenjak, prodavačica sveća, saradnici...). Svaki sveštenik od obreda koje obavlja i pruža svojim vernicima dužan je da prikuplja sredstva i pošto nema stalnu platu bar sebi uplaćuje za socijalno, zdravstveno i penziono zbrinjavanje.
U SPC dodaju da je svaka episkopija svojim internim pravilima odredila koliko kome pripada od prihoda za verske obrede za koje, opet, ne postoji neki jedinstven cenovnik. To najčešće bude: „Koliko date”, ali se, ipak, zna za red i običaje u svakom kraju Srbije. Krštenja ili opela ne „koštaju” isto, recimo, u Beogradu ili na jugu Srbije.
Srbija, kako rekoše na kraju u SPC, nije što i Grčka, gde sveštenici dobijaju platu kao i svi državni službenici, ali bi jednom, ipak, trebalo da se i to pitanje pokrene s mrtve tačke, ne samo za pravoslavne, već i za sveštenike svih ostalih konfesija.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Komentari 52
Pogledaj komentare