Ako se po jutru dan poznaje - Srbi sa Rusima u petoj brzini
Od sredine novembra prugom do Valjeva će se putovati sat i 15 minuta. Za modernizaciju ostatka pruge Beograd—Bar do crnogorske granice interes su do sada pokazale italijanske i kineske kompanije. Zvanični razgovori o modelu finansiranja i sa zainteresovanima kreću sledeće godine.
Osnovni ugovoreni radovi na drugoj fazi rekonstrukcije deonice Resnik—Valjevo, na pruzi Beograd—Bar, biće završeni u novembru, kako je i planirano.
Prvi zamenik direktora ogranka „RŽD internešenel“ u Srbiji Mansurbek Sultanov izjavio je da su oni imali obavezu da završe sve ugovorene radove do 14. novembra, i da će taj rok biti ispoštovan, uprkos problemima sa kojima su se kao izvođači radova suočavali.
„Mi kao ruska železnica završavamo naš deo posla, 77 kilometara rekonstrukcije pruge“, naglasio je on, podsetivši da je vrednost radova oko 70 miliona dolara i da su finansirani iz ruskog kredita od 800 miliona dolara opredeljenog za obnovu srpskih železnica.
„Pre nekoliko dana već smo poslali zvanično obaveštavanje srpskoj strani, odnosno investitoru, ’Infrastrukturi Železnica Srbije‘ da ćemo mi kao izvođač završiti radove u ugovorenom roku“, rekao je Sultanov.
On je objasnio da ostaje da srpska strana formira komisiju od koje će zavisiti kada će pruga biti puštena u saobraćaj, što je u domenu rada „Železnica Srbije“.
Prva faza modernizacije deonice od Resnika do Vreoca, dužine 35 kilometara, puštena je u saobraćaj sredinom jula, u roku, bez obzira na to što je, kako je rekao, bio prisutan niz problema jer je građevinska dozvola delimično bila dobijena, i što su radovi tekli a da nije bilo prekida saobraćaja u turističkoj sezoni, kao ni prevoza uglja.
Druga faza je, dodaje Sultanov, ipak počela na vreme u septembru.
Završetkom ove druge faze, „RŽD internešenel“ je, kaže, završio kompletan posao koji je bio ugovoren.
Na pitanje da li je sa srpskom stranom bilo reči o eventualnom nastavku rekonstrukcije cele pruge do granice sa Crnom Gorom, Sultanov kaže da to nije bilo predviđeno ugovorom koji imaju, ali i da dosad takvih predloga sa srpske strane nije bilo.
I u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture su potvrdili da deonica od Vreoca do Valjeva treba da bude završena u novembru, što će putovanje od Beograda do Bara skratiti za skoro dva sata. Stizaće se za 10 sati. Na rekonstruisanoj deonici vozovi od Resnika do Valjeva će saobraćati brzinom od 100 kilometara na sat i u Valjevo će se stizati za sat i 15 minuta.
U Ministarstvu napominju da je rekonstrukcija dela železničke pruge Beograd—Bar koji prolazi kroz Srbiju u dužini od 287,4 kilometara jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata, jer otkad je puštena u rad 1976. godine nije ozbiljnije rekonstruisana.
Rekonstrukcija je, praktično, počela u julu 2016. kada se sa „Ruskim železnicama“ krenulo u obnovu pruge od Resnika do Valjeva.
Trenutno se, kako napominju u Ministarstvu, razni izvođači interesuju ili samoinicijativno daju ponude za rekonstrukciju preostalih oko 210 kilometra od Valjeva do granice sa Crnom Gorom.
„Zasad su interesovanje za taj projekat pokazale kineske i italijanske kompanije. Očekujemo da ćemo sledeće godine početi i zvanične razgovore sa potencijalnim izvođačima i dogovoriti i model finansiranja koji bi bio najbolji za Republiku Srbiju“, ističu u Ministarstvu.
U Crnoj Gori je, prema rečima njenog ambasadora u Srbiji Branislava Mićunovića, rekonstruisano 46 odsto tamošnje deonice barske pruge.
Gradnja jednokolosečne pruge Beograd—Bar trajala je punih 25 godina, od 1951. do 1976. godine. Projektovana za brzine od 75 do 120 kilometara na sat, za protekle četiri decenije nije modernizovana, a u kakvom je stanju najbolje govori podatak da vozovi njome idu prosečno brzinom od oko 57 kilometara na čas. Čak u dužini od 70 kilometara prosečna brzina dostiže svega 30 kilometara na čas.
S obzirom na to da predstavlja direktnu železničku vezu između Jadransko-jonskog basena i panevropskih saobraćajnih koridora 10 i 7 (Dunav), i dalje prema svim zemljama Centralne i Istočne Evrope, ona ima ne samo regionalni nego i međunarodni značaj.
Odavno je bilo jasno koliki je značaj takvog povezivanja. Još osamdesetih godina 19. veka u Srbiji se počelo govoriti o jadranskoj železnici i o želji Srbije da „izađe na more“. Bilo je mnogo natezanja, problema, osporavanja… A onda su i ratovi učinili svoje: dva balkanska i Prvi svetski rat, pa zatim i Drugi svetski rat, uoči koga su počeli izvesni radovi između Valjeva i Кosjerića.
Odluka o gradnji pruge doneta je 1951. godine, a naredne su počeli radovi na deonicama Resnik—Valjevo i Titograd—Bar.
Planom je bilo predviđeno da se pruga „u periodu posle 1965. godine završi u najkraćem roku“, ali su radovi sporo odmicali, jer je prste umešala politika, tačnije republička rukovodstva Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Zbog toga je 1966. godine donet i Zakon o učešću federacije za dovršenje izgradnje pruge Beograd—Bar, ali i pored toga država nije ispunjavala preuzete obaveze. Gradnja pruge se i dalje politizovala i ometala.
U takvoj situaciji Republika Srbija je od 1971. godine u celini preuzela finansiranje dovršetka izgradnje pruge kroz Srbiju. Raspisan je i narodni zajam, pa je krajem maja 1976. godine konačno barska pruga puštena u redovan saobraćaj.
Posle četiri decenije i svih promena na ovim prostorima, ako se po jutru dan poznaje, rekonstrukcija srpskog dela pruge Beograd—Bar ići će znatno brže.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Italija je ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona "Termo Group" - objavio je ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani.
Od 1. maja u Srbiji će se primenjivati novi iznosi akciza usklađeni sa godišnjim iznosom potrošačkoh cena u 2023, pa će tako nova akciza za bezolovni benzin biti viša za 4,75 dinara, odnosno 5,70 dinara kad se uračuna porez na dodatu vrednost (PDV).
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Vlasti Dubaija najavile su izgradnju novog putničkog terminala na aerodromu Al Maktum, za koji se očekuje da će postati "najveći aerodrom na svetu", a vrednost izgradnje biće 34,8 milijardi dolara.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da će cene energenata za privredu biti smanjenje i to gasa za oko 15 odsto, a struje za oko 20 procenata, dok će cene za građane ostati iste.
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto. Prema novim informacijama, već su ukalkulisane nove cene cigareta.
Tokom jučerašnjeg dana na Pedijatriji Zdravstvenog centra Prokuplje primljeno je 12 srednjoškolaca sa stomačnim tegobama, potvrđeno nam je u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Kontejnerski brod koji plovi pod zastavom Malte našao se na meti tri rakete dok je bio na putu izbeđu Džibutija i saudijskog grada Džeda, saopštila je danas britanska kompanija za pomorsku sigurnost Ambri.
Premijer Škotske, Humza Jusaf je podneo ostavku nakon što je njegova odluka da odustane od koalicionog sporazuma SNP-a sa škotskim Zelenima dovela do krize u vladi.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Nikol Kidman je dobila Nagradu za životno delo Američkog filmskog instituta, a neki od poznatih glumaca i njenih prijatelja osvrnuli su se na njenu dugu holivudsku karijeru.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Broj prodatih električnih automobila u svetu će ove godine dostići 17 miliona, 20 odsto više nego 2023. godine, prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Tumaž Salehi, jedan od najistaknutijih iranskih repera, objavio je pesmu kritički nastrojenu prema vladi Islamske Republike i bio je uhapšen više puta.
Komentari 25
Pogledaj komentare