Sa razvojem finansijskog tržišta i sve većim mogućnostima investiranja, nameće se pitanje da li je bolje direktno investirati kupovinom odabranih akcija/obveznica ili je bolje svoju ušteđevinu poveriti investicionom fondu na upravljanje? Za koju vrstu investiranja će se neko odlučiti zavisi isključivo od ličnih afiniteta i mogućnosti, a ovde ćemo pokušati da obrazložimo prednosti i mane investiranja u investicione fondove.
Izvor: USAID Program podrške ekonomskom razvoju Srbije
Prednosti investiranja u investicione fondove
Diversifikacija. Prvo pravilo investiranja koje se ponavlja kao mantra je diversifikacija. Upravo je diversifikacija najveća prednost koju pruža investicioni fond pošto raspolaže relativno velikim novčanim sredstvima koja može da uloži u različite hartije od vrednosti, i time smanji rizik da pad vrednosti jedne hartije utiče na celokupan portfolio. Diversifikacija fonda se može posmatrati u nekoliko ravni. Fond može ulagati određeni procenat svojih sredstava u akcije (procenat zavisi i od vrste fonda tako da fond rasta najviše ulaže u akcije dok novčani i obveznički najmanje), obveznice, novac i novčane ekvivalente, novčane depozite, nekretnine itd. Na taj način se diversifikuju uložena sredstva . Druga ravan predstavlja diversifikaciju prema rizičnosti koju nosi neka hartija od vrednosti. Tako, start up biznis ili kompanija koja planira ekspanziju na tržištu može imati relativno jeftine akcije ali ukoliko se ispostavi da je njihovo poslovanje uspešno, vrednost akcije u tom slučaju može višestruko porasti. Ovakvi udeli u kompanijama se uglavnom smatraju visokorizičnim i mogu doneti visoke dobitke ali i gubitke. Udeli u kompanijama koje imaju dužu istoriju poslovanja i koji nisu imali veće fluktuacije cena, smatraju se manje rizičnim, ali su samim tim i prinosi koji se mogu očekivati manji.
Likvidnost. Kupovinom investicionih jedinica nekog fonda, vaša uložena sredstva možete povući u svakom trenutku, odnosno, možete ’prodati’ investicionu jedinicu po vrednosti koja je utvrđena za prethodni dan. Ukoliko direktno investirate, morate vašem brokeru dati nalog za prodaju hartije od vrednosti koju želite da prodate i da sačekate da se ponuda za takvu hartiju ukrsti sa potražnjom, što može predstavljati problem na relativnom plitkim tržištima, kao što je i dalje naša berza. Ukoliko broker ima dozvolu da radi i kao diler onda on može i direktno otkupiti tu akciju za svoj račun i u svoje ime. Sva trgovina se mora obavljati na organizovanom tržištu tj. preko brokera, što konkretno znači da vi ne možete prodati svoju hartiju trećem licu i ne možete npr. izvrštiti on-line kupoprodaju što je u razvijenim zemljama uobičajen način trgovanja.
Stručno upravljanje sredstvima. Sredstvima u fondu upravljaju portfolio menadžeri, osobe koje dobro poznaju tržište i poseduju znanje i sredstva da analiziraju hartije od vrednosti i tako se odluče za investiranje. S druge strane, ukoliko želite sami da direktno ulažete, neophodno je odvojiti vremena da se upozna kompanija u koju želite da uložite kao i da se odradi bar osnovna analiza određene hartije. U zemljama sa manje razvijenim tržištem kapitala, kao što je Srbija, dostupnost informacija može predstavljati dodatni problem za pojedinačne investitore koji se ne kreću svakodnevno u uskom krugu ljudi koji dobro poznaju lokalno tržište i listirane hartije od vrednosti. Pitanje je i vremena koje neko želi da odvoji i posveti investiranju u hartije.
Dostupnost . Ideja iza osnivanja većine investicionih fondova je da privuku što veći broj članova. Samim tim minimalni ulozi su obično pristupačni svakome i veliki broj građana ima priliku da bude učesnik na finansijskom tržištu. Direktno investiranje podrazumeva da investitor uloži veću količinu novca kako bi investicija bila isplativa.
Mane investiranja u investicione fondove
Naknade. Uz profesionalno upravljanje sredstvima idu i naknade koje fond naplaćuje za tu uslugu. Kod nas je zakonom određena jedino izlazna naknada koja može iznositi maksimalno 1% sredstava koja se povlače. Ulazne naknade i naknade za upravljanje fondom, naknade za prenos sredstava između fondova kojima upravlja jedno društvo za upravljanje, određuje fond i objavljuje u prospektu fonda. Za sada su kod nas naknade za upravljanje (naplaćuje se iz imovine fonda) i ulazne naknade (naplaćuje se od člana fonda) oko 3%, dok neki fondovi ne naplaćuju izlaznu naknadu. Osim naknada postoje i troškovi trgovanja koje fond ima i neki troškovi kao što su troškovi kupovine i prodaje hartija od vrednosti, troškovi kastodi banke i troškovi eksterne revizije se naplaćuju iz imovine fonda, dok ostale troškove snosi društvo za upravljanje. Ukoliko se neko odluči da direktno ulaže svoj novac, neke od ovih naknada neće postojati (npr. ulazna naknada i naknada za upravljanje).
Nepostojanje kontrole nad ulaganjima. Ukoliko svoja sredstva poverite investicionom fondu na upravljanje u tom slučaju vi ne možete imati kontrolu u koje hartije od vrednosti će portfolio menadžer ulagati. Ipak, sloboda ulaganja je ograničena zakonom dok svaki fond objavljuje strukturu ulaganja u svom prospektu. Tako, različite vrste fondova će imati i različitu strukturu ulaganja. Nasuprot tome, ukoliko direktno ulažete imate potpunu slobodu da odlučite u koje ćete hartije investirati i koliko.
’Razvodnjavanje’ prinosa. Kako sa jedne strane diversifikacijom smanjujete rizik, druga strana medalje je da verovatno fond neće ostvariti spektakularan prinos na godišnjem nivou. Jako je retko da neki fond ostvari rast koji značajno premašuje rast tržišta. Razlog tome je da iako fond u svom portfoliju ima akcije koje zabeleže visok skok cene, taj rast u moru drugih akcija verovatno neće bitnije uticati na vrednost celokupnog portfolija.
Iz svega navedenog, konačna odluka ipak ostaje na investitoru, da u skladu sa vremenom, stručnošću i raspoloživim sredstvima odluči koja mu mogućnost najviše odgovara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je danas u kineskom gradu Đinanu, nakon niza sastanaka sa ključnim preduzećima iz provincije Šandong, da očekuje da dođu i investiraju u našu zemlju.
U Novoj Železari Zenica za danas je najavljena obustava integralne proizvodnje čelika, a na takav potez uprava je prinuđena zbog izostanka usvajanja konkretnih mera zaštite domaće proizvodnje i nekonkurentnosti na tržištu.
Premijer Francuske Sebastijen Lekorni uputio je ministrima zahtev da sprovedu dodatne mere štednje u ukupnom iznosu od četiri milijarde evra, kako bi se ublažile ekonomske posledice rata na Bliskom istoku.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da su održani sastanci sa operativnim i pravnim timovima MOL-a u vezi sa preuzimanjem ruskog udela u NIS-u i da je zatvoren određen broj pitanja.
Ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je danas u kineskom gradu Đinanu, nakon niza sastanaka sa ključnim preduzećima iz provincije Šandong, da očekuje da dođu i investiraju u našu zemlju.
U Crnoj Gori je danas stupio na snagu izmenjeni Zakon o radu koji predviđa da je starosna granica za odlazak u penziju po sili zakona 67 godina starosti i 15 godina radnog staža.
Zabrana uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) u Evropsku uniju (EU) po kratkoročnim ugovorima stupila je danas na snagu, dok se značajnije smanjenje isporuka očekuje do 2027. godine.
Iz zemalja Persijskog zaliva u aprilu je isporučeno 57 odsto manje nafte nego pre početka američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, saopštila je u petak jedna od najvećih svetskih investicionih banaka Goldman Sachs.
Sukob na Bliskom istoku – 57. dan. Specijalni izaslanik predsednika Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof i predsednikov zet Džared Kušner putuju u Pakistan zbog razgovora u vezi sa Iranom, saopštila je Bela kuća.
Iranski parlamentarni odbor za nacionalnu bezbednost i spoljnu politiku radi na detaljima plana od 12 tačaka kojim bi se strateško upravljanje Ormuskim moreuzom stavilo pod kontrolu Irana, piše iranski Tasnim.
Nakon što se predsednik Srbije Aleksandar Vučić obraćao javnosti iz Pariza gde je učestvovao na Međunarodnoj konferenciji o globalnoj politici, opozicioni mediji su ubrzo pokušali da izvrnu njegove reči.
Rat u Ukrajini – 1.522. dan. Rusija i Ukrajina su razmenile po 193 ratna zarobljenika uz posredovanje Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok istovremeno rastu političke tenzije – Evropska unija najavljuje novi, 21. paket sankcija.
Vojska Malija saopštila je danas da drži situaciju pod kontrolom nakon napada naoružanih grupa na više vojnih položaja u prestonici Bamaku i drugim delovima zemlje.
Rael Brend, koji je nedavno objavio da je postao hrišćanin, nije uspeo da pronađe traženi citat, što je dovelo do pomalo napetog trenutka u razgovoru o njegovoj novoj veri.
Dečak Viktor Mitić koji je oduševio Srbiju kada je počeo da hekla ćilim i za svakog novog pratioca dodaje po jednu petljicu, pokorio je internet kada je za nepunih mesec dana dobio neverovatnih 400.000 pratilaca.
Pevačica Kelani podelila je svoje iskustvo sa bipolarnim i graničnim poremećajem ličnosti, otkrivajući kako kroz terapiju i podršku uči da prepoznaje simptome i bolje upravlja svojim mentalnim zdravljem.
Kardiohirurg dr Džeremi London otkrio je koje svakodnevne navike najviše ubrzavaju starenje i skraćuju životni vek, ističući da su pušenje, sedelački način života, gojaznost, stres i loš san ključni faktori na koje možemo uticati.
Netfliksov dokumentarac “Detoks od plastike” ponovo pokreće debatu o uticaju mikroplastike na ljudski organizam, ističući da se problem ne rešava “detoks” trendovima već smanjenjem svakodnevne izloženosti plastici.
Stručnjaci upozoravaju da rak debelog creva beleži rast širom sveta, a istraživanja pokazuju da određeni mlečni proizvodi, poput jogurta i kefira, mogu smanjiti rizik zahvaljujući probioticima i kalcijumu.
Lekari upozoravaju da voćni sok, iako se često smatra zdravim, može oštetiti jetru ako se konzumira prekomerno zbog visokog sadržaja šećera i nedostatka vlakana.
Dramatična pljačka Kim Kardašijan u Parizu, koja se dogodila pre gotovo deset godina, biće tema nove dokumentarne serije uz ekskluzivna svedočenja pljačkaša.
Ministarstvo pravde SAD stalo je na stranu platforme X, dok se ova društvena mreža u vlasništvu Ilona Maska suočava sa krivičnom istragom u Francuskoj.
Komentari 10
Pogledaj komentare