Region

Subota, 01.12.2018.

09:28

Hrvati se pitaju: Zašto su Slovenci bolji od nas

Slovenija se od 2015. oporavlja brže od Hrvatske - kako je njima uspelo, a nama ne, piaju se u Hrvatskoj.

Izvor: Euractiv, Express

Hrvati se pitaju: Zašto su Slovenci bolji od nas
(Foto: Thinkstock)

Do izbijanja krize 2008. Hrvatska i Slovenija merene su prema razvojnom proseku EU merenom realnim dohotkom po stanovniku. Slovenija je došla do zaostatka od svega 10% za prosekom EU, a Hrvatska nikada nije došla bliže od 37% zaostatka.

Obe su države upale u rupu nakon 2008. Ona u Sloveniji je bila nešto dublja. Uprkos tome, radi se o jako sličnim putanjama. Hrvatska pri tome ostaje na velikoj razvojnoj distanci u odnosu na Sloveniju kao i u odnosu na EU. Za zapadnim susedom i trećim najvećim trgovačkim partnerom trajno zaostaju oko 30%, pišu hrvatski mediji.
Screenshot
Nema naznaka da bi se razvojna distanca mogla smanjiti. U razdoblju 2011-2014, zbog emigracije i zbog slovenačke drame s dokapitalizacijom propalih državnih banaka, Hrvatska je bila bliže razvojnom vrhuncu pre krize. Znači da su jedno kratko vreme bili naizgled uspešniji u neuspehu. Međutim, kada su zapadni susedi rešili krizu svojih državnih banaka, „repići“ rasta, počeli su ukazivati na zabrinjavajuću razliku. Slovenija se od 2015. naovamo oporavlja brže od Hrvatske; „repić“ im je vidno jače nagnut prema gore. Prosečna kvartalna stopa rasta realnog BDP-a od kraja 2015. naovamo u Sloveniji iznosi 1,06% i jedna je od najvećih u EU. Hrvatska prosečna stopa u istom je razdoblju iznosila 0,75% i nalazi se između češke i španske. Reč je o najnižoj prosečnoj stopi rasta u zemljama Nove Evrope nakon 2015.
Foto: Screenshot
Slabije razvijene zemlje u Evropi u proseku brže rastu, tako da položaj Hrvatske pri sredini liste nije nikakav uspeh. Na primer, nemački rast, koji je u proseku bio sporiji od hrvatskog, mnogo je veći uspeh iako je Nemačka na slici desno od Hrvatske. Nemačka je em veća, em mnogo razvijenija, pa svaki procenat rasta nosi neuporedivo više novostvorene vrednosti. Sve zemlje Nove Evrope nalaze se dakle u levom delu gornje slike, u boljim položajima od Hrvatske. S desne strane, Italija, Grčka i Ujedinjeno Kraljevstvo beleže najsporiji prosečni rast nakon 2015. Britanci su mislili da će Brexitom na zapad, kad ono, odvelo ih na jug. No, nije to tema. Tema je veza između prikazanih statistika i fiskalne politike u Hrvatskoj i Sloveniji. Veoma je teško utvrditi vezu između ovih rezultata i fiskalne politike. Slovenačka fiskalna politika bila je opterećena troškovima sanacije banaka, ali su zapadni susedi uspeli postupno smanjiti velike deficite kad je započeo oporavak. Ipak, sledeća slika pokazuje zanimljivu razliku. Ugriz prihoda opšte države u BDP-u nakon 2012. smanjivao se u Sloveniji, dok je u Hrvatskoj rastao. U Hrvatskoj je povećan za više od 3 postotna boda, a u Sloveniji je smanjen za oko 1,5. Dakle, u doba izlaska iz krize, hrvatska država građanima i preduzetnicima uzima (relativno) sve više, dok slovenačka (relativno) uzima sve manje.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

31 Komentari

Možda vas zanima

Srbija

Oglasio se NIS: Ovo je plan za Rafineriju

U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara.

11:09

19.1.2026.

2 d

Podeli: