Može li se dogoditi da zdravstveni radnici koji rade s kovid pacijentima, a posebno oni koji su došli pomoći u kovid bolnicu KB Dubrava te u druge slične ustanove u Hrvatskoj, dobiju manju platu za protekli mjesec nego za mesec ranije kad su radili svoj redovni posao u matičnim bolnicama?
Mogu li oni koji u svojim bolnicama rade s kovid-pacijentima ostati bez tog istog dodatka od 28 posto na osnovnu platu na uslove rada jer koronavirusa do sada nije bilo? Odgovor na oba pitanja je potvrdan: sve je to moguće ako se ništa ne promeni u načinu isplata plata, jer Ministarstvo zdravstva još uvek nije dalo nikakav predlog načelnicima bolnica o tome ko ima pravo i na koliki dodatak dok traje kovid kriza. Istina, početkom prošlog meseca v.d. načelnika KB-a Dubrava Ivica Lukšić odlučio je da oni koji rade u PRIC-u imaju pravo na dodatak na uslove rada od 28 posto, ali to još nije rešilo problem, piše Jutarnji list.
Naime, u PRIC-u KB-a Dubrava se ne dežura, satnica je tek temeljna plata uz dodatak od 28 posto na uslove rada jer se radi dnevno po principu 4 sata rada, 4 sata odmora pa onda opet povratak u bolnicu na 4 sata. Drugim rečima, kako god se računalo imaće manju platu nego u mesecu u kojem su radili u matičnoj bolnici za najmanje 20 posto.
Najbolje se to može videti na konkretnoj, gruboj računici. Ako neki specijalista koji je došao da radi u kovid bolnicu ima osnovnu platu 10.000 kuna (oko 1.300 evra), a radi u jedinici intenzivne nege, na tu će plaću dobiti dogovorenih 28 posto više. Plaća će mu ugrubo iznositi 12.800 kuna (oko 1.700 evra), i tu se priča završava jer taj lekar nema dežurstva, prekovremeni rad... U svojoj bi bolnici imao takođe osnovnu platu 10.000 kuna, zatim 19 posto dodatka na uslove rada koje imaju gotovo svi, dežurao bi tri ili četiri puta i njegova bi plata bila oko 16.000 kuna (oko 2.100 evra). Rečju, malo manji dodatak, ali ukupno primanje veće 20 posto.
Nezdravstveno osoblje
I ne samo da nije rešen problem onih koji rade u drugim bolnicama da bi lečili kovid pacijente, nego isti problem nije rešen ni za zaposlene koji u svojim matičnim bolnicama rade direktno s kovid pacijentima, kao i za nezdravstveno osoblje koje sudeluje u procesu dijagnostike i lečenja pacijenata s koronavirusom, jer se ne zna koji im dodatak na platu pripada na osnovu Kolektivnog ugovora. Na te je nelogičnosti ministra juče upozorio i UPUZ (Udruga poslodavaca u zdravstvu).
"Nejasno je imaju li zaposleni koji rade u navedenim uslovima pravo na uvećanje osnovne plate za posebne uslove rada u istom procentu kao i pre epidemije kovida-19 od 28 posto (rad u jedinici intenzivnog lečenja te objedinjenom hitnom bolničkom prijemu ili na osnovu nekog drugog kriterijuma), imaju li pravo na uvećanje od 23 posto (rad u dijagnostici i lečenju pacijenata za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite), ili imaju pravo na neki drugi dodatak, odnosno neki od navedenih dodataka ali temeljem druge osnove", pitali su ministra iz UPUZ-a, ali odgovora za sad nema.
Slično pitanje postavio mu je ovih dana i Jutarnji list, ali zasad nisu dobili objašnjenje kako se dogodilo da još nema jasnih uputstava o tome ko, kad i zašto ima pravo na neki dodatak. Ministar Vili Beroš juče je u Vladi najavio "odluku o platama do kraja nedelje", ali bez ikakvih pojedinosti, premda su neke zdravstvene ustanove već isplatile plate za novembar s dodatkom od 28 posto i tako moguće "prekršile propise jer ne mogu biti nepravedni prema svojim zaposlenima" zbog "nejasne primene Kolektivnog ugovora".
Četiri dežurstva
Neki rešavaju problem i tako da njihovi zaposleni rade 15 dana u kovid bolnici, a 15 u svojoj ne bi li dodali sebi četiri dežurstva i primili platu barem jednaku onoj koju su primili prošli mesec. S obzirom na to da se plate i onima koji su na privremenom radu u drugoj ustanovi obračunavaju u njihovoj matičnoj bolnici, deo je načelnika odlučio da tim radnicima plata ne sme biti manja od one koju su dobili u svojoj bolnici mesec ranije.
Bilo je vremena da Ministarstvo reši ovaj očigledni problem još tokom korona zatišja, i odredi koji će se dodatak uključivati u primanja na osnovu onog što je kao novu obavezu nametnuo kovid-19.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić obišao je radove na izgradnji obilaznice oko Gornjeg Milanovca koja će, kako je rekao, biti završena do kraja septembra, a koštaće oko 30,5 miliona evra.
Italija je ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona "Termo Group" - objavio je ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani.
Bivši predsednik Hrvatske Stipe Mesić rekao je u Prištini, na skupu "Panalbansko-međubalkansko-evroatlantski", da se velika Srbija više nikada ne može napraviti, prenose Novosti.
Srpska napredna stranka predala je lokalnim izbornim komisijama u Nišu. Novom Sadu i Gornjem Milanovcu izborne liste za učešće na lokalnim izborima 2. jun.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Komentari 8
Pogledaj komentare