19.11.2025.
16:03
Koristili su zabranjenu kasetnu municiju FOTO
Izrael je koristio široko zabranjenu kasetnu municiju u svom nedavnom 13-mesečnom ratu u Libanu, sugerišu fotografije ostataka municije na jugu Libana koje je video Gardijan.
Slike, koje je pregledalo šest različitih stručnjaka za oružje, izgleda da prikazuju ostatke dva različita tipa izraelske kasetne municije pronađene na tri različite lokacije: južno od reke Litani u šumovitim dolinama Vadi Zibkin, Vadi Barguz i Vadi Deir Sirjan.
Ovi dokazi su prvi pokazatelj da je Izrael koristio kasetnu municiju u skoro dve decenije otkako ih je upotrebio u ratu u Libanu 2006. godine. To bi takođe bio prvi put da je poznato da je Izrael koristio dva nova tipa pronađene kasetne municije – vođene rakete M999 Barak Eitan kalibra 155 mm i Raam Eitan kalibra 227 mm.
Kasetna municija su kontejnerske bombe koje oslobađaju mnogo manjih podmunicija, malih "bombica", na širokom području veličine nekoliko fudbalskih terena. Upotreba kasetne municije je široko zabranjena jer do 40% podmunicije ne eksplodira pri udaru, što predstavlja opasnost za civile koji kasnije mogu naići na njih i poginuti kada eksplodiraju.
Do danas se 124 države pridružilo konvenciji o kasetnoj municiji, koja zabranjuje njihovu upotrebu, proizvodnju i transfer. Izrael nije potpisnica konvencije i nije njome obavezan.
"Verujemo da je upotreba kasetne municije uvek u suprotnosti sa dužnošću vojske da poštuje međunarodno humanitarno pravo zbog njihove neselektivne prirode u vreme upotrebe i nakon nje", rekla je Tamar Gabelnik, direktorka Koalicije za kasetnu municiju. "Njihov uticaj na široko područje znači da ne mogu da razlikuju vojne i civilne ciljeve, a ostaci kasetne municije ubijaju i osakaćuju civile decenijama nakon upotrebe."
Izraelska vojska nije ni potvrdila ni demantovala upotrebu kasetne municije, ali je saopštila da "koristi samo zakonito oružje, u skladu sa međunarodnim pravom i uz ublažavanje štete po civile".
Rat Izraela i Hezbolaha
Izraelski rat sa Hezbolahom, koji je počeo u oktobru 2023. godine i u kojem je poginulo skoro 4.000 ljudi u Libanu i oko 120 ljudi u Izraelu, ostavio je libansku militantnu grupu uništenom. Veliki deo juga Libana ostaje u ruševinama, a Izrael i dalje izvodi gotovo svakodnevne vazdušne napade u zemlji , uprkos primirju potpisanom prošle godine.
Liban posebno ima bolnu istoriju sa kasetnom municijom. Izrael je zasuo Liban sa 4 miliona kasetnih bombi u poslednjim danima rata 2006. godine, a procenjuje se da milion nije eksplodiralo. Prisustvo neeksplodiranih kasetnih bombi i dalje čini život na jugu Libana opasnim, sa više od 400 ljudi poginulih od neeksplodiranih bombi od 2006. godine.
Ogroman broj neeksplodiranih kasetnih bombi u Libanu bio je glavni pokretački faktor za izradu konvencije o kasetnim bombama 2008. godine.
Uprkos tome što nisu potpisnice konvencije, izraelski zvaničnici su osudili iransku upotrebu kasetne municije u Izraelu tokom dvanaestodnevnog rata ovog leta. "Teroristički režim nastoji da naudi civilima i čak je koristio oružje sa širokim raspršivanjem kako bi maksimizirao obim štete", rekla je izraelska vojna portparolka, brigadni general Efi Defrin, nakon što je u iranskom napadu korišćena kasetna municija u naseljenim područjima na jugu Izraela.
Slike ostataka prve kasetne municije, napredne protivpešadijske municije M999 Barak Eitan kalibra 155 mm, koju je 2019. godine proizvela kompanija za izradu odbrambenih proizvoda Elbit Sistems, verifikovalo je šest različitih stručnjaka za oružje, uključujući Brajana Kastnera, šefa istraživanja kriza u Amnesti internešenel, i N. R. Jenzen-Džonsa, direktora Armament Riserč Servises, konsultantske kuće za tehničku obaveštajnu delatnost specijalizovane za analizu oružja i municije. Elbit Sistems nije odgovorio na zahtev za komentar.
Svaka artiljerijska granata M999 oslobađa devet podmunicije koje eksplodiraju u 1.200 volframovih krhotina, prema uputstvu američke vojske za ovo oružje.
Fotografije ostataka druge municije identifikovane su kao kasetna bomba od strane pet različitih stručnjaka za oružje, mada većina nije mogla da identifikuje tačan model zbog nedostatka materijala otvorenog koda o ovoj konkretnoj raketi.
Dženzen-Džons i drugi analitičar za oružje rekli su da je oružje bila vođena raketa Ra'am Eitan kalibra 227 mm, novi tip kasetne municije koju je razvila kompanija Elbit Sistems. Ova specifična granata je proizvedena 2017. godine, što dokazuje njen lotski kod.
Izraelski mediji su opisali Raam Eitan kao vođene rakete koje sadrže po 64 bombe, koje se "rasipaju u velikom radijusu i ubijaju sve prisutne". Prema saopštenju za štampu IDF-a iz februara 2024. godine, izraelske trupe koje su delovale na severnoj granici zemlje bile su opremljene Raam Eitanom u pripremi za borbu sa Hezbolahom.
Legalnost upotrebe kasetne municije za zemlje koje nisu potpisnice zavisi od okolnosti napada u kojima su korišćene, kao i od namera vojnog osoblja koje je učestvovalo u njihovoj upotrebi. Gardijan nema informacije o napadima u kojima su granate korišćene, jer su ostaci pronađeni naknadno.
Ostaci su pronađeni u gusto pošumljenim dolinama na jugu Libana, koje je Izrael optužio Hezbolah da su iskorišćavale tokom rata kako bi se zaštitili od bombardovanja i nadzora u vazduhu.
Kasetna municija, zbog svoje široke rasprostranjenosti, mogla bi biti korisna protiv vojnika raštrkanih po velikim, šumovitim područjima. Američke snage su koristile kasetnu municiju na sličan način u Vijetnamu, prekrivajući guste džungle gde su se nalazili vojnici Vijetkonga.
Prema izveštajima izraelskih medija, obe pronađene kasetne municije razvijene su poslednjih godina kako bi se ostavilo manje neeksplodirane municije, uz tvrdnje da je Ra'am Eitan imao "stopu neispravnosti" od 0,01%. Izrael je razvio municiju nakon što je upotreba kasetnih bombi u ratu u Libanu 2006. godine izazvala negodovanje u inostranstvu i kod kuće – tražeći način da nastavi sa upotrebom kasetnih bombi uz minimiziranje štete po civile.
Gabelnik i drugi stručnjaci za oružje upozorili su da su stope neispravnih oružja koje reklamiraju kompanije za proizvodnju oružja često mnogo veće na terenu. Izraelska vojna industrija tvrdila je da je stopa neispravnih oružja za kasetnu municiju M85 korišćenu u ratu 2006. godine bila 0,06%; kasnije analize sugerisale su da je stopa bila oko 10%.
Grupe za ljudska prava su rekle da je nemoguće da se kasetna municija koristi na način koji minimizira štetu po civile.
"Kasetna municija je međunarodno zabranjena s razlogom. Ona je po svojoj prirodi neselektivna i ne postoji način da se koristi zakonito ili odgovorno, a civili snose najveći teret rizika jer ovo oružje ostaje smrtonosno decenijama koje dolaze", rekao je Kastner.
Komentari 4
Pogledaj komentare Pošalji komentar