Vlada Nemačke pozvala je zaraćene strane Libiji, kao i one koji ih iz inostranstva podržavaju, da u nedelju učestvuju na konferenciji u uredu kancelarke.
"Koliko su realne nade koje Berlin polaže u konferenciju?", pita se DojčeVele.
Dugoročni cilj Savezne Vlade Nemačke je "suverena Libija" i "unutarlibijski proces pomirenja", tako stoji i u pozivu na konferenciju koja se održava u nedelju u Berlinu. Ali Libija je daleko do toga. U Tripoliju postoji međunarodno priznata vlada Fajisa al Saradža, ali ona kontroliše samo mali deo zemlje. S druge strane, pobunjenički general Kalifa Haftar sa svojim paravojnim jedinicama vrši sve veći pritisak na vladu. On kontroliše najveći deo zemlje i najviše naftnih polja.
Situacija se dodatno komplikuje intervencijom stranih sila. Tako na primer Turska podržava vladu u Tripoliju - Ankara je u međuvremenu poslala i vojnike u Libiju. S druge strane, pored Rusije, iza generala Haftara stoje i Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, i pomažu mu u vojnom smislu manje-više otvoreno. Čak je i Evropska unija podeljena po tom pitanju. Govori se da Francuska podržava Haftara, a bivša kolonijalna sila Italija Saradža.
Nakon više pripremnih sastanaka na nivou državnih službenika, vlada Nemačke pozvala je najviše državne zvaničnike u ured kancelarke u Berlinu: dvojicu rivala, Saradža i Haftara, šefove država i vlada najvažnijih direktno i indirektno uključenih država, kao i predstavnike Evropske unije, Afričke unije i Arapske lige. S obzirom na to da se sastanak odvija pod nadzorom Ujedinjenih nacija, u Berlin je pozvan i Antonio Gutereš, generalni sekretar svetske organizacije.
Ipak, najmanje jedna zemlja smatra da je ignorišu. Ambasador Tunisa Ahmed Kafra u intervjuu DW izražava "duboko zaprepašćenje" zbog toga što njegova zemlja nije pozvana na konferenciju. "To nas je veoma iznenadilo, posebno zbog toga što je Tunis zemlja koja je najjače pogođena situacijom u Libiji, i zbog svega što se tamo događa trpi veliku štetu."
Ključ za ceo region
Šta bi na predstojećoj konferenciji moglo da bude postignuto? Rajner Brojl, portparol Ministarstva spoljnih poslova Nemačke, kaže da se još uvek ne radi o mirovnim pregovorima. „Cilj je da se međunarodni akteri dogovore o okvirnim uslovima smanjenja svog uticaja u Libiji."
Prema izjavama učesnika, Angela Merkel je u utorak na sednici poslaničke grupe njene stranke (CDU) izjavila: "Vojni sukobi se neće smiriti doklegod spolja stiže vojna oprema". I neće se postići mirovno rešenje. Kancelarka pak kao dobar znak vidi to što su predsednici Putin i Erdogan potvrdili svoj dolazak na konferenciju, a njihove zemlje podržavaju različite strane u Libiji.
Prema rečima političara CDU Jirgena Harta, smirivanje situacije u Libiji je ključ za dalju stabilizaciju severne i zapadne Afrike. "Ako uspemo da povedemo Libiju u mirnu budućnost, to će biti putokaz za čitav region".
Bijan Džir-Sarai iz redova liberala (FDP) za DW kaže: "Rusija koja podržava Haftara bi morala pod hitno da ubedi generala da prihvati konstruktivnu ulogu za postizanje mirovnog plana i dođe na predstojeći samit o Libiji u Berlinu."
Za Sevim Dagdelen iz Levice i sama nemačka vlada nije kredibilina: "Žaliti se na kršenje embarga na isporuku oružja u slučaju Libije, a pri tom izvoziti oružje sukobljenim stranama u Libiji, poput Turske, Katara, Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata - to je licemerno".
Kakav je Haftarom stav?
Odlučujuća stvar bi mogla da bude to da li će dva rivala, Saradž i Haftar, doputovati u Berlin i ako hoće, da li će se tamo direktno susresti. Na konferenciji u Moskvi koja je održana ovog utorka (14.1.) stvar je propala: Haftar je otišao, a nije potpisao sporazum o primirju.
Nakon toga je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu doveo u pitanje smisao berlinske konferencije. "Ako Haftar bude nastavio tako, onda samit u Berlinu nema smisla.". Predsednik Erdogan, prema dosadašnjim planovima, u svakom slučaju želi da učestvuje na konferenciji - iako on vojnom podrškom libijskoj vladi u Tripoliju čini upravo suprotno od onog što zahteva vlada u Berlinu. I više od toga, Erdogan Haftara naziva "pučistom", kome bi trebalo "održati lekciju" ukoliko krene protiv vlade.
Nemački ministar spoljnih poslova Haiko Mas postigao je delimičan uspeh. Tokom sastanka sa Haftarom u njegovom uporištu Bengaziju, Haftar mu je rekao da je spreman na primirje. Pre toga je Mas još jednom naglasio važnu poruku vlade u Berlinu. "Ovaj konflikt niko ne može da dobije vojno. Naprotiv, sada se otvara prozor za oslobađanje konflikta od međunarodnih uticaja."
Nemački uticaj ograničen
Tim Iton, stručnjak za severnu Afriku iz londonskog trusta mozgova "Četam haus", sumnja da će Nemačkoj to poći za rukom. Zemlje koje su se u Libiji direktno vojno angažovale i sarađivale sa jednom od zaraćenih strana, izvršiće veliki uticaj na politički proces, kaže Iton za DW. A Nemačka pritom nije radila "ni jedno, ni drugo".
Pregovarački napori će biti komplikovani, smatra Iton, jer ni međunarodna zajednica, a ni nemački evropski partneri nisu jedinstveni po tom pitanju. Turska i Rusija u Libiji imaju velike uloge i očekuju "nagradu" za svoj angažman u formi trgovinskih ugovora sa isporučiocima energenata u Libiji. A Nemačkoj će, uveren je Iton, biti veoma teško da progura svoje predstave o rešavanju konflikta.
Nemačka vlada je svesna izazova koji su pred njom. Portparolka vlade Ulrike Demer očekivanja je formulisala ovako: "Berlinska konferencija o Libiji nije kraj, već početak političkog procesa pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Do rešenje svih libijskih problema ne može se doći za jedan dan."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 12
Pogledaj komentare