Naime, Uprava za energetsku efikasnost biće formirana najkasnije do juna i imaće ove godine na raspolaganju fond od oko 15 miliona evra.
"Mi već imamo Fond energetske efikasnosti unutar ministarsva. Sav taj novac odlazi u Upravu. Ne samo novac iz budžeta, nego od raznih međunarodnih organizacija, naših partnera", kazala je nedavno Mihajlovićeva.
Tom prilikom naglasila je da će novca biti dovoljno i da se već prave modeli kako da se on koristi. Dala je i primer kako bi stvari mogle da izgledaju:
"Ako neko hoće da promeni svoju stolariju na prosečnom stanu od 60 kvadrata, za šta je potebno oko 1.500 evra, 25 procenata bi došlo iz Uprave za energetsku efikasnost bespovratno, 25 procenata bi trebalo da dođe iz jedinice lokalne samouprave, a 50 procenata od samog domaćinstva", precizirala je ministarka energetike.
Šta je sve u planu?
Međutim, prema ministarkinim rečima, to je jedan od modela koji bi mogao da pomogne da ljudi počnu da izoluju svoje zgrade i stanove ili da menjaju stolariju. Pitali smo Ministarstvo rudarstva i energetike koliko zasad ima pomenutih modela.
"Trenutno se pripremaju tri nova mehanizma koja bi se realizovala sa jedinicama lokalne samouprave, bankama i privredom", poručuju za naš portal.
Prvi model za koji se očekuje da počne do kraja ove godine predviđeno je da se realizuje u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, koja bi objavljivala javne pozive za građane, ocenjivala njihove prijave i zaključivala ugovore. Ministarstvo bi na osnovu javnog poziva biralo jedinice lokalne samouprave, zaključivalo ugovore o sufinansiranju projekata energetske sanacije stambenih objekata. Očekuje se da bi građani finansirali 50 odsto radova na energetskoj sanaciji, a ostali deo bi bio iz bespovratnih sredstava jedinice lokalne samouprave i Ministarstva.
Drugi model se odnosi na učešće privrednih subjekata koji se bave radovima na energetskoj sanaciji. Ovaj model se razvija u saradnji sa švajcarskom Vladom kroz projekat RELOF2. Prvi korak bi bio raspisivanje javnog poziva za izbor jedinice lokalne samouprave, a zatim bi jedinica lokalne samouprave raspisivala poziv za izbor privrednih subjekata. Formirala bi se lista privrednih subjekata koji bi izvodili radove. Sredstva bi se direktno uplaćivala tim subjektima na osnovu odobrenih prijava građana i faktura. Celokupnu kontrolu bi sprovodile jedinice lokalne samouprave. Ovaj model bi doprineo i lokalnom razvoju građevinskog sektora, ocenjuju u Ministarstvu.
Treći model, za koji očekuju da bi zaživeo u toku naredne godine i koji se isto razvija kroz projekat RELOF2, odnosi se na banke uz mogućnost učestvovanja i jedinica lokalne samouprave. Javni poziv bi ministarstvo raspisivalo za odabir banaka. Jedan od kriterijuma bi bio i visina kamatne stope na zajmove za građane. Zaključio bi se ugovor o sufinansiranju projekata energetske sanacije između banaka i Ministarstva. Nakon odabira liste banaka, građani bi se obraćali bankama, koje bi primale prijave, vršile procenu, zaključivale ugovore i odobravale zajmove. Kontrolu celog procesa bi vršile banke.
Koristi za građane
Na pitanje koliku bi uštedu građani imali od toga (manji računi za struju i toplotnu energiju), iz Ministarstva za B92.net kažu da se procenjuje da bi intervencijama na termičkom omotaču (stolarija i izolacija) uštede iznosile između 30 i 40 odsto.
"Ukoliko bi se mere kombinovale sa merama na grejnom sistemu, ušteda bi dostizala 60 odsto, kako u energiji, tako i u smanjenju računa za utrošenu energiju", dodaju.
Kada je u pitanju sama procedura konkurisanja, navode da se osnova svih modela ogleda u javnom pozivu, da bi sve bilo transparentno.
"Putem javnih poziva se biraju jedinice lokalne samouprave, banke, privredni subjekti", dodaju.
Uticaj na okolinu
"Blizu 40 odsto finalne energije se potroši u sektoru domaćinstava. Prosečna potrošnja toplotne energije po domaćinstvu u Srbiji procenjuje se na oko 214 KWh/m2 godišnje, dok je prosek na nivou EU oko 112 KWh/m2 godišnje. Najveći izazov svakako predstavlja smanjenje potrošnje energije u postojećim stambenim zgradama koje nisu dovoljno energetski efikasne pa neke troše i duplo više od navedenog proseka. Sprovođenje mera energetske efikasnosti u ovim zgradama se može otplatiti iz ostvarenih ušteda energije. Bitan faktor kod zgrada priključenih na sistem daljinskog grejanja je i prelazak na naplatu prema potrošnji energije jer primena naplate prema m2 ne omogućava otplatu investicije iz ušteda energije", napominju u Ministarstvu.
Takođe, ističu, značajna je i činjenica da se oko 38 odsto od ukupne potrošnje energije u domaćinstvima utroši u obliku električne energije, dok je ovaj procenat u EU oko 25 odsto, što ukazuje da se u domaćinstvima i dalje u značajnoj meri koristi električna energija za potrebe grejanja a poslednjih godina i sve intenzivnije za potrebe hlađenja.
"U borbi protiv klimatskih promena energetska efikasnost ima veoma važnu ulogu. Smanjenjem potrošnje energije smanjuje se efekat staklene bašte i uticaj štetnih gasova na planetu. Svedoci smo velike zagađenosti vazduha u zimskom periodu, što je u direktnoj vezi sa korišćenjem energenata individulanih ložišta na fosilna goriva, radi grejanja i održavanja određene temperature u zgradama. Poboljšanjem energetskih karakteristika zgrada smanjuje se potrošnja potrebne energije za grejanje i količina energenata, a time i zagađenje vazduha. Uvođenjem efikasnijih sistema grejanja i obnovljivih izvora energije povećava se energetska nezavisnost potrošača. Dolazi do smanjenja energetskog siromaštva. Potrošnja energije ima veliki udeo u troškovima domaćinstava, što direktno utiče na pristupačnost osnovnim uslovima za život. Tendencija rasta cene električne energije i energenata predstavlja najveći rizik za siromašna domaćinstva", objašnjavaju.
Povećanjem energetske efikasnosti povećava se mogućnost da se zadovolje osnovni uslovi komfora uz smanjenje finansijskih troškova.
"Povećanjem energetske efikasnosti zgrada smanjuje se rasipanje kroz neefikasne fasadne elemente zgrada i time se smanjuje potrošnja energije što se reflektuje na račune građana. Energetskom sanacijom se garantuju minimalni uslovi komfora koje treba da se obezbede u zgradama, a unapređenjem energetske efikasnosti se dodatno povećava kvalitet boravka u zgradama i njihovo korišćenje uz smanjenje potrošnje energije. Energetska sanacija zgrada podrazumeva, gde god je to moguće, saniranje fasada, te se estetski obnovljene fasade u velikoj meri utiču na ambijent gradova i naseljenih mesta i podiže njihova vrednost", zaključuju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Šokantni snimci sa nadzornih kamera prikazuju kako dvojica naoružanih muškaraca ulaze u restoran i ubijaju bivšu takmičarku za Mis Ekvadora, Landi Paraga Gojburo.
Amanda Holden, sudija u šou "Britain‘s Got Talenta" došla je na Heart FM i za tu prigodu obukla je kratku belu mini haljinu koja je otkrivala i više nego što je očekivala.
Naučnik tvrdi da je razotkrio uzrok "faraonove kletve" za koju se veruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kralja Tutankamona 1922. godine.
Prema podacima iz Servisa javnog zdravlja, zaključnona teritoriji Srbije od strane zdravstvenih radnika prijavljeno je ukupno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja (pertusisa) kod kojih je dijagnoza postavljena od početka 2024. godine.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
US President Joe Biden told radio host Howard Stern about the dark times when his first wife and daughter died in a car accident, and he revealed that he also contemplated suicide.
The Palestinian group Hamas said on Sunday there was no serious problem with Israel's latest proposal for a cease-fire agreement and the release of hostages in the Gaza Strip.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 8
Pogledaj komentare