04.05.2026.
7:58
Sprema se atentat na Putina – Kremlj preduzima drastične mere; Jedan čovek je najveće iznenađenje
Kremlj je dramatično pojačao lično obezbeđenje predsednika Vladimira Putina, uvodeći nove mere koje uključuju instaliranje sistema za nadzor u domovima njegovih bliskih saradnika.
Ovaj potez je podstaknut nizom atentata na visoke ruske vojne zvaničnike i strahovima od puča, prema izveštaju evropske obaveštajne agencije koji je dobio CNN.
Putin većinu vremena provodi u bunkerima u Krasnodarskom kraju, navodi se u izveštaju. Njegova pres služba objavljuje unapred pripremljene video snimke tokom ovog perioda.
U dokumentu se navodi da je kuvarima, telohraniteljima i fotografima koji rade sa predsednikom zabranjeno korišćenje javnog prevoza.
Posetioci šefa Kremlja moraju proći dvostruke provere, dok je onima koji rade u njegovoj neposrednoj blizini dozvoljeno samo korišćenje telefona bez pristupa internetu.
Neke od mera su uvedene poslednjih meseci, nakon atentata na visokog generala u decembru prošle godine, što je izazvalo sukobe na vrhu ruskog bezbednosnog aparata. Prema izveštaju, sve ovo ukazuje na rastuću nelagodu u Kremlju, koji se suočava sa sve većim brojem problema u zemlji i inostranstvu, uključujući ekonomske teškoće, sve veće znake neslaganja i neuspehe na ukrajinskom ratištu.
Ruski bezbednosni zvaničnici drastično su smanjili broj lokacija koje Putin redovno posećuje. Navodno on i njegova porodica više ne borave u svojim uobičajenim prebivalištima u Moskovskoj oblasti i na Valdaju, predsedničkom odmaralištu između Sankt Peterburga i prestonice.
U izveštaju se takođe navodi da Putin ove godine nije posetio nijedan vojni objekat, za razliku od svojih redovnih poseta tokom 2025. godine. Da bi zaobišao ova ograničenja, Kremlj objavljuje javnosti unapred snimljene snimke, dodaje se.
Od početka rata u Ukrajini 2022. godine, Putin je proveo nedelje u modernizovanim bunkerima, često u Krasnodarskom kraju, priobalnom regionu na Crnom moru, satima udaljenom od Moskve, navodi se u izveštaju.
Dokument, koji je izvor blizak evropskoj obaveštajnoj agenciji dostavio CNN-u i drugim medijima, dolazi u vreme rastuće krize oko Kremlja, četiri godine nakon početka rata.
Ruske žrtve, koje zapadne zemlje procenjuju na oko 30.000 ubijenih i ranjenih mesečno, zajedno sa ograničenim teritorijalnim dobicima i ponovljenim ukrajinskim napadima dronova duboko unutar ruske teritorije, dovele su troškove sukoba do nivoa koji mnogi smatraju neodrživim.
Ekonomski danak rata je takođe postao opipljiv. Prekidi mobilnog interneta redovno pogađaju velike gradove, ljuteći čak i proputinovsku buržoaziju i dodatno pojačavajući osećaj da rat počinje da utiče na urbanu elitu, koja je do sada uglavnom bila pošteđena njegovih posledica.
Izveštaj nudi redak uvid u zabrinutost Moskve zbog pogoršanja situacije unutrašnje bezbednosti. Takođe pruža potencijalno neugodne detalje o sukobu unutar ruskog bezbednosnog i vojnog rukovodstva oko toga ko je odgovoran za zaštitu viših oficira. Navodi se da je ovaj sukob podstakao preispitivanje Putinovih protokola i proširenje najvišeg nivoa lične zaštite na još desetak viših komandanata.
Rizik od državnog udara
U izveštaju se navodi: "Od početka marta 2026. godine, Kremlj i sam Vladimir Putin zabrinuti su zbog mogućeg curenja osetljivih informacija, kao i zbog rizika od zavere ili pokušaja puča usmerenog na ruskog predsednika. On je posebno oprezan zbog upotrebe dronova za moguće pokušaje atentata od strane članova ruske političke elite."
Međutim, najzanimljiviji zaključak tiče se Putinovog bivšeg poverenika, Sergeja Šojgua. Smenjeni bivši ministar odbrane, sada sekretar Saveta bezbednosti, "povezan je sa rizikom od državnog udara jer zadržava značajan uticaj unutar vojne visoke komande", navodi se u izveštaju.
Dodaje se da se hapšenje Šojguovog bivšeg zamenika i bliskog saradnika Ruslana Kalikova 5. marta ove godine smatra "kršenjem prećutnih sporazuma o zaštiti među elitama, što slabi Šojgua i povećava verovatnoću da bi i sam mogao postati meta sudske istrage".
Ruski Istražni komitet je u martu saopštio da je Kalikov uhapšen pod optužbom za proneveru, pranje novca i podmićivanje. Izveštaji o korupciji u vojnoj eliti su česti, ali se njihov broj povećao od početka invazije na Ukrajinu.
Izveštaj ne nudi nikakve dokaze koji bi potkrepili optužbe protiv Šojgua, koji je nekada smatran izuzetno bliskim Putinu, a pokušaj svrgavanja ruskog predsednika predstavljao bi drastičnu promenu u njegovoj lojalnosti. S obzirom na to da cilj objavljivanja ovih informacija može biti destabilizacija Kremlja, značajno je da bi evropska obaveštajna služba praktično istovremeno upozorila Kremlj na mogući puč.
Komentari 3
Pogledaj komentare Pošalji komentar