Kako je Radovan Karadžić sarađivao sa "muslimanskim ekstremistima"

Prije sedam godina monolitnost SDS-a prvi i jedini put je istinski bila narušena i to antikriminalnom revolucijom koju je povela tadašnja predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić. Predsjednica je zatražila da se provede istraga o kriminalu u koji su bili upleteni čelnici Vlade i MUP-a, a razlog za njenu odluku vrlo jednostavan – državni budžet bio je prazan. Ustanovljeno je da se preko MUP-a Republike Srpske obavljala ilegalna trgovina sa Federacijom visokotarifnom robom i to preko dva preduzeća: Centrex i Select Impex. Ovaj državni šverc odvijao se po naređenju bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, koji je već bio deklarisan kao ratni zločinac i prisiljen da se povuče sa funkcije.

Iako je Plavšićeva insistirala na istrazi i zbog obračuna sa kriminalom dobila podršku većine opozicionih stranaka i građana, rezultati su izostali i slučajevi Centrex i Select Impex nikada nisu dobili sudski epilog. Jedan od razloga je bio taj što je kriminalni klan koji je stajao iza ovih poslova odmah poduzeo sve mjere kako bi uklonili tragove svojih aktivnosti. Tako je u jeku antikriminalne kampanje predsjednice Plavšić na Sokocu spaljena sva poslovna dokumentacija firme Centrex čime je istražnim organima potpuno onemogućen uvid u poslovanje ovog preduzeća. Akciju uništavanja dokumentacije vodio je komercijalni direktor Centrexa Milovan Cicko Bjelica zbog čega je protiv njega podnesena krivična prijava, ali on nikada nije odgovarao za ovo djelo. Tako od spektakularno najavljene policijsko-sudske akcije u slučajevima koji su izazvali "Biljaninu revoluciju" nije bilo ništa i već sedam godina ovi predmeti se povlače po arhivama Osnovnog tužilaštva na Sokocu, potom okružnih tužilaštva u Srpskom Sarajevu, Banjoj Luci i Bijeljini i formalno istraga još traje. Najveće zasluge za opstruiranje ovih slučajeva, uz rukovodstvo SDS-a, imao je bivši predsjednik Osnovnog suda na Sokocu Samojko Đorda koji je nedavno stavljen na crnu listu američke vlade i Evropske unije kao osoba koja je štitila interese Milovana Bjelice, odnosno Radovana Karadžića. 

TRGOVINA SA "NEPRIJATELJEM"

Slobodna Bosna je ekskluzivno, nakon svih ovih godina, došla u posjed nekoliko ključnih dokumentata o poslovanju firme Centrex iz kojih se može jasno vidjeti da je u pitanju bio državni šverc, po nalogu Radovana Karadžića, a kojim su rukovodili prvi ljudi policije i Resora državne bezbjednosti Republike Srpske. Dakle, kompletna dokumentacija, ipak, nije uništena a iz dokumenata koje smo dobili moguće je lako vidjeti kako su vođeni poslovi kojima su se punili džepovi Karadžića i njegovih saradnika.

Šverc koji se odvijao sa "neprijateljskom stranom" započeo je još tokom rata. Na drugoj strani u njega su bili uključeni prvi ljudi policije i obavještajne službe Federacije BiH. Tako u strogo povjerljivom dokumentu koji je 4. augusta 1994. godine potpisao premijer Republike Srpske dr Vladimir Lukić stoji da Vlada donosi odluku o prodaji 10 tona cigareta koje se nalaze u Republičkoj direkciji za robne rezerve neprijateljskoj strani. "Odluku će izvršiti Centrex, državno preduzeće iz Sarajeva. Za realizaciju odluke Vlada zadužuje Žiku Rakića, v.d. direktora preduzeća Centrex i Tomislava Kovača, pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske. Naplata prodate robe može se izvršiti samo za devizna sredstva – efektivu ili za dizel gorivo", navodi se u ovoj odluci. Na dnu stranice je predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić dopisao rukom kako je saglasan sa ovom odlukom Vlade ali zahtijeva da se vodi stroga evidencija o poslovanju "kako bi se izbegla ogovaranja". Centrex je firma koju je osnovala Vlada Republike Srpske još 1993. godine sa ciljem da se trguje s bošnjačkom i hrvatskom stranom. Prvi direktor, kao što se vidi iz dokumenta, bio je Žika Rakić, predratni trgovac iz Bosanskog Novog koji je u jesen 1994. postao ministar policije. Kako se kao odgovoran navodi tadašnji pomoćnik ministra policije Tomislav Kovač, jasno je da se šverc obavljao pod okriljem policije.

ŠTA (NI)JE MOGLA PLAVŠIĆKA

U drugom strogo povjerljivom dokumentu od 7. decembra iste godine Radovan Karadžić ovlašćuje Ljubu Vasilića, inače anonimnog SDS-ovca iz Mrkonjić Grada, za direktora Centrexa i nalaže mu da "u uslovima ekonomske blokade Republike Srpske, neposredne ratne opasnostiu i ratnog stanja može vršiti nabavku strategijskih roba za potrebe odbrane, kao i trgovinu robama koje nemaju strategijski značaj preko granica Republike Srpske, uključujući i teritoriju pod neprijateljskom kontrolom pod uslovom da se sve prodate i kupljene robe i ostvarena novčana sredstva materijalno knjižena, troše prvenstveno za potrebe odbrane Republike Srpske".

Karadžić nalaže Vasiliću da o poslovanju Centrexa podnosi izvještaje isključivo njemu, a on će mu svojim odlukama i naredbama obezbjeđivati potrebne uslove za rad preduzeća! Vasilić je na ovu funkciju izabran isključivo na preporuku i kao blizak saradnik Žike Rakića u kojeg je Karadžić imao neograničeno povjerenje.

Rad ovog preduzeća bio je državna tajna sve do sredine 1997. godine kada je Karadžićeva nasljednica Biljana Plavšić obznanila da se švercom koji je osmislilo državno rukovodstvo nije punio budžet Republike Srpske nego nečiji privatni džepovi. "Roba koja se na taj način uvozi i prodaje na crnom tržištu Federacije su: nafta, cigarete, građevinski materijal, stoka, kafa, alkoholna i bezalkoholna pića, zeolit itd", iznijela je Plavšićeva 24. juna 1997. godine u obraćanju Glavnom odboru SDS-a. "Vrlo rijetko se naplaćuje carina, neke od ovih roba su zvanično oslobođene carina, naravno, pod firmom 'strogo povjerljivo'. Novac od prodate robe iznosi se u torbi i predaje 'povjerljivim' ljudima na našoj teritoriji. Kako mi reče čelni čovjek SDB-a RS Dragiša Mihić, to je najteži dio ove operacije, jer tu padaju i mrtve glave. On mi je, takođe, potvrdio da se MUP time bavi, a ovaj posao je nazvao državnim kriminalom. U razgovoru sa ministrom policije Draganom Kijcem, koji je potvrdio navedeno, kao i to da se trgovina odvija preko dva preduzeća Select Impex i Centrex, rekao mi je da je nalog za ovaj posao dobio od Karadžića", saopštila je, između ostalog, predsjednica.

Nakon što je formirana vladina komisija zadužena da, zajedno sa finansijskom policijom, ispita ove slučajeve pokazalo se da je Select Impex registriran u Banjoj Luci na nepostojećeg čovjeka, firma nije vodila knjige,a  među zaposlenima se nalazilo i ime prvog čovjeka RDB-a Dragiše Mihića! Materijal o nezakonitom poslovanju obje firme Plavšićeva je predala Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci i Bijeljini. U međuvremenu, otkriveno je da su na teritoriji Republike Srpske regitrovane i brojne druge firme koje su se bavile švercom visokotarifnom robom kao što je firma Javnost sa Pala čija je vlasnica bila Karadžićeva supruga Ljiljana Zelen-Karadžić, zatim firma Airlanes Jovana Tintora, te firme Bankom iz Zvornika, Orion 3 iz Banja Luke i druge čiji su vlasnici, takođe, bili najbliži Karadžićevi saradnici. Među dokumentacijom koju je naš list dobio na uvid nalazi se i zahtjev premijera Republike Srpske Gojka Kličkovića od 16. maja 1997. godine Republičkoj upravi carina da preduzeću Bankom iz Zvornika, koje se nalazi na graničnom prelazu prema SR Jugoslaviji, omogući rad slobodne carinske prodavnice (free shopa). "Ovakav stav Vlada je zauzela zbog potrebe izvršenja obaveza prema inostranim patnerima koje je preuzelo navedeno preduzeće", naveo je Kličković  objašnjavajući svoj zahtjev.

Međutim, kako je kasnije obznanila predsjednica Plavšić, Kancelarija Evropske komisije za carine je čelnicima Republičke uprave carina RS poslala dopis kojim upozorava da se roba sa visokom carinskom stopom uvozi bez plaćanja carine i ne prodaje na tržištu Republike Srpske, iako je navedeno da je to njeno krajnje odredište, već se prosljeđuje na crno tržište Federacije. Objašnjenje koje je Plavšićeva dobila kasnije od Vlade RS bilo je da je jedna trećina novca od prodate robe odlazila SDS-u, a jedan dio za opremanje MUP-a!

KO JE TRGOVAO IZ SARAJEVA

Međutim, milioni maraka valjali su se od Grčke i Makedonije, preko Jugoslavije i Republike Srpske, do Federacije BiH. Po Karadžićevom nalogu, najčešće se trgovalo cigaretama i naftom, a tokom rata i oružjem koje je preprodavano "neprijateljskoj strani". Roba se transportovala uz pratnju radnika Službe državne bezbjednosti, a na federalnoj strani su je, takođe, preuzimali radnici policije, odnosno bošnjačke obavještajne službe AID ili hrvatskih obavještajnih službi na teritorijama koje su Hrvati kontrolisali. Jedan od najvažnijih punktova bio je na granici između srpskog i federalnog dijela Sarajeva i visoki policijski dužnosnici sa obje strane, uz političku saglasnost, sastajali su se po kafanama i dogovarali poslove. Naši izvori u SDS-u tvrde da su sa njhove strane glavni realizatori posla bili tadašnji ministar policije Dragan Kijac i načelnik RDB-a Dragiša Mihić, dok su na federalnoj strani to činili prvi ljudi MUP-a i AID-a Bakir Alispahić i Nedžad Ugljen, a kasnije Alispahićev  nasljednik Kemal Ademović.   

Naime, pokazalo se da je Select Impex bila firma Državne bezbjednosti, a formalni direktor bio je Bato Bulić, sadašnji direktor banjalučkog fudbalskog kluba Borac  koji je tada bio uposlenik kod Karadžićevog prijatelja, biznismena Slavka Roguljića, ali je, takođe,  bio u bliskim vezama sa načelnikom RDB-a Dragišom Mihićem. Select Impex je razvio svoje poslove u vrijeme kada je Dragan Kijac na poziciji ministra policije, dakle, od decembra 1995. do juna 97. kada je Kijac smijenjen odlukom predsjednice Biljane Plavšić. Bavili su se trgovinom cigaretama, ali i stokom, alkoholom i drugom visokotarifnom robom, izbjegavajući plaćanje poreza i carine. Takođe, imali su monopol na uvoz robe iz Federacije i pri tome su uzimali reket na ovu robu koju su nudili firmama u Republici Srpskoj.

Firma Bankom iz Zvornika (koju smo pomenuli kao slobodnu carinsku prodavnicu) prethodila je firmi Select Impex. Radilo se o tome da je ministar policije Dragan Kijac ovlastio nekoliko radnika Državne bezbjednosti da vrše nadzor nad granicom sa SR Jugoslavijom.

MIHIĆ, ZARIĆ, PLANOJEVIĆ

Prevedeno u praksu, to je značilo da nijedan kamion s robom nije mogao preći Drinu, a da to prethodno nisu odobrili radnici RDB-a koji su vršili reketiranje i po kamionu naplaćivali dvije hiljade maraka preuzimajući posao Carine i pri tome su novac od dažbina uzimali za sebe. Među njima su bili i neki od sadašnjih rukovodilaca OBS-a (Obavještajno-bezbjednosne službe) Republike Srpske. Za područje Zvornika bio je zadužen sadašnji glavni inspektor OBS-a Dobro Planojević, dok je granične prijelaze kod Bijeljine nadgledao Ranko Šukalo, aktualni šef za kadrovske i finansijske poslove OBS-a. Uz Planojevića tada je je bio i Risto Zarić, sadašnji direktor OBS-a koji je jedan od najozbiljnijih kandidata za čelnu poziciju u budućoj državnoj službi OSA, a visoke pozicije u ovoj službi, nažalost, namijenjene su i Planojeviću i Šukalu. Pomenimo i to da je ova kriminalizovana ekipa iz RDB-a ostala u službi i zaštićena od sankcija zahvaljujući Plavšićkinom ministru policije Sredoju Noviću koji nije dopustio njihovo procesuiranje. Naime, današnji direktora SIPA-e Nović imao je specijalni aranžman sa Bankomom i njegova fabrika makarona i konditorskih proizvoda Unis Adria nije morala plaćati reket na granici.

Kako je poslovao Select Impex objasnio je u julu 1997. godine prvi čovjek RDB-a Dragiša Mihić na zasjedanju skupštine na Palama. Mihić je naveo kako je njegova služba prodavala goveda, prasiće, cigarete i alkohol ali on u tome nije vidio ništa nezakonito jer se državi plaćao porez. No, radilo se o presedanu u obavještajnoj praksi jer je obavještajna služba bila pretvorena u trgovačku (švercersku) firmu i, što je najgore, njen šef je to priznao ne videći ništa loše u tome.

Dakle, državni kriminal je razgranala vladina firma Centrex još u ratu, a nakon rata u posao su se uključile firme RDB-a Bankom i Select Impex. Mada su se u Centrexu formalno smjenjivali direktori (Rakić, Vasilić), glavnu riječ je vodio komercijalni direktor Milovan Cicko Bjelica. Kada je Bjelica 1997. godine uništio dokumentaciju Centrexa, za to je i formalno imao odluku Vlade Gojka Kličkovića. Time je onemogućeno njihovo procesuiranje jer nije bilo dokaza o kriminalu. Doduše, protiv bivšeg premijera Gojka Kličkovića je u vrijeme Vlade Milorada Dodika podnesena krivična prijava za zloupotrebu položaja, ali je uz kauciju pušten i od tada se krije u Srbiji. Velika antikriminalna revolucija je završena tako što su svi kriminalci koji su tada javno žigosani i dalje ostali na slobodi. Biljana Plavšić je izgubila naredne izbore, a policajci koji su je podržali u ovom obračunu Srđan Knežević i Ljubiša Savić Mauzer ubijeni su pod nerazjašnjenim okolnostima.