Godinama unazad, mnogo godina više u odnosu na vreme od kada mi se objavljuju tekstovi i izjave, depresivno sam opterećen svetlim pogledom u budućnost u kome će Srbija biti ispražnjena od stanovništva, zarasla u korov, zapuštena… Dok sa jedne strane konstatujemo probleme u javnim finansijama i eksplozivni rast javnog duga koji vodi u popularno dužničko ropstvo, sa druge nam se ogromna površina zemlje prazni od stanovništva i zemlja je sve više neobrađena.
Autor: Miroslav Zdravković
|
Izvor: makroekonomija.org
Makroekonomska stabilnost, reforme i evrointegracije su mantre koje će se vrteti po milion puta svakog dana po svim elektronskim i neelektronskim medijima. I sada je tako, pa se uplašim ukoliko su na TV-u vesti, a na internetu selektivno skrećem pogled u odnosu na top vesti ka vestima o delegiranom magarcu za bugarski parlament i na vremensku prognozu.
Ajd da zamislimo da je Srbija uporediva sa američkom državom Kolorado u evropskom prostoru. Znači, izvrši se legalizacija proizvodnje i upotrebe konoplje. Slobodnu upotrebu treba ograničiti na strane turiste dok bi opasnosti od upotrebe domaćem stanovništvu trebalo medijski ispratiti bar u meri u kojoj se promoviše naš evropski put. Jednim zakonom bi se Srbija našla u poziciji da većina ekonomskih problema nestaje i da se otvara ogromna perspektiva za rast BDP-a.
Da ne preteramo sa računicom kako bi se 3,5 miliona hektara korišćenog poljoprivrednog zemljišta strukturno reformisalo u zasade konoplje. Dovoljno je da pretpostavimo da bi se 500 hiljada hektara neobrađenog zemljišta, ugara, pašnjaka i livada upotrebilo za uzgoj konoplje. Pretpostavimo, jer ja ne znam prinose po hektaru i prodajnu cenu, da je prodajna cena konoplje 100 hiljada evra po hektaru (hiljadu po aru što je 10 evra po kvadratnom metru). To nam daje prihod od proizvodnje u iznosu od 50 milijardi evra!
Pošto je lokalnih konzumenata malo, a izvoz sumnjam da bi bio dozvoljen, pretpostavimo da bi 10 miliona građana EU (što je samo 2% stanovništva ove integracije bez koje ne možemo) moralo da potroši po 1.000 evra na smeštaj, hranu i druge usluge mimo ležanja na neobrađenoj zemlji pored zasada konoplje. To bi donelo dodatan prihod od 10 milijardi evra! U zbiru 60 milijardi evra, što znači da bi bruto domaći proizvod Srbije bio utrostručen.
Umesto pretnji da će nam biti ukinuta Šengenska viza mogli bi smo da uvedem Ćuprijsku ili Ljubovijsku vizu (zbog Ć i Lj, iz ćefa), a kako bi smo kontrolisali priliv konzumenata i sprečili naseljavanje Srbije.
Kada bi smo računicu podigli 7 puta, na 3,5 miliona hektara, došli bi smo do 420 milijardi evra, što je 450 sa ovom bedom od ekonomije koju imamo, a što bi nam dalo dohodak od 58 hiljada evra po glavi stanovnika! Bili bi smo uporedivi sa Norveškom, Luksemburgom i Koloradom u Americi.
Foto: (sxc.hu)
Najveću korist imali li bi vlasnici zemlje koja se sad prodaje u bescenje. Na primer, hektar oranice treće klase na putu Jagodina-Kragujevac koji sada košta hiljadu evra poskupeo bi na milion evra jer bi garantovao godišnji prihod od sto hiljada. Problemi sa finansiranjem penzionog fonda bi nestali, javni dug koji je premašio 20 milijardi evra bio mi smešno mali…
Potrebi za reformama u državnoj upravi i javnom sektoru ne bi bilo, jer zaposlenih više ne bi bilo. Tržište rada, sa nezaposlenima na strani ponude, bi nestalo pa bi za osnovne usluge države, bilo potrebno da se ponude mnogo hiljada evra mesečno kako bi se iko motivisao da radi u zdravstvu, obrazovanju, elektroprivredi, gradskoj čistoći… Zakon o radu nikog ne bi zanimao, ukoliko bi partije uopšte više i postojale.
Skočila bi i cena saksija zbog urbane sirotinje koja je ostala bez dedovine. Zazeleneli bi i Beograd i sva urbana mesta u Srbiji, a od tolikog zelenila ne bi bila potrebna duševna lečilišta u prirodi, ni za oči, pluća…
Pri maksimalnoj projekciji prihoda, u narodu poznatog kao bruto domaći proizvod, penzije bi mogle da se povećaju za 10 puta, te bi njihov fond skočio sa 5 na 50 milijardi evra, a udeo u BDP-u bi se smanjio sa preko 13 na skromnih 11 procenata.
Osim ulaganja u penzioni fond, poput Norvežana, od po recimo 100 milijardi evra godišnje, i većih plata svih zaposlenih (ko bi još radio, osim na zemlji?) veliki deo novca mogao bi da se potroši na modernizaciju saobraćajne infrastrukture: najkvalitetniji asfaltni putevi do svakog zaseoka, dupla pruga sa elektrifikacijom, kanali za navodnjavanje i autoputevi između svih mesta većih od, recimo, 30 hiljada stanovnika.
Rešili bi smo se problema trgovinskog i budžetskog deficita, a i svaki ostareli momak na selu bi postao poželjan za ženidbu jer bi i sa prosečna dva hektara u vlasništvu, u centralnoj Srbiji, bio imovinski milioner.
E sad, postavlja se pitanje, hoćemo li ovu zakonsku promenu, dozvolu za uzgajanje, sami doneti, ili je potrebno da prvo veliku površinu zemlje kupe strane kompanije pa da one predlože promenu zakona gde bi jedna od tački, kako bi se sprečila konkurencija naših seljaka, bila da se konoplja uzgaja samo na površinama koje su u komadu veće od 1.000 ili 10.000 hektara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Otkriće naučnika na granici Nevade i Oregona moglo bi u velikoj meri da promeni odnos snaga na tržištu jednog od najtraženijih sastojaka modernih baterija.
Projekat izdavanja redizajnirane nove serije evro novčanica, koji je Evropska centralna banka (ECB) pokrenula krajem 2021. godine, ušao je u završnu fazu procesa dizajniranja.
Albanija i Sjedinjene Američke Države potpisali su sporazum na 20 godina o snabdevanju tečnim prirodnim gasom (LNG), u poslu vrednom oko šest milijardi dolara (oko 5,12 milijardi evra), javlja Rojters.
U narednom periodu u Srbiju bi mogao da dođe značajan broj velikih kompanija iz kineske provincije Hebej, koje planiraju da investiraju, otvore proizvodne pogone i zaposle nove radnike.
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask, smatra da je besmisleno štedeti za penzionerske dane jer će, kako tvrdi, sa razvojem veštačke inteligencije (AI) nastati izobilje.
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je danas da Kina pokazuje prve znake povratka inflacije, nakon višegodišnjeg perioda deflacije, dok rast cena energije izazvan globalnim šokovima ponovo pritiska ekonomiju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je među retkima u Evropi koji shvataju pravu energetsku krizu i preduzima mere kako bi zaštitio svoj narod od posledica, rekao je šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev.
Dokazane globalne rezerve nafte povećane su za 7,3 milijarde barela u 2025. godini i dostigle su nivo od 1,573 biliona barela, saopštila je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK Plus).
Rat u Ukrajini – 1.527. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Ukrajina u najboljoj vojnoj poziciji, dok Putin razmatra prekid vatre, a SBU napada rusku infrastrukturu dronovima.
Najviši američki vojni zvaničnici, uključujući admirala Brada Kupera, načelnika Centralne komande, izneće predsedniku Donaldu Trampu kasnije u četvrtak moguće vojne opcije protiv Irana, rekao je američki zvaničnik za Reuters.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić pozvala je N1 i novinarku Jovanu Gligorijević da objave gde je navodno izjavila da očekuje nasilje na blokaderskom skupu u maju, ističući da takvu izjavu nikada nije dala i da je reč o izmišljini, pišu mediji.
Posle godinu i po dana maltretiranja građana Srbije, jasno je na šta se svela politika blokadera – na nalepnice, blokade i prazne performanse, navodi 24sedam.
Sud u SAD-u odbacio je većinu tužbe Džulije Misli protiv Stivena Tajlera, uz obrazloženje da je zastarela, dok će se deo slučaja koji se odnosi na navodni incident u Kaliforniji ipak razmatrati na sudu.
Devet takmičara, u večerašnjoj epizodi "MasterChef" Srbija, imaju više nego težak zadatak - izboriti se sa celom neočišćenom amur ribom od skoro deset kilograma.
Prerušeni u veštice i đavole, hiljade ljudi svake godine dolazi u Harc u Nemačkoj. Poslednjeg dana aprila tamo se slavi Valpurgijska noć. Kakav je to običaj, kakve veze ima s Geteom i zašto je nekima problematičan?
Tužioci tvrde da je pevač D4vd raskomadao telo 14-godišnje devojčice motornom testerom kupljenom nedelju dana nakon što ju je ubio, pri čemu joj je amputirao prst na kojem je bilo tetovirano njegovo ime kako bi se "distancirao od žrtve".
Kada je reč o snižavanju holesterola, ishrana može da ima veliki uticaj. Iako lekovi imaju svoju ulogu, stručnjaci za ishranu ističu da jednostavne promene, poput povećanog unosa vlakana, mogu da pomognu zdravlju srca i prirodno snizie nivo holesterola.
Izbacivanje mlečnih proizvoda iz ishrane može doneti niz prednosti, od ublažavanja simptoma intolerancije na laktozu i alergija, preko poboljšanja tena, do smanjenja uticaja na životnu sredinu.
U Srbiji se u 17. nedelji nadzora nad gripom (20–26. april 2026) beleži stabilna epidemiološka situacija sa sporadičnom prisutnošću oboljenja sličnih gripu, naročito među decom, dok je aktivnost virusa i dalje ispod epidemijskog praga.
Mađarski lekar je izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici, za koju stručnjaci kažu da je jedinstvena u Mađarskoj i izuzetno retka širom Evrope.
Putеr od kikirikija često ima dvostruku reputaciju – s jedne strane se doživljava kao zdrav izvor proteina i "fit" namirnica, a s druge kao kalorijska bomba koju treba izbegavati.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u odnosu između Stivena Kinga i ekranizacija njegovih dela. Pisac koji je oblikovao savremeni horor često deluje kao neko ko sopstvena dela ponovo čita tek kada ih vidi na ekranu. I tada, umesto potvrde, dolazi do neslaganja.
Američka tinejdžerska komedija "Opasne devojke" (Mean Girls) iz 2004. godine, u režiji Marka Votersa i prema scenariju Tine Fej, postala je kulturni fenomen koji ni danas ne gubi na popularnosti.
Film "Đavo nosi Pradu 2" konačno je stigao u bioskope širom sveta, pa tako i u Srbiju, a prve reakcije već se nižu – od oduševljenja zbog povratka omiljenih likova do podeljenih mišljenja o tome da li nastavak uspeva da dostigne kultni status.
Zašto su žene koje su se predstavljale kao muškarci inspirisale ovu istorijsku dramu? I zašto je ta tema i danas aktuelna? DW je o tome razgovarao s rediteljem filma "Ruža" Markusom Šlajnzerom.
President of Serbia Aleksandar Vučić stated today that the State Data Center in Kragujevac has received a Tier 4 certificate, meaning the highest level of reliability and security, and emphasized that no country in the region has this level.
An unexpected snowfall on Zlatibor at the end of April surprised tourists and drivers, while the rest of Serbia is experiencing cold and cloudy weather, according to the State Hydrometeorological Institute of Serbia (RHMZ)
Iranian President Masoud Pezeshkian stated that any attempt to blockade Iran at sea “will be doomed to failure,” emphasizing that the Strait of Hormuz has key strategic and national importance for Iran.
Due to the May Day holidays and the weekend, increased traffic is expected on all roads in Serbia, especially in the morning hours in cities, and in the afternoon on exits, highways, and routes leading to tourist destinations—lakes, spas, and mountains.
U.S. Central Command has requested that the long-delayed U.S. Army hypersonic missile “Dark Eagle” be deployed to the Middle East for possible use against Iran.
Ranije ovog meseca, Activision je otkrio da će Piter Berg režirati predstojeći Call of Duty film. Od tog trenutka, međutim, javnost se malo više zainteresovala za neke njegove ranije izjave.
Američka hipersonična raketa Mračni orao ("Tamni orao", eng. "Dark Eagle") mogla bi da bude raspoređena na Bliski istok radi potencijalnog korišćenja protiv Irana. Kakvo je to oružje?
Komentari 53
Pogledaj komentare