Šta to znači? Jesmo li sve bliži miru ili se već razbuktala vatra dodatno širi? Kako će reagovati Moskva i postoji li uopšte više princip neutralnosti? Za B92.net svoje viđenje dali su naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu dr Aleksandar Mitić i spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić.
Erdogan je "promenio ploču" u roku od 24 sata. "Licemerje" Švedske i Finske zamenjeno je podrškom za ulazak u NATO, a dr Aleksandar Mitić naglasio je da je jasno da je Turska bila pod ogromnim pritiskom SAD.
"Ključna poruka koju NATO želi da pošalje sa Samita u Madridu je ta da postoji jedinstvo unutar Alijanse. S obzirom na situaciju na terenu, gde postoji negativan trend za Ukrajinu i njene NATO partnere, Samitu je bio potreban jedan pozitivan rezultat", rekao je za B92.net dr Mitić.
Takođe, činjenica je i da Rusija neće promeniti svoj stav oko ovog pitanja. NATO proširenje smatraće se i izuzetno pogrešnim, ali i značajnim izazovom.
Mitić je za B92.net potvrdio da Moskva neće povlačiti poteze, ali da ipak postoji moguća "crvena linija" za eskalaciju.
"Crvena linija bi verovatno bila vezana za jačanje NATO prisustva na granicama Rusije, uključujući eventualno uspostavljanje baze i postavljanje ofanzivnog naoružanja. Rusiji je pored granice od 1.300 km sa Finskom važna i blizina te granica Sankt Peterburgu, kao i percepcija da Alijansa želi da Baltičko more pretvori u "NATO jezero" što bi moglo da ugrozi Kalinjingrad", zaključio je on.
Princip neutralnosti sada već zvanično ne postoji. Kako je Mitić rekao za B92.net SAD i NATO se već godinama zalažu za ovo proširenje te se ne može se pričati o velikom iznenađenju.
"SAD i NATO su razvili izuzetno intenzivno partnerstvo sa Švedskom i Finskom, ali je retko ko mogao da predvidi da će ove dve zemlje u ovako brzom roku napustiti svoju vojnu neutralnost za koju su tvrdile da je strateška i dugoročna", dodao je.
Kako je dalje naveo, članstvo Švedske i Finske u NATO će svakako predstavljati korak napred u destabilizaciji evropske bezbednosti.
"Pokušaj daljeg opkoljavanja Ruske Federacije dugoročno će imati izuzetno negativne posledice", zaključio je dr Mitić za B92.net.
Spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić govoreći za B92.net takođe je istakao da teško možemo očekivati novu rusku vojnu intervenciju.
"U kratkom roku ćemo čuti izjave protivljenja ovim novim učlanjenjima. U srednjem roku Moskva će izvesno veći broj trupa razmestiti blizu baltičkih država i uz finsku granicu, uz verovatno premeštanje i nuklearnih projektila u ove regione", rekao je on.
Milić je podsetio da su i Švedska i Finska pre formalnog pristupanja već imale visok nivo saradnje sa Alijansom.
"Centar za presretanje hibridnih pretnji upućenih ka EU i NATO je u Helsinkiju, a obe države već godinama učestvuju u vojnim vežbama NATO-a. Finska i švedska politička elita su procenile da je manji rizik ući u NATO, nego rizik od ostanka van NATO saveza u komšiluku Rusije", dodao je Milić.
Za B92.net Dimitrije Milić zaključio je da Švedska i Finska već duže vreme nisu politički neutralne, ali da su ulaskom u NATO izgubile i svoju vojnu neutralnost.
"Neutralnost ovih nordijskih država je bila karakteristična za Hladni rat, ali u novim političkim okolnostima više nije realistična politika. U političkom smislu svakako ne, a po proceni političke elite u obe države, očigledno da nije moguća ni u vojnoj sferi", naveo je spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić.
Podsetimo, Turska je u utorak podržala članstvo Finske i Švedske u NATO-u, samo dan nakon što je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan poručio da će na Samitu u Madridu dokazati licemerje ovih država koje se tiče borbe protiv terorizma.
Ubrzo je stigla i prva reakcija Moskve u kojoj se tvrdi da je Rusija toliko moćna sila da pristupanje Švedske i Finske NATO paktu nije bitno u globalnom strateškom smislu.
Kancelarija za odnose pri predsedniku Turske nakon jučerašnjih pregovora sa Finskom i Švedskom objavila je i dokument sa jasno određenim dogovorenim tačkama.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
Košarkaši Majami Hita izgubili su od Boston Seltiksa, 104:84, čime je prvoplasirana ekipa Istoka vratila brejk i povela 2-1 u seriji prve runde plej-ofa.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 14
Pogledaj komentare