"Ljubljanska banka" preko hrtvatskih sudova pokušava da naplati dugova od hrvatskih komapnija nastalih pre raspada SFRJ.
U najavi Evropskog suda za sednicu koja će se održati u sredu, 12. juna, piše da će Veliko veće (od 17 sudija) razmatrati prihvatljivost ove tužbe u kojoj Slovenija tvrdi da su hrvatski sudovi "nepravični, nedovoljno nepristrasni i diskriminatorski".
Nakon sednice, sud će početi sa raspravama, koje će se održati "u privatnom postupku". Odluka o prihvatljivosti tužbe će biti doneta u kasnijoj fazi, navodi se u informaciji suda.
Slovenija se tužbom žali na ponašanje sudskih i izvršnih vlasti u Hrvatskoj u vezi sa imovinom i potraživanjima Ljubljanske banke dd, deoničkog društva osnovanog prema slovenačkom pravu i njene glavne filijale Ljubljanska banka Zagreb, u Hrvatskoj, u kontekstu raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), naveo je Evropski sud.
Vlada Slovenije je u tužbi ukazala da su između 1991. i 1996. godine Ljubljanska banka i njena filijala u Zagrebu pokrenule postupke pred hrvatskih sudovima protiv određenog broja hrvatskih komapnija, tražeći otplatu dugova ugovorenih u bivšoj SFRJ, uglavnom tokom 80-tih godina prošlog veka.
Tokom 1994. godine više od 80 takvih predmeta je bilo pred hrvatskim sudovima.
Neki su i dalje u toku, drugi su okončani presudama kojima se odriče pravo Ljubljanske banke da bude stranka pred hrvatskim sudovima, dok u nekim drugim slučajevima presude u korist banke nikad nisu mogle da budu izvršene.
U 2007. godini Ljubljanska banka iznela je slične pritužbe pred Evropski sud za ljudska prava u sporu Ljubljanska banka protiv Hrvatske, žaleći se zbog nesprovođenja dva sudska naloga za izvršenje u doneta u njenu korist u sporu protiv hrvatske kompanije šećera povodom naplate duga.
Međutim, 2015. godine Evropski sud je ovaj slučaj proglasio neprihvatljivim, jer je banka bila pod kontrolom države i nije imala pravo da podnese predstavku, navodi Evropski sud.
U septembru 2016. Vlada Slovenije podnela je novu predstavku Evropskom sudu protiv Hrvatske, žaleći na mnogobrojne povrede prava na pravično suđenje.
Slovenija tvrdi da je Ljubljanska banka i dalje žrtva proizvoljnog tumačenja slovenčkog prava pred hrvatskim sudovima, suprotno hrvatskim pravilima o sukobu (nadležnosti) što, kako navodi, dovodi do konstantnog proizvoljnog poricanja bankinog prava da bude stranka u datim sudskim postupcima.
Slovenija, takođe, navodi kršenje prava Ljubljanske banke na pravnu sigurnost, jednakost pred zakonom i kontradiktorni postupak.
Pored toga, žali se i na nerazumno trajanje postupaka, i na kršenje prava na nepristrasno i nezavisno sudstvo kroz mešanje hrvstskih izvršnih vlasti u postupak pred sudom.
Na kraju, žali se i da je bilo nemoguće da dobije izvršenje konačnih presuda u mnogim slučajevima.
Prema navodima slovenačke vlade, takođe je bilo nekoliko kršenja prava Ljubljanske banke na mirno uživanje svojine, zabrane diskriminacije i prava na efikasan pravni lek, koja su garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Hrvatska vlada je poslala svoj odgovor na predstavku 28. oktobra 2016. godine, a 18. decembra 2018. godine sudsko veće je prosledilo ovaj slučaj Velikom veću Evropskog suda na odlučivanje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare