Moćna braća Kenedi godinama su bili ključni činioci u politici Sjedinjenih Američkih Država, ali svet možda nikada nije u potpunosti spoznao koliko su uticaja na njih imale njihove sestre.
Autor: Staša Rosić
Džozef i Rouz Kenedi imali su devetoro dece, od kojih pet kćerki. Budući da je u to vreme jednakost polova bila još u povoju, ne čudi činjenica da se o njihovom životu malo zna.
Naročito interesantna i tragična životna priča pratila je njihovu prvu ćerku Rouzmari.
Rouzmari Kenedi
Nije trebalo mnogo vremena da Kenedijevi primete kako njihova ćerkica rođena 13. septembra 1918. sporije puzi, govori i hoda od svoje braće. Vreme će pokazati i da ima teškoće u učenju, ali uprkos očiglednim intelektualnim ograničenjima, dugo je učestvovala u svim porodičnim aktivnostima.
U dnevniku koji je vodila kao tinejdžerka opisivala je ljude koje je sretala na koncertima i igrankama i posete Beloj kući. Zajedno sa majkom i sestrom Ketlin pridružila se ocu u Londonu za vreme njegovog mandata ambasadora SAD u Velikoj Britaniji.
Međutim, po povratku u Ameriku 1940. nešto se promenilo. Kako je pisala kasnije njena sestra Junis, “postala je veoma nervozna i teška”, a njeni napadi agresivnosti sve učestaliji.
Ni lobotomija koja joj je izvedena ’41. nije pomogla njenom komplikovanom mentalnom stanju. Štaviše, učinila ju je trajno nesposobnom da brine o sebi. Teška srca roditelji su je poslali u Školu za decu sa posebnim potrebama u Džefersonu (Viskonsin) gde je živela do smrti, 7. januara 2005.
Junis Kenedi
Možda bi Rouzmari bila u potpunosti zaboravljena da njeno ime nije proslavila sestra Junis. Rođena je 10. jula 1921. kao peto dete Kenedijevih. Pohađala je katoličku školu u Manastiru Svetog srca u Nortonu (Konektikat), a zatim na Menhetnvil koledžu stekla diplomu iz sociologije.
Ova sposobna žena je odmah posle diplomiranja služila u Odseku za specijalne vojne probleme pri Stejt Dipartmentu, a onda preuzela projekat maloletničke delinkvencije u Ministarstvu pravde.
Nedugo potom, udala se za Roberta Sardženta Šrajvera Mlađeg sa kojim je dobila petoro dece: Roberta Trećeg, Mariju (bivšu suprugu Arnolda Švarcenegera), Timotija, Marka i Entonija.
Čak je i preuzela je upravu nad Fondacijom “Džozef P. Kenedi” ustanovljenu 1946. u čast najstarijeg brata koji je poginuo u Drugom svetskom ratu.
Ciljevi Fondacije bili su sprečavanje mentalne retardacije i identifikovanje uzroka iste, kao i edukovanje stanovništva o ovoj pojavi. Kako bi osvestila stanovništvo o teškoćama koje je imala njena sestra Rouzmari, Junis je pokrenula kamp za ljude sa posebnim potrebama koji je kasnije prerastao u Paraolimpijske igre (prve su održane 1968. godine) i do smrti bila član njihovog Upravnog odbora.
Junis Šrajver dobila je niz odlikovanja zbog brige o osobama sa posebnim potrebama – odlikovanje “Legije časti”, “Medalju slobode”, nagradu “Meri Lasker”... Primila je počasnu diplomu Jejl univerziteta, Prinstona, Menhetnvila i Njutna.
Umrla je 11. avgusta 2009. u 88. godini života.
Sleva nadesno: Džon, Džin, Rouz, Džozef Senior, Patriša, Robert, Junis i Edvard (kleèi) snimljeni 1948. godine (Foto: John F. Kennedy Library Foundation)
Ketlin “Kik” Kenedi
Rođena je kao četvrto dete Kenedijevih 1920. godine.Posle boravka u Velikoj Britaniji vratila se u Sjedinjene Američke Države u vreme kad je Velika Britanija ušla u rat sa Nemačkom 1939.
Dok je studirala na koledžu na Floridi, volontirala je u Crvenom Krstu u Njujorku.Napustila je školu 1941. da bi počela da radi za dnevni list “Tajms Herald “ u Vašingtonu.
Posle tog iskustva, odlučila je da se vrati Crvenom Krstu i učestvuje u ratu, ovog puta u Londonu. Samo godinu dana bila je u braku sa Vilijamom “Bilijem” Kevendišom koji je zatim izgubio život u borbi.
Posle smrti muža kog je neobično volela, ostala je u Engleskoj, ali se na kratko vratila poslu volontera u Crvenom krstu.
Poginula je 13. maja 1948. u avionskoj neseći u Francuskoj. Sahranjena je u porodičnoj grobnici Kevendišovih u Engleskoj. Oktobra 1957. njeni roditelji, braća i sestre posvetili su joj zgradu Fakulteta fizičkog vaspitanja u Njujorku.
Patriša Kenedi
Rođena je 6. maja 1924. kao šesto dete Rouz i Džozefa Kenedija. Bila je odlična učenica, a naročito se isticala u matematici. U toku studiranja na Rouzmont koledžu u Pensilvaniji režirala je i glumila u nekoliko pozorišnih predstava.
Udala se 1954. za Pitera Loforda, engleskog glumca s kojim ju je upoznao brat Džon. Imali su četvoro dece: Kristofera, Sidni, Viktoriju i Robina, ali su se razveli 1965.
Pružala je neumornu podršku u kapanjama svoje braće. Tokom Džonove izborne trke za Kongres 1946. ona i njene sestre održavale su javne čajanke gde su razgovarale o Džonovom detinjstvu i njegovom učešću u Drugom svetskom ratu.
Smatra se da su upravo takva okupljanja doprinela da Džon pobedi, pa je i tokom kampanje za predsedničke izbore putovala je i držala govore o njemu. Preselila se sa decom u Njujork 1966. i tamo je bila aktivno uključena u gradsku umetničku scenu. Posvetila je vreme dobrotvornim akcijama i prikupljanju humanitarnih sredstava od prodaje umetnina.
Umrla je 17. septembra 2006. u 82. godini.
Džin En Kenedi
Osmo dete Kenedijevih rođeno je 20. februara 1928. u Bostonu i jedini je živi potomak Rouz i Džozefa.
Stekla je diplomu engleskog jezika na Menhetnvil koledžu i nedugo potom se udala za Stivena E. Smita, direktora u jednoj trgovačkoj kompaniji.
Muž joj je umro 1990. i iza sebe pored supruge ostavio četvoro dece: Stivena Mlađeg, Vilijama, Amandu i Kim.
Prva iskustva u politici imala je 1960. kada je putovala po celoj zemlji za vreme Džonove predsedničke kampanje. Postala je samostalna politička figura tek tri decenije kasnije, kada ju je predsednik Bil Klinton izabrao za ambasadora u Irskoj 1993.
Tokom svog petogodišnjeg mandata odigrala je ključnu ulogu u mirovnom procesu posle sukoba sa IRA.
Poznato je da je tada, kako bi demonstrirala svoje ekumenističke poglede, barem jednom primila pričešće u katedrali anglikanske crkve, iako je bila katoličke veroispovesti.
Ima brojne počasne diplome i veliki uticaj u dobrotovornim društvima širom SAD.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sedam godina nakon kupovine, kojoj su prethodile najmanje dve godine pregovora sa Sjedinjenim Državama, Poljska je objavila da je njen sistem protivvazdušne i raketne odbrane, zasnovan na američkom sistemu Patriot, dostigao punu operativnu spremnost.
Rat u Ukrajini – 1.403. dan. Komandanti trupa Centar i Istok obavestili su predsednika Vladimira Putina da su gradovi Dimitrov u DNR i Guljajpolje u Zaporoškoj oblasti pod kontrolom ruske vojske. Ukrajinci su ubrzo demantovali tu vest.
Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je danas RBK na Telegramu.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko oboren je tokom hokejaške utakmice između tima lidera Belorusije i tima Brestske oblasti, koja je danas održana u Minsku i završena nerešenim rezultatom 5-5.
Kosovo, u suradnji s Albanijom i Hrvatskom, planira pokrenuti proizvodnju oklopnog vozila "Shota", što bi bio prvi zajednički program takve vrste na Balkanu.
Vicešampionka 4. sezone MasterChefa, Sanja Berić, otkriva u kakvim odnosima je bila sa Aleksandrom, koja je njena supermoć u kuhinji, ali i koji će trenutak pamtiti.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko oboren je tokom hokejaške utakmice između tima lidera Belorusije i tima Brestske oblasti, koja je danas održana u Minsku i završena nerešenim rezultatom 5-5.
Rat u Ukrajini – 1.404. dan. Predsednik SAD Donald Tramp i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastaće se danas na Floridi i razgovarati o predloženom mirovnom sporazumu od 20 tačaka.
Ministarstvo odbrane Izraela objavilo je danas da je isporučilo prvi operativni sistem za presretanje visokosnažne laserske energije, pod nazivom "Gvozdeni zrak", od kompanije Rafael Advanced Defense Systems Izraelskim odbrambenim snagama (IDF).
Američki predsednik Donald Tramp jedini može da dovede ruskog predsednika Vladimira Putina za pregovarački sto kad je reč o ratu u Ukrajini i jedini koji na kraju može da ga natera da sklopi mirovni sporazum, izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Tomislav Tomašević se oglasio nakon što je Marko Perković Tompson na koncertu u Zagrebskoj areni pozvao na njegovo svrgavanje "na redovnim ili vanrednim izborima".
U najnovijem izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ističe se da Evropa ima najveći nivo konzumacije alkohola na svetu, što znatno doprinosi prevremenoj smrtnosti i povredama.
Za mnoge je jutarnja šolja kafe prvi korak nakon buđenja, često čak i pre nego što doručkuju. Ipak, stalno se postavlja pitanje da li je ta navika zdrava i može li konzumiranje kafe na prazan stomak da izazove probleme.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
Meteorologists warn that Europe should prepare for severe frosts, as the New Year brings a beast from the east, bringing significant cold, with snow falling continuously for 96 hours in some areas.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky stated that Ukraine is ready to give up its ambitions to join the NATO Alliance as a demonstration of its willingness to end the nearly four-year-long conflict.
A local ceasefire between Ukraine and Russia has been agreed upon through the mediation of the International Atomic Energy Agency (IAEA), reported Ukrainska Pravda.
Extraordinary elections are being held in the Autonomous Province of Kosovo and Metohija for the assembly of the provisional self-government institutions, since a government was not formed after the elections held on February 9.
Zašto da idemo kod mehaničara za ono što možemo sami da proverimo? Evo tri stvari koje možete sami da održavate na svom automobilu, što će vam uštedeti dosta novca tokom njegovog "životnog veka".
Komentari 0
Pogledaj komentare