U Oficirskom paviljonu na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić se sastao sa premijerima Severne Makedonije i Albanije, Zoranom Zaevom i Edijiem Ramom.
"Dogovorili smo se posle napornog rada, da kažemo suštinu. Ovaj sastanak je od izuzetnog značaja za naše tri zemlje. Dokument koji potpisan zasnovan je na četiri ključne slobode, koje i zastupa EU. A to je protok robe, kapitala, usluga i ljudi. Građani tri države će imati velike koristi. Zaslužuju bolju budućnost, viši standard, nižu stopu nezaposlenosti. Na ovaj način regulišemo međusobne odnose. Da imamo ubrzani razvoj i da zajednički delujemo. Naš cilj je da do kraja 2021. godine stvorimo mogućnost da granicu pređemo sa ličnom kartom, što sa Albanijom sada nije moguće", rekao je Vučić naglasivši da kamioni na Zapadnom Balkanu gube 26 miliona sati samo na čekanju na granicama.
Prema Vučićevim rečima, dogovorili su se da podrže principe zajedničke deklaracije, čiji naslov govori sve - Sporođenje četiri fundamentalne slodode Evropske unije.
Predsednik Srbije je naglasio da će se barijere sklanjati kroz formiranje klastera kojim bi omogućii lakši prelaz, i olakšali promet roba i ljudi.
"Sa kapitalom neće ići tako jednostavno, ali siguran sam da u godinama koje dolaze možemo i to da promenimio. Od presudnog značaja je ovo što smo uradili i na konkretan način se borimo za interese naših zemalja“, rekao je on.
Vučić je poručio da je želja da se spusti nivo nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu, koja je sada 19,1 odsto.
"Otvoreni smo za partnere iz zapadnobalkanske šestorke, ali ovo smo inicirali i hoćemo da postavimo pravila, a svi su dobrodošli", rekao je Vučić.
Istakao je da su tri zemlje na EU putu i u ime Srbije izrazio očekivanje i nadu da će Unija otvoriti pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom.
"To je naša nada, očekivanje i želja, ali i naša molba i zahtev EU, jer su građani dve zemlje to zaslužili", rekao je Vučić i dodao da ako ovog puta i ne bude otvaranja pregovora, to nije krivica građana Severne Makedonije i Albanije, već EU ima svoje unutrašnje razloge zbog kojih odluka može da bude i drugačija. Za nas u regionu, podvukao je, najvažnije je da se bavimo suštinskim pitanjima.
"Ovo što radimo i što ćemo da radimo je od apsolutno esencijalnog značajan za naš ekonomski i svaki drugi napredak", podvukao je predsednik Srbije.
On se zahvalio Rami i Zaevu što su proveli dan i po u Srbiji i izrazio uverenje da će međusobna saradnja biti sve bliža i bolja, na dobrobit građanima.
"Možete li da zamislite da imamo jedno tržište rada? Povećava se konkurentnost, lakše se dolazi do rešenja i nema problema. Ko ima radnu dozvolu u Skoplju, ima je u Beogradu, ko je ima u Beogradu ima je u Tirani... To su fantastiočne stvari, ako to uspemo da rešimo... A, plan je da rešimo do 2021. godine", rekao je Vučić.
Premijer Severne Makedonije Zoran Zaev rekao je da inicijativi za bliže ekonomsko povezivanje zemalja regiona treba da se priključe sve zapadnobalkanske zemalje.
Zaev je rekao da je Severna Makedonija podržala inicijativu jer mora biti uradjeno mnogo više na ekonomskom približavanju.
"Potrebna je puna saradnja u sprovodjenju četiri fundamentalne slobode - slobode protoka ljudi, roba, usluga i kapitala. Smatram da će to definitivno stvoriti ono što svi očekujemo, a to je Balkan koji će biti više poštovan u svetu, konkuretniji i privlačniji za strane investitore", rekao je Zaev.
Zaev je najavio da će naredni sastanak posvećen uklanjanju vancarinskih barijera u poslovanju i slobodnijem protoku roba, ljudi, usluga i kapitala biti održan 10. novembra u Ohridu i pozvao sve zemlje regiona da se priključe.
"Šaljemo poruku da poltički odnosi u regionu postaju jednostavniji, da Balkan više nije bure baruta već region stabilnosti ekonomskog razvoja posvećen evrointegracijama i unapredjenju standarda svojih građana", rekao je.
Rama je naglasio da sve države Zapadnog Balkana nemaju vremena za čekanje.
"Ovo nije iznenadni sastanak i nema nikakve ekskluzivnosti, to je korak koji je usledio posle niza dogovora i sastanaka. To je proces koji je obavezao sve nas da damo podršku, naučimo nešto novo i uradimo sami što možemo za dobrobit naših građana", rekao je Edi Rama nakon završenog sastanka.
Premijer Albanije Edi Rama kaže da otvorena pitanja medju zemljama Zapadnog Balkana ne treba da sprečavaju dogovore oko onoga što se tiče doborobiti svih građana regiona.
Rama je rekao da je današnji sastanak dragocen zbog usvajanja zajedničke deklaracije o sprovođenju četiri osnovne slobode EU - slobode protoka ljudi, robe, usluga i kapitala - u regionu Zapadnog Balkana.
"Cilj koji nas je okupio u ovom formatu je od suštinskog značaja", rekao je Rama na konferenciji za novinare.
On je pozvao i sve druge zemlje Zapadnog Balkana da se priključe inicijativi.
Trilateralni sastanak održan je na poziv i na inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Predsednik Srbije najavio je sledeći sastanak već za 10. novembar.
Uzimamo sudbinu u svoje ruke
Albanija, Srbija i Severna Makedonija su zemlje koje su na evropskom putu, ali su današnjim dogovorom rešile da svoju sudbinu uzmu u svoje ruke i da više ne čekaju na nečije odluke o tome šta i koliko možemo da uradimo u sopstvenom interesu, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Mi sve vreme čekamo da nam neko donese neku presudu, šta će neko da nam kaže, koliko smemo da uradimo. Svi smo na evropskom putu, ali smo rešili da sami odlučujemo o svojoj sudbini, da ne čekamo nikoga. To što čekamo pitanje je kada ćemo da dočekamo, a nama je svaki dan u pitanju. Što ne bismo radili bolje i više između sebe, ko nas u tome sprečava", upitao je Vučić.
Predsednik Srbije izrazio je uverenje da će biti velike opozicije ovom projektu bez ikakve argumentacije, da će ih biti više u inostarnstvu nego u domaćoj javnosti, jer su tri zemlje rešile da uzmu sudbinu u svoje ruke.
Odgovarajući na pitanje novinara da li postoje projekcije ekonomskih aspekata kakvi će biti benefiti dogovora koje će građani moći osetiti, naglasio da je sve što se radi u cilju popravljanja kvaliteta života građana.
"Okupili smo se ovde, pokazujući poštovanje jedni prema drugima, ali zbog naših građana. Nismo se okupili što nam je lepše da budemo u Novom Sadu, Beogradu ili na nekom drugom mestu: Čini mi se da smo doneli fantastične stvari za naše zemlje", rekao je Vučić najavivši da će eksperti spremiti celovitu studiju do 10.novembra.
Izrazio je uverenje da će ono što je dogovoreno, kada bude urađeno narednih godina, za 20 odsto povećati privlačnost našeg regiona za strane investitore.
"Mislim da ćemo time što će raditi uvećati privlačenje stranih investicija povećati za 20 odsto. Ukupno popravljanje ekonomskom ambijenta, otvaranje granica i uspostavljanjem istih uslova privicućiemo strane ulagače", rekao je on.
Zbog čekanja kamiona na granicama povećani su operativni troškovi za 7 do 9 odsto, novac koji može da se nameni, kada se uklone barijere, građanima, za veće plate.
Istakao je i da će biti snažniji glas regiona, kada se pojave sva trojica, a ne samo jedan predstavnik jedne zemlje i kaže ovo je naša molba ili zahtev.
"Ne možete da ne slušate šta kažu ljudi koji predstavljaju 12 miliona građana. To je nešto više nego što imaju Austrija, Bugarska i mnoge druge zemlje. Ovim jačamo svoju političku poziciju", poručio je Vučić.
Premijer Severne Makedonije Zoran Zaev kaže da je važno da građani budu u mogucnosti da shvate cilj i duh danas potpisane deklaracije - a u jednoj rečenici to je viši životni standard za građane, veća ekonomska moć, najstabilnija ekonomija, nova radna mesta.
To, takođe, znači, rekao je Zaev, i pravo za mlade da jednostavnije uče, studiraju i zapošljavaju se širom regiona, kao i privrednicima da, kad je reč o fabrikama i kvalitetnoj radnoj snazi, mogu da posmatraju region u celini.
Ponovio je da poziv upućen i drugima na Balkanu a da će sve biti usmereno ka većem rastu BDP, sigurnosti kada je reč o radnim mestima, slobodnom protoku robe, usluga, kapitala i usluga.
"Mislim da smo kroz sve to pokazali da nas je naše nestrpljenje dovelo do toga da radimo na unapređenju života", zaključio je Zaev.
Podsećamo, glavna tema današnjeg sastanka bio je predlog srpskog predsednika o formiranju takozvanog "malog Šengena". Cilj tog predloga je bolje povezivanje tržišta zemalja regiona i uklanjanja barijera u poslovanju i slobodnijem protoku robe, ljudi, usluga i kapitala na tržištu koje obuhvata 20 miliona ljudi.
Na sastanku je potpisana deklaracija o namerama.
Vučić, Rama i Zaev su o "malom Šengenu" već neformalno razgovarali tokom Generalne skupštine UN u Njujorku u septembru. Tom prilikom Vučić je rekao da je za tu ideju dobio "pun konsenzus" premijera Severne Makedonije i Albanije.
Namera je i da se ode korak napred u odnosu na CEFTA sporazum, koji je doveden u pitanje nakon što je Priština uvela takse na robu iz centralne Srbije i BiH.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 95
Pogledaj komentare