04.03.2026.
15:55
Da li je ovo početak sveopšteg rata?
Države Persijskog zaliva našle su se na prvim linijama fronta najnovijeg rata na Bliskom istoku i besne su na Iran, piše Bi-Bi-Si.
Iran je odgovorio na američko-izraelske vazdušne napade ispaljivanjem stotina raketa i dronova na svoje arapske susede. Mete su bile američke vojne baze na njihovoj teritoriji, kao i civilna i energetska infrastruktura.
Ovo je oštetilo imidž Zaliva kao bezbednog i prosperitetnog čvorišta za putovanja, turizam i finansije, i ozbiljno poljuljalo naftu i gas - temelj njihovih ekonomija.
Ovo je rat koji arapske vlade nisu želele i koji su pokušale da spreče. Pitanje je da li će biti uvučene u njega onim što su same nazvale "podmuklim" iranskim napadima.
"Crvene linije su pređene"
"Sve crvene linije su već pređene", rekao je portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova, Madžed el-Ansari, na konferenciji za novinare u utorak.
"Napadi na naš suverenitet su stalni", rekao je novinarima.
Infrastruktura se napada. Napadaju se stambena područja. Posledice ovih napada su veoma jasne. Kada je reč o mogućem odgovoru, sve opcije su na stolu našeg rukovodstva. Ali mora biti apsolutno jasno da takvi napadi neće i ne mogu ostati bez odgovora.
Većinu iranskih raketa presreta protivvazdušna odbrana u regionu, ali padajući ostaci izazivaju požare i odnose živote. Dronovi, koji lakše prodiru kroz odbrambene sisteme, često ne uzrokuju veću materijalnu štetu, ali donose haos i remete trgovinu i vazdušni saobraćaj.
Čini se da je upravo to iranska strategija - da podigne ulog svojim arapskim susedima i primora ih da izvrše dodatni pritisak na Vašington da zaustavi rat.
Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, Iran je ispalio skoro isto toliko dronova i raketa na Ujedinjene Arapske Emirate, dominantni trgovački i turistički centar Zaliva, koliko i na Izrael.
Istovremeno, Teheran može da instrumentalizuje vitalnu naftnu i gasnu industriju regiona, a ozbiljniji poremećaj u tom sektoru izazvao bi potrese u globalnoj ekonomiji.
Veliki rizik za Iran
Ali takva strategija bi mu se mogla obiti o glavu. Iran rizikuje da države Zaliva još više približi Vašingtonu, pa čak i da ih u nekom obliku uključi u ratne operacije.
Do sada su odbijali da dozvole SAD da koriste njihov vazdušni prostor i teritoriju za napad na Iran. Ali to se može promeniti. U nekom trenutku, mogu odlučiti da učestvuju u vojnim operacijama.
Do sada se to nije dogodilo, arapske zemlje su trenutno fokusirane na odbranu. Ali mnogo toga zavisi od toga koliko će rat trajati.
Neki od njih ne žele da ostavljaju utisak da otvoreno staju na stranu Izraela.
Smrtonosna i razorna ofanziva Izraela u Gazi, pokrenuta kao odgovor na napade Hamasa u oktobru 2023. godine, kao i vojne intervencije u zemljama poput Libana i Sirije, dodatno su zategle odnose sa arapskim državama.
Posebno su bili ogorčeni prošle godine kada je Izrael bombardovao Katar u pokušaju atentata na rukovodstvo Hamasa.
Ono što je do sada jasno jeste da su iranski napadi ojačali jedinstvo među državama Zaliva.
Jedinstven stav
Šest članica Saveta za saradnju zemalja Zaliva - Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman - sastali su se u nedelju na vanrednoj sednici kako bi izrazili solidarnost i obećali da će "preduzeti sve neophodne mere za odbranu svoje bezbednosti i stabilnosti i zaštitu svojih teritorija, građana i stanovnika, uključujući i mogućnost odgovora na agresiju".
Viši diplomatski savetnik predsednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, Anvar Gargaš, pozvao je Iran da se urazumi.
"Vaš rat nije sa vašim susedima", napisao je u objavi na platformi X.
"Vratite se u svoje okruženje i postupajte razumno i odgovorno prema svojim susedima pre nego što se krug izolacije i eskalacije dalje proširi", rekao je, a njegove reči je preneo Bi-Bi-Si.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar