Svet 14

13.01.2026.

9:28

"Početak kraja Vladimira Vladimiroviča Putina"

Kako Rusija dublje prodire u Ukrajinu, globalna mreža saveznika koju je Putin gradio dve decenije počinje da se raspada – stavljena je na ozbiljan test zbog neočekivano agresivne politike američkog predsednika Donalda Trampa.

Izvor: Jutarnji list

"Početak kraja Vladimira Vladimiroviča Putina"
White House / Zuma Press / Profimedia

Podeli:

Kada je ruski predsednik Vladimir Putin izvršio invaziju na Ukrajinu, obećao je Rusima da će njihova vojska marširati na zapad i zbrisati sve pred sobom, baš kao što je Sovjetski Savez nekada zdrobio nacističku Nemačku.

Danas je ruski predsednik opravdao samo polovinu tog hvalisanja, izveštava PoliticoOno što je trebalo da bude munjevita operacija pretvorilo se u mučan rat do iscrpljivanja. Trajanje sukoba je sada premašilo 1.418 dana koliko je Sovjetskom Savezu bilo potrebno da zaustavi nacističko napredovanje i potisne nemačku vojsku od Moskve sve do Berlina.

Četiri godine – za šta?

Za skoro četiri godine rata u Ukrajini, Moskva je osvojila samo mali deo teritorije, po cenu od oko 1,1 miliona ruskih žrtava (ubijenih, ranjenih, nestalih) i sve ozbiljnijih nemira u domovini. Ovog meseca, oko 600.000 stanovnika ruskog pograničnog regiona Belgorod ostalo je bez struje nakon ukrajinskog raketnog napada.

Na međunarodnom nivou, čini se da Putin može učiniti vrlo malo da spreči da njegovi saveznici padnu jedan po jedan.

Kremlj je u defanzivi na Bliskom istoku od kraja 2024. godine, kada je pad režima Bašara el Asada u Siriji ostavio Rusiju bez pouzdanog partnera u regionu.

Moskva, izgleda, nije uspela da zaštiti čak ni svog najbližeg saveznika u Južnoj Americi, kada su Sjedinjene Države ranije ovog meseca zarobile predsednika Venecuele Nikolasa Madura – političara koji je disciplinovano posećivao Moskvu, uključujući i Putinovu Paradu pobede prošlog maja.

Početak kraja Vladimira Vladimiroviča Putina
EPA/SERGEI CHIRIKOV

Rusija nije bila u stanju da spreči čak ni presedan: američku zaplenu tankera za prevoz nafte koji je plovio pod ruskom zastavom.

Pre samo godinu dana, Putin je potpisao dvadesetogodišnji sporazum o strateškom partnerstvu sa Teheranom. Danas se taj režim – koji je Rusiji snabdeo smrtonosnim dronovima "Šahed" za rat u Ukrajini – suočava sa masovnim protestima, dok Tramp otvoreno nagoveštava mogućnost vojne intervencije.

Kraj jedne ere

Rusi su to primetili.

"Čitava jedna era se bliži kraju", napisao je u nedelju proratni vojni bloger koji piše pod pseudonimom Maksim Kalašnjikov, odražavajući rastuće nezadovoljstvo u Rusiji.

Prema njegovim rečima, ruske vlasti su potrošile previše vremena stvarajući sliku o zemlji kao velikoj sili, umesto da zapravo rade na tome da to i postane. Obećanje da "to možemo postati", zaključuje on, – nije se ispunilo.

Novinari bliski iranskom režimu izvestili su da je Moskva poslednjih nedelja isporučila Iranu ruska oklopna vozila "Spartak" i borbene helikoptere, što će verovatno pomoći u smirivanju protesta, rekao je Nikita Smagin , stručnjak za odnose Rusije i Irana i saradnik Karnegijeve fondacije za međunarodni mir.

"Ali Iranci nemaju iluzija: ako bi situacija postala zaista kritična, Rusija bi se jednostavno povukla, kao što je to učinila u slučaju Bašara el Asada", rekao je Smagin, podsećajući na pad sirijskog režima 2024. godine i Asadovo bekstvo u Rusiju.

Početak kraja Vladimira Vladimiroviča Putina
Shutterstock/Melnikov Dmitriy

Realnost, kaže bivši ruski diplomata Boris Bondarev, jeste da je savez koji se predstavljao kao alternativa Moskve Zapadu oduvek uglavnom bio fikcija.

"Ni Venecuela ni Iran nisu deo nijednog ruskog carstva", rekao je. Nakon invazije na Ukrajinu, dodao je, bilo je važno da Rusija pokaže da nije sama – ali to je bila propaganda.

Partneri iz nužde

Smagin ističe da sporazum između Irana i Rusije namerno ne uključuje klauzulu o međusobnoj odbrani, opisujući njihov odnos kao "stabilan", ali prožet "dubokim nepoverenjem".

"Ovo nisu pravi saveznici, već strateški partneri iz nužnosti, jer obe strane imaju vrlo malo drugih opcija", kaže on.

Kremljovski propagandisti su pokušali da prikažu situaciju u pozitivnom svetlu, tvrdeći da navodno nepoštovanje međunarodnog prava od strane Amerike samo potvrđuje da je Rusija bila u pravu što je izvršila invaziju na Ukrajinu.

Drugi komentatori umanjuju važnost odnosa sa ruskim saveznicima ili ističu razlike između Drugog svetskog rata i rata u Ukrajini kako bi opravdali nedostatak rezultata. Nije stvar u tome da je ruska vojska slaba, tvrde oni – Rusi jednostavno nisu toliko angažovani kao što su nekada bili.

Sam Putin još nije komentarisao događaje ni u Venecueli ni u Iranu, držeći se uobičajene prakse da loše vesti ostavlja podređenima, kaže Bondarev.

Početak kraja Vladimira Vladimiroviča Putina
EPA/SERGEY BOBYLEV / SPUTNIK

Međutim, dodaje on, Kremlj verovatno američke poteze – od Venecuele do zaplene tankera – vidi kao pokušaj da Rusiju gurne u ćošak.

Da bi pokazala da ne popušta pod pritiskom, Rusija će tražiti načine da demonstrira sopstvenu snagu, pre svega u Ukrajini – kao što je lansiranje hipersonične rakete "Orešnik" prošle nedelje.

Skromni ili ne, upozorava Bondarev, ne bi trebalo da očekujemo omekšavanje ruskog stava:

"Čak i kada je slaba, vlada Kremlja želi da pokaže da je jaka", zaključuje on za Politico.

Podeli:

14 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: