Lideri 20 najrazvijenijih zemalja sveta pokušaće na samitu u Londonu da se dogovore o merama i načinima za prevzilaženje globalne krize. Ono oko ćega postoji saglasnost jeste povećanje svote koju će Međunarodni monetarni fond imati na raspolaganju za pomoć zemljama koje to od MMf-a budu tražile, kao i bolja kontrola rada hedž fondova. Još nije poznato oko kojih mera će se takođe saglasiti, a za zemlje u tranziciji, poput Srbije, najvažnije je pitanje kada će pozitivni efekti početi da se osećaju i na njihovim tržištima.
Profesor beogradskog Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Davor Savin kaže da bi se poboljšanje ekonomske situacije u razvijenim zemljama vrlo brzo osetilo i u zemljama u tranziciji. On, međutim, podseća da dosadašnje mere i upumpavanje ogromne količine novca u bankarski i finansijski sitem zapadnih ekonomija nije dao skoro nikakve rezultate.
Na samitu G20 će biti suočene dve strategije za rešavanje svetske ekonomske krize. U jednoj varijanti u ekonomiju i posrnule finansijske institucije treba nastaviti ulaganje država, dok bi ih u drugoj trebalo pustiti da propadnu ovakve kakve jesu. Koje od ovih rešenja je bolje iz ugla balkanskih ekonomija?
Isključivo ovo prvo, odnosno ulaganje država. Ako bi se pustile finansijske isntitucije da propadnu, one bi neposredne pogodile one zemlje i finansijske prostore na kojima posluju. Međutim, ne treba zaboraviti da su balkanske zemlje deo sveopšte strukture povezanosti, odnosno globalizacije, što znači da ne bi mogli izbeći onaj udar koji bi došao ne samo sa njihovog finanasijskog nego i ukupnog tržišta.
Propadanjem tih banaka bi proizvodnja, koja i ovako beleži apsolutne negativne stope rasta u svim zapadnim i razvijenim zemljama, doživela još veći pad, a to bi uticalo da se naš izvoz dodatno smanji u te zemlje.
Koliko svetski lideri uopšte na sastanku na ovom nivou uzimaju u razmatranje probleme tranzicionih zemalja?
Oni su svesni da globalizacija ima vrlo neprijatan efekat i na ove zemlje, ali tranzicione zemlje se njima ne nalaze kao prvi problem. Njihovi prioriteti su njihove zemlje, njihove teškoće, potencijalni štrajkovi, koji su počeli da se šire, kao i rast nezaposlenosti koji je najveći za poslednjih 30 godina.
Uprkos merama koje su preduzete ne vidi se nikakvog rešenja. Sve kamatne stope su snižene od strane centralnih banaka, a Engleska centralna banka je snizila kamatnu stopu na najniži nivo od njenog osnivanja u XVII veku. To pokazuje strah od eventualnih socijalnih i političkih posledica do kojih bi došlo u tim zemljama ako se nešto ne bi preduzelo i zato je ova londonska konferencija veoma značajna.
U Srbiji, sa druge strane, kamate rastu?
Naša situacija je drugačija pre svega jer je naše finansijsko tržište plitko, naš depozitni potencijal je relativno skorman u odnosu na njih, a na našem finansijskom tržištu posluju strane banke koje računaju na drugačiji način nego što bi računao domaći bankar. On mora da vodi računa da treba pokazati finanasijske rezultate matičnoj banci i zbog toga je dodatno suzdržan, najviše zbog neizvesnosti sa kojom se suočava privreda Srbije, ali i privreda njegove matične zemlje. Neizvesnost je osnovna karakteristika sadašnjeg ekonomskog trenutka.
Očekuje se da će se lideri 20 najrazvijenijih zemalja obavezati da će učliniti sve da pokrenu sopstvene ekonomije, ali i globalnu trgovinu. Koliko će vremena proći da bi se to osetilo u Srbiji?
Ako pretpostavimo da se to danas dogovori i pokrene, više od nekoliko meseci ne bi trebalo čekati. Razlog za to je što postoji vrlo veliki broj neiskorišćenih proizvodnih kapaciteta i mnogo nezaposlenih koji bi bili aktivirani posle nekoliko dana ili nedelja, što bi se odrazilo u naraslom uvozu razvijenih zemalja, a to je naš izvoz. To je ono što mi možemo da učinimo.
Često se daju kritičke ocene mera srpske vlade. Moram da kažem da ona nema ne znam kakav prostor da nešto uradi. Na planu izvozne privrede ne može puno da uradi jer izvoz zavisi od dinamike proizvodnje, odnosno uvoza ovih zemalja. Ono što može da uradi je fiskalna politika unutar svog ekonomskog prostora.
Jedna od tema na samitu je ukidanje ili bar smanjivanje tajnovitosti poreskih rajeva. Koliko to može da utiče na poslovanje nekih firmi u Srbiji, s obzirom na to da su mnoge registrovane upravo u tim zemljama?
Smatra se definitivnim da će od najmanjeg raja kao što je Švajcarska, pa do najvećeg kao što su Holandski Antili ili karipska područja, sasvim sigurno morati da otvore svoje knjige i na taj način da povećaju transparentnost, kao i što će kontrola poslovanja banaka biti izoštrenija u odnosu na ono što smo imali do sada. To će otkriti brojne nepravilnosti i pokazati protivpravno poslovanje firmi koje su išle tim putem. Srbija u tom smislu neće biti izuzetak i razotkriće se izvesne stvari koje su do sada ostajale netransparentne.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Od maja, status energetski ugroženog kupca ostvaruju četvoročlana domaćinstva čiji ukupan mesečni prihod ne prelazi 65.261,92 dinara, objavljeno je u Službenom glasniku.
Od 1,65 miliona penzionera koliko ih je u martu bilo na platnom spisku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, najveći je broj onih iz kategorije zaposlenih.
Oružano krilo Palestinskog islamskog džihada, Brigade Al Kuds, saopštilo je da je lansiralo rakete iz Gaze prema južnom Izraelu kao odgovor na nastavak izraelskih vazdušnih napada na enklavu, prenela je Al Džazira.
Rat u Ukrajini – 802. dan. U ruskom napadu na centar Harkova oštećeno je više od 15 stambenih zgrada, privatne kuće, automobili, sportski kompleks, kao i poslovne zgrade.
Ministarstvo spoljnih poslova Južne Afrike saopštilo je danas da je "užasnuto" najavom Izraela da grad Rafa na jugu Pojasa Gaze mora odmah biti evakuisan jer će izraelska vojske na tom području dejstvovati sa "ekstremnom silom".
Pre tačno godinu dana krunisan je kralj Čarlss, međutim, 12 meseci od tog radosnog dana, ispostavilo se da godina koja je usledila nije bila laka za mnoge članove britanske kraljevske porodice.
Žakueline Gmak iz Papanduve u Brazilu, tvrdi da je zbog ibuprofena koji je uzimala za ublažavanje menstrualnih bolova bila 17 dana u komi sa plikovima i kožom koja se ljuštila po celom telu.
Uprkos apelima lekara da tokom praznika ne preterujemo u hrani i piću, naročito posle posta, sudeći prema izveštaju iz beogradske službe hitne pomoći, mnogi nisu mogli da odole uskršnjoj trpezi.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Sledeća generacija Alfa Romeo automobila započeće novim Giulia modelom, i bez obzira na to što stiže za dve godine, Stellantis je već otkrio dosta o njemu.
Nemački brend BMW rekao je da bi mogao da bude otvoren za malo robusniji SUV zbog tražnje na tržištu, ali da ne planira u skorije vreme da napravi pikap.
Komentari 1
Pogledaj komentare