Suočavanje sa istinom – Putinovi planovi se remete? "Biće najopasniji"

Rat u Ukrajini, koji traje već peti meseci i kom se ne nazire kraj, mogao bi biti naporan i zahtevan.

Izvor: B92

Ponedeljak, 18.07.2022.

13:28

Suočavanje sa istinom – Putinovi planovi se remete?
Shutterstock/Asatur Yesayants

Međutim, visoki zvaničnici Kremlja stalno ponavljaju da će Rusija, ostvarujući pobede na istoku Ukrajine, postići sve svoje ciljeve.

"Rusija je bila prinuđena da se povuče iz Kijeva, doživela je nekoliko vojnih preokreta, suočila se sa sankcijama bez presedana i bila je izložena međunarodnoj osudi. Nazvati takav niz poteškoća i potpunih neuspeha uspehom može značiti da je to propaganda, licemerje ili čak samoobmana", piše ruska analitičarka i stručnjakinja za rusku politiku Tatjana Stanova, za "Njujork tajms".
  • Tri dimenzije

Više od dve decenije Stanova je pomno pratila Putinove reči, ponašanje i odluke, stvarajući sveobuhvatnu sliku predsednikovih kalkulacija.

Na temelju javne retorike, političkih poteza i neformalnih razgovora s insajderima uspela je razraditi – koliko je to bilo moguće – obrise sadašnjeg razmišljanja Kremlja.

"Vrlo je jasno da je Kremlj krajem maja došao do čvrstog zaključka da dugoročno pobeđuje u ovom sukobu. A Putin sada ima jasan plan", napisala je.

"Ovaj plan, koji se sastoji od tri glavne dimenzije, jeste svojevrsna strateška ruska marioneta. Svaki aspekt se uklapa u drugi, predstavljajući veliku šemu koja prevazilazi Ukrajinu, ali se usredsređuje na nju. Ovo zvuči krajnje maštovito, ali svakako otkriva koliko je Putin, u najmanju ruku, odvojen od stvarnosti. Ali važno je da Zapad, čiji se odgovor koleba između konfrontacije i prihvatanja, razume pun obim Putinovih očekivanja dok nastavlja da procenjuje svoju ulogu u odbrani Ukrajine od ruske agresije."
Foto: Profimedia
  • Teritorijalne ambicije

"Najmanji, najpragmatičniji i ostvarivi cilj tiče se teritorijalnih ambicija Rusije u Ukrajini. Budući da prvih nekoliko dana rata nije uspela napredovati dublje u teritoriu Ukrajine, Rusija je odmah smanjila svoje ambicije, odustajući od ideje zauzimanja Kijeva", napisala je.

Kako navodi, čini se da je sada realističniji cilj kontrola nad regijama Donjeck i Lugansk.

Dodaje da Kremlj smatra da će to uskoro postići, što je naizgled osnaženo ruskim zauzimanjem regije Lugansk, kopnenim koridorom koji bi osigurao pristup Krimu.

"Čini se da Putin veruje kako je vreme na njegovoj strani u ostvarivanju ovog cilja, koji ima minimalnu geopolitičku težinu za Kremlj. Zapadna vojna potpora definisala je svoje granice, a Vašington je pokazao da nije spreman da rizikuje Putinov gnev prelaskom bilo koje crvene linije. Čini se da su njegove ranije pretnje da će upotrebiti nuklearno oružje imale učinka – Zapad neće intervenisati, niti će pomoći Ukrajini do tačke koja bi mogla da dovede do ruskog vojnog poraza."
Foto: Profimedia
  • Prisiljavanje Kijeva?

"Čini se da je sledeći cilj usmeren na prisiljavanje Kijeva na kapitulaciju. Ovde se ne radi o okupiranim teritorijama; radi se o budućnosti preostale teritorije Ukrajine – nečega što ima daleko veću geopolitičku važnost. Kapitulacija Kijeva bi značila prihvatanje ruskih zahteva koji bi se mogli sažeti kao 'deukrajinizacija' i 'rusifikacija' zemlje", navela je.

To bi značilo kriminalizaciju podrške nacionalnim herojima, preimenovanje ulica, prepisivanje istorijskih knjiga i garantovanje dominantne pozicije u obrazovanju i kulturi stanovništvu koje govori ruski.

"Cilj bi, ukratko, bio da se Ukrajini oduzme pravo da gradi sopstvenu naciju. Vlada bi bila smenjena, elite bi bile čiste, a saradnja sa Zapadom bi bila otkazana", istakla je.

Navodi da drugi cilj zvuči fantastično.

"Za Putina je takođe neizbežan, iako će možda trebati više vremena da se postigne. Za godinu ili dve, kada će Ukrajina, prema očekivanjima Kremlja, biti iscrpljena ratom, nesposobna za normalno funkcionisanje i duboko demoralisana, nastaće uslovi za kapitulaciju."

Dodaje da se čini da je kalkulacija Kremlja da će se elita u toj fazi podeliti i da će se opozicija koja podržava mir udružiti da svrgne Zelenskog, tražeći da se okonča rat. Ne bi bilo potrebe da Rusija vojno okupira Kijev, pao bi sam od sebe. Putin jasno veruje da se to ne može sprečiti.

"Postoji mnogo debata o tome šta je Putinu zaista važnije u njegovom ratu: zaustavljanje širenja NATO do ruskog praga ili njegova imperijalna ambicija da poveća rusku teritoriju i pripoji barem deo Ukrajine. Ali ta dva pitanja su isprepletena. To je ono što je važno za Putina", rekla je.

"Kako je Ukrajina klizila ka ulasku u NATO, a sukob u Donbasu bio u ćorsokaku, Putin je postajao sve više opsednut tom zemljom. Zemljište za koje Putin veruje da istorijski pripada Rusiji preuzima najveći neprijatelj Rusije. Kao odgovor, teritorija Ukrajine je postala meta pored – ali ne umesto, kako mnogi misle – sukoba sa Alijansom", navela je.
  • Izgradnja novog svetskog poretka


"To nas dovodi do trećeg strateškog Putinovog cilja u ratu protiv Ukrajine, geopolitički najvažnijeg od svih - izgradnje novog svetskog poretka", istakla je Tatjana Stanova za "Njujork tajms".

Navodi da smo navikli da mislimo da Putin vidi Zapad kao neprijateljsku silu koja ima za cilj da uništi Rusiju.

"Ali za Putina postoje dva Zapada – loš i dobar. 'Loš Zapad' predstavljaju tradicionalne političke elite koje trenutno vladaju zapadnim zemljama. Izgleda da ih Putin vidi kao uskogrude robove sopstvenog biračkog tela koji ignorišu prave nacionalne interese i nisu sposobni za strateško razmišljanje. 'Dobri Zapad' čine obični Evropljani i Amerikanci koji, smatra analitičarka, žele da imaju normalne odnose sa Rusijom i kompanije koje žele da profitiraju od bliske saradnje sa ruskim partnerima."
  • "Pre ili kasnije"


"Izgleda da se Putin kladi da će fundamentalne političke promene u zapadnim zemljama na kraju dovesti do transformisanog i prijateljskog Zapada. Rusija će tada moći da se vrati svim bezbednosnim zahtevima koje je postavila u decembarskom ultimatumu Sjedinjenim Američkim Državama i Alijansi".

Istakla je da ima i dobrih vesti.

"Sama činjenica da mu se ovaj plan čini realnim trebalo bi da spreči bilo kakvu nuklearnu eskalaciju u kratkom roku. Ali loša vest je da će se pre ili kasnije Putin suočiti sa stvarnošću."

"Verovatno će biti najopasniji u tom trenutku, kada mu se planovi poremete, a razočaranje postane veliko. Ako Zapad želi da izbegne katastrofalan sukob, mora zaista da razume sa čime ima posla kada je Vladimir Putin u pitanju", zaključuje Tatjana Stanova.

Pročitajte još:
  • Sve o jučerašnjim događajima iz Ukrajine možete čitati OVDE.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

26 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: