Godinama unazad, mnogo godina više u odnosu na vreme od kada mi se objavljuju tekstovi i izjave, depresivno sam opterećen svetlim pogledom u budućnost u kome će Srbija biti ispražnjena od stanovništva, zarasla u korov, zapuštena… Dok sa jedne strane konstatujemo probleme u javnim finansijama i eksplozivni rast javnog duga koji vodi u popularno dužničko ropstvo, sa druge nam se ogromna površina zemlje prazni od stanovništva i zemlja je sve više neobrađena.
Autor: Miroslav Zdravković
|
Izvor: makroekonomija.org
Makroekonomska stabilnost, reforme i evrointegracije su mantre koje će se vrteti po milion puta svakog dana po svim elektronskim i neelektronskim medijima. I sada je tako, pa se uplašim ukoliko su na TV-u vesti, a na internetu selektivno skrećem pogled u odnosu na top vesti ka vestima o delegiranom magarcu za bugarski parlament i na vremensku prognozu.
Ajd da zamislimo da je Srbija uporediva sa američkom državom Kolorado u evropskom prostoru. Znači, izvrši se legalizacija proizvodnje i upotrebe konoplje. Slobodnu upotrebu treba ograničiti na strane turiste dok bi opasnosti od upotrebe domaćem stanovništvu trebalo medijski ispratiti bar u meri u kojoj se promoviše naš evropski put. Jednim zakonom bi se Srbija našla u poziciji da većina ekonomskih problema nestaje i da se otvara ogromna perspektiva za rast BDP-a.
Da ne preteramo sa računicom kako bi se 3,5 miliona hektara korišćenog poljoprivrednog zemljišta strukturno reformisalo u zasade konoplje. Dovoljno je da pretpostavimo da bi se 500 hiljada hektara neobrađenog zemljišta, ugara, pašnjaka i livada upotrebilo za uzgoj konoplje. Pretpostavimo, jer ja ne znam prinose po hektaru i prodajnu cenu, da je prodajna cena konoplje 100 hiljada evra po hektaru (hiljadu po aru što je 10 evra po kvadratnom metru). To nam daje prihod od proizvodnje u iznosu od 50 milijardi evra!
Pošto je lokalnih konzumenata malo, a izvoz sumnjam da bi bio dozvoljen, pretpostavimo da bi 10 miliona građana EU (što je samo 2% stanovništva ove integracije bez koje ne možemo) moralo da potroši po 1.000 evra na smeštaj, hranu i druge usluge mimo ležanja na neobrađenoj zemlji pored zasada konoplje. To bi donelo dodatan prihod od 10 milijardi evra! U zbiru 60 milijardi evra, što znači da bi bruto domaći proizvod Srbije bio utrostručen.
Umesto pretnji da će nam biti ukinuta Šengenska viza mogli bi smo da uvedem Ćuprijsku ili Ljubovijsku vizu (zbog Ć i Lj, iz ćefa), a kako bi smo kontrolisali priliv konzumenata i sprečili naseljavanje Srbije.
Kada bi smo računicu podigli 7 puta, na 3,5 miliona hektara, došli bi smo do 420 milijardi evra, što je 450 sa ovom bedom od ekonomije koju imamo, a što bi nam dalo dohodak od 58 hiljada evra po glavi stanovnika! Bili bi smo uporedivi sa Norveškom, Luksemburgom i Koloradom u Americi.
Foto: (sxc.hu)
Najveću korist imali li bi vlasnici zemlje koja se sad prodaje u bescenje. Na primer, hektar oranice treće klase na putu Jagodina-Kragujevac koji sada košta hiljadu evra poskupeo bi na milion evra jer bi garantovao godišnji prihod od sto hiljada. Problemi sa finansiranjem penzionog fonda bi nestali, javni dug koji je premašio 20 milijardi evra bio mi smešno mali…
Potrebi za reformama u državnoj upravi i javnom sektoru ne bi bilo, jer zaposlenih više ne bi bilo. Tržište rada, sa nezaposlenima na strani ponude, bi nestalo pa bi za osnovne usluge države, bilo potrebno da se ponude mnogo hiljada evra mesečno kako bi se iko motivisao da radi u zdravstvu, obrazovanju, elektroprivredi, gradskoj čistoći… Zakon o radu nikog ne bi zanimao, ukoliko bi partije uopšte više i postojale.
Skočila bi i cena saksija zbog urbane sirotinje koja je ostala bez dedovine. Zazeleneli bi i Beograd i sva urbana mesta u Srbiji, a od tolikog zelenila ne bi bila potrebna duševna lečilišta u prirodi, ni za oči, pluća…
Pri maksimalnoj projekciji prihoda, u narodu poznatog kao bruto domaći proizvod, penzije bi mogle da se povećaju za 10 puta, te bi njihov fond skočio sa 5 na 50 milijardi evra, a udeo u BDP-u bi se smanjio sa preko 13 na skromnih 11 procenata.
Osim ulaganja u penzioni fond, poput Norvežana, od po recimo 100 milijardi evra godišnje, i većih plata svih zaposlenih (ko bi još radio, osim na zemlji?) veliki deo novca mogao bi da se potroši na modernizaciju saobraćajne infrastrukture: najkvalitetniji asfaltni putevi do svakog zaseoka, dupla pruga sa elektrifikacijom, kanali za navodnjavanje i autoputevi između svih mesta većih od, recimo, 30 hiljada stanovnika.
Rešili bi smo se problema trgovinskog i budžetskog deficita, a i svaki ostareli momak na selu bi postao poželjan za ženidbu jer bi i sa prosečna dva hektara u vlasništvu, u centralnoj Srbiji, bio imovinski milioner.
E sad, postavlja se pitanje, hoćemo li ovu zakonsku promenu, dozvolu za uzgajanje, sami doneti, ili je potrebno da prvo veliku površinu zemlje kupe strane kompanije pa da one predlože promenu zakona gde bi jedna od tački, kako bi se sprečila konkurencija naših seljaka, bila da se konoplja uzgaja samo na površinama koje su u komadu veće od 1.000 ili 10.000 hektara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon druge presude kojom američki sudovi odbijaju žalbu Hrvatske u arbitraži oko gasnog biznisa s MOL-om, naftni konsultant Jasminko Umićević tvrdi da se mađarska kompanija teško može naplatiti.
Direktor Međunarodna agencija za energiju (IEA) Fatih Birol sazvao je danas vanredni sastanak kako bi se razmotrilo da li da se na tržište puste milioni barela nafte iz hitnih rezervi zbog naglog rasta cena energije zbog rata na Bliskom istoku.
Završetak projekta nadogradnje Inine Rafinerije nafte Rijeka, vrednog gotovo 700 miliona evra, obeležen je svečanim puštanjem u rad novog postrojenja za obradu teških ostataka, koje će omogućiti povećanje proizvodnje dizela do 30 odsto.
Najveća banka u Indiji, Državna banka Indije, još nije počela da prima uplate za rusku naftu koja se isporučuje Indiji, čak ni nakon što su Sjedinjene Američke Države toj zemlji dale "dozvolu“ za kupovinu, prenosi agencija Bloomberg, pozivajući se na izvore.
Katarski premijer šeik Mohamed bin Abdulrahman el Tani izjavio je da će ta zemlja nastaviti s punim snabdevanjem energrnata kada budu stabilizovani uslovi u regionu, saopštilo je danas katarsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da je Rusija spremna da isporučuje energente Evropi ako za to postoji interes, ali istakao je da Moskva istovremeno povećava isporuke nafte i gasa onima koje smatra "pouzdanim partnerima".
Međunarodni naftni giganti Ševron i Šel približavaju se prvim velikim ugovorima o proizvodnji nafte sa Venecuelom otkako su Sjedinjene Američke Države zarobile predsednika Nikolasa Madura u januaru, objavio je Rojters.
Kornelija Majer, stručnjakinja za naftu i gas i izvršna direktorka kompanije Meyer Resources kaže da je ta odluka važna, ali da nije čarobno rešenje, jer predložena količina predstavlja manje od četiri dana globalne potrošnje nafte.
Završen je dvanaesti dan sukoba na Bliskom istoku. Iran je napao raketama i dronovima više zemalja regiona, uključujući Izrael, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, dok Izrael i SAD uzvraćaju vazdušnim udarima na iranske ciljeve.
Rat u Ukrajini – 1.477. dan. Borbe firom fronta ne prestaju i odvijaju se nesmanjenim intenzitetom. Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof rekao je da će se sledeća runda trilateralnih mirovnih pregovora "verovatno održati sledeće nedelje".
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas na skupu svojih pristalica u Kentakiju da "SAD moraju da završe posao u Iranu" i naveo da iranski režim, nije znao šta ih je "dođavola, snašlo".
Iran je osudio rezoluciju Saveta bezbednosti UN kojom se od Teherana traži da obustavi napade na zemlje Persijskog zaliva, tvrdeći da ona "iskrivljuje činjenice" i ignoriše uzroke krize.
Svaki ciklus korišćenja antibiotika može dugoročno da ošteti korisne bakterije u organizmu, a nova studija Univerziteta u Upsali pokazuje da ti efekti mogu da traju i do osam godina, navodi se u časopisu "Nature Medicine".
Razvoj novih antibiotika pao je za 35 odsto u poslednjih pet godina, dok otpornost bakterija na lekove rapidno raste, upozorava fondacija "Access to Medicine".
Posle američko-izraelskog bombardovanja naftnih postrojenja u Iranu, nebo Teherana bilo je crno. Toksične kiše kojima su Iranci bili izloženi mogu da izazovu opekitone i oštećenja pluća, upozoravaju stručnjaci.
Lek sulthiame smanjuje broj prekida disanja i poboljšava kvalitet sna kod pacijenata sa opstruktivnom apnejom tokom sna, što je pokazala evropska klinička studija, saopštio je Univerzitet u Geteborgu.
Arvore i Sony Pictures Virtual Reality objavili su novi trejler za The Boys: Trigger Warning, pružajući prvi uvid u VR gejmplej i potvrđujući da igra stiže krajem ovog meseca.
Ograničenja interneta u Rusiji ostaće na snazi onoliko dugo koliko je potrebno da bi se osigurala bezbednost ruskih građana, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentari 53
Pogledaj komentare